11. listopad, 2017

Pripreme, snimanja novog ciklusa TV serijala BONAVENTURA, uskoro premijerna emitiranja…

Pripreme možete pratiti na našoj FB stranici:  facebook.com/bonaventura.ngo

Serijal ćete moći pratiti putem lokalnih TV emitera u BiH, kao i na našem  BONAVENTURA TV KANAL – YouTube  , www.facebook.com/bonaventura.ngo/, http://www.bonaventura.ba/video/

22. rujan, 2017

21.09.2017 u prostorijama Saveza SUMERO održan je četvrti radni sastanak povodom projekta ‘Podrška inkluziji za osobe sa invaliditetom u BiH’

IMG_20170921_094150IMG_20170921_095401IMG_20170921_103256u prostoru Saveza SUMERO – Hotonj/Vogošća, održan je Četvrti radni sastanak projekat ‘Podrška inkluziji za osobe sa invaliditetom u BiH’ na kojem je sudjelovala i predsjednica udruženja BONAVENTURA. Predstavljenje koncepta samozastupništva nam je izložila češka stručnjakinja Terezie Hradilková. Čuli smo i vidjeli odlična iskustva Samozastupnika SUMERO, ‘Zajedno’ Banja Luka i ‘Sunce’ Mostar. Hvala češkoj razvojnoj kooperaciji i PEOPLE IN NEED na konstruktivnom i inspirativnom radnom sastanku.

IMG_20170921_095355    IMG_20170921_092402IMG_20170921_092425

 

5. rujan, 2017

PREPORUKE za stručnu i širu javnost o specijalnim potrebama o prevenciji i zaštiti od nasilja u obitelji/porodici,kao i suzbijanja nasilja u obitelji/porodici nad ženama i djevojčicama sa invaliditetom.

Preporuke su rezultat partnerskog rada Udruženja za unaprijeđenje i kulturu življenja
BONAVENTURA – Sarajevo , Udruženja slijepih Kantona Sarajevo, Općine Istočna Ilidža-
Komisije za ravnopravnost polova i Udruge invalida Zapadno Hercegovačke Županije –
Široki Brijeg, na projektu:
“ŽENE I DJEVOJČICE SA INVALIDITETOM IMAJU PRAVO NA ŽIVOT BEZ NASILJA“
podržano iz grant sredstava Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH za podršku
izgradnji partnerstva između nevladinih organizacija i nadležnih institucija za provođenje
Konvencije o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama inasilja u porodici u Bosni i
Hercegovini za 2016. godinu
Konvencija Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici
predstavlja prvi pravno obavezujući akt Vijeća Evrope u oblasti sprečavanja i borbe protiv
nasilja nad ženama.
Prvi je dokument u svijetu koji prepoznaje neravnopravnost spolova kao uzrok nasilja nad
ženama i nasilja u porodici i definira načine kako da se ovaj uzrok eliminira.
Zahtijeva posebno prilagođavanje zakonskih i institucionalnih okvira država potpisnica.
Konvencija je usvojena 11.05. 2011. godine u Istanbulu, potpisana od strane 39 država,
ratificirana od 19 država, a stupila na snagu 01.08.2014. godine.
Bosna i Hercegovina je bila šesta zemlja članica koja je ratificirala Istanbulsku Konvenciju i
od samog početka je prepoznala kao značajan dokument koji zahtijeva sveobuhvatan set
mjera za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, kroz
multidisciplinarni i multi-sektorski pristup.
Vijeće Evrope: Konvencija o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici
Preambula
Član 4. Osnovna prava, princip jednakosti i nediskriminacije
3. Članice će osigurati primjenu odredbi ove konvencije, posebno mjera zaštite prava žrtava,
bez diskriminacije po bilo kojem osnovu, kao što su: spol, rod, rasa, boja kože, jezik,
vjeroispovijest, političko ili neko drugo mišljenje, nacionalno odnosno društveno porijeklo,
pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje, seksualno opredjeljenje, rodni identitet,
uzrast, zdravstveno stanje, invaliditet, bračno stanje, status migranta ili izbjeglice, odnosno
neki drugi status.

1

Premda je posljednjih godina u Bosni i Hercegovini postignut značajan napredak u suzbijanju
nasilja u porodici/obitelji, poseban segment je nasilje nad ženama i djevojčicama sa
invaliditetom u porodici/obitelji i predstavlja vrlo ozbiljan društveni problem.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije procjenjuje se da bar 10% populacije u
BiH posjeduje fizički, osjetilni, razvojni, mentalni ili emotivni tip invaliditeta, a da je 30%
populacije pod direktnim ili indirektnim uticajem posljedica invaliditeta.
Istraživanja su pokazala da je za žene s invaliditetom najčešće počinitelj nasilja sadašnji ili
bivši intimni partner , za djevojčice s invaliditetom osobe koje im pružaju potrebnu njegu;
članovi obitelji.
Došlo se do spoznaje da žene s invaliditetom imaju gotovo dvostruko duži vremenski period
iskustva s nasiljem u odnosu na žene bez invaliditeta
Kao što državna Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine i prepoznaje, žene
sa invaliditetom su posebno ranjive zbog toga što su žrtve višestruke diskriminacije. Jedna od
većih prepreka je nedostatak statističkih podataka i informacija o širini, prirodi i
karakteristikama osoba sa invaliditetom.
Ono što je posebno poražavajuće je podatak da ni žene slabijeg zdravlja, kao ni žene sa
invaliditetom nisu pošteđene nasilja, rezultati su istraživanja Gender centra FBiH, Gender
centra RS i Agencije za ravnopravnost spolova BiH
Ne postoji centralni registar osoba sa invaliditetom, što je alarmantno ako imamo u vidu
činjenicu da su žene i djevojčice sa invaliditetom češće žrtve nasilja u obitelji/porodici.
Razloge zbog čega se o nasilju u porodici/obitelji nad ženama i djevojčicama sa invaliditetom
nedovoljno govori u javnosti, možemo pripisati neadekvatnoj senzibiliziranosti stručne i
sveopće javnosti o ovoj iznimno osjetljivoj temi. Imajmo na umu da su žene i djevojčice sa
invaliditetom izložene višestrukom nasilju u zajednici; trpe ga u obitelji/porodici i to od
najbližih te u institucijama, pri zapošljavanju i obrazovanju.
U Bosni i Hercegovini čine se značajni napori u suzbijanju nasilja. Doneseni su zakonski
propisi kojima se uređuje prevencija nasilja,tretman za žrtvu i počinitelja te definira
nadležnost pojedinih tijela, ali i moralna obveza svakog građanina na prijavu nasilnog čina.
Doneseni zakonski propisi velikim dijelom reguliraju pojavu nasilja u obitelji, s nedovoljnim
osvrtom na specifičnost uvjeta i načina života žena i djevojčica s invaliditetom.
Fenomen nasilja nad ženama i djevojčicama s invaliditetom u Bosni i Hercegovini u velikoj
mjeri je neistražen te stoga ne postoje naučno/ znanstveno utemeljene spoznaje, uglavnom se
oslanjamo na rezultate stranih istraživanja, ukazujući na nužnost dodatnog proučavanja svih
segmenata nasilja nad ženama i djevojčicama s invaliditetom u Bosni i Hercegovini .
Svima nama kao pojedincima u zajednici i nadležnim institucijama na lokalnom i državnom
nivou ostaje u obavezi da u okvirima svojih profesionalnih i osobnih/ličnih ljudskih standarda
više uložimo truda i zalaganja u cilju unaprijeđenja prevencije i zaštite od nasilja u
porodici/obitelji nad ženama i djevojčicama sa invaliditetom.

2

O PROJEKTU
“ŽENE I DJEVOJČICE SA INVALIDITETOM IMAJU PRAVO NA ŽIVOT BEZ NASILJA“
Ciljevi projekta su bili; poboljšanje pristupa javnosti i lokalnih nadležnih institucija problemu
nasilja nad ženama i djevojčicama sa invaliditetom, kao i poboljšanje usluga u prevenciji i
zaštiti od nasilja za žene i djevojčice sa invaliditetom u odabranim općinama.
Potpisani su memorandumi o suradnji na projektu između Udruženja za unaprijeđenje i
kulturu življenja BONAVENTURA – Sarajevo /nostelj projekta/ , Udruženja slijepih Kantona
Sarajevo/partner na projektu/, Općine Istočna Ilidža-Komisije za ravnopravnost polova
/partner na projektu/ i Udruge invalida Zapadno Hercegovačke Županije – Široki Brijeg
/partner na projektu/.
U sklopu projekta “ŽENE I DJEVOJČICE SA INVALIDITETOM IMAJU PRAVO NA ŽIVOT
BEZ NASILJA“ održane su tri jednodnevne obuke/treninzi – radionice na tri lokacije a interes i
odaziv za učešćem je bio značajan:
Sarajevo; predstavnici i članovi Udruženja slijepih KSarajevo, Udruženja paraplegičara i
oboljelih od dječije paralize, Savez invalida rada, Udruženja gluhih i nagluhih, KJU
“Porodično savjetovališete“, Udruženje Oaza, Udruženje Sumero, MUP KSarajevo,
Ministarstvo za rad, socijelnu politiku i raseljena lica K Sarajevo, Udruženje invalida rada, te
predstavnici medija.
Istočno Sarajevo; predstavnici i članovi JU Javni fond za dječiju zaštitu, Opština Istočna
Ilidža, Udruženje gluhih i nagluhih, Gradska organizacija slijepih i slabovidnih, Komisija za
ravnopravnost polova Ist. Sarajevo, Gavrć Komerc, Udruženje AGATA, Centar za socijalni
rad Istočna Ilidža, predstavnica pravoslavne vjerske zajednice, Organizacija slijepih Sokolac,
predstavnici medija.
Široki Brijeg; predstavnici i članovi Udruge osoba sa invaliditetom ŽZH, Ministarstvo
obrazovanja -znanosti kulture i športa ŽZH, Gimnazija fra Dominika Mandića, Srednja
strukovna škola, Centar za socijalni rad, Policijska Uprava Široki Brijeg, Udruga OSI, Crveni
križ, Prva osnovna škola Široki Brijeg, Udruženje gluhih i nagluhih, roditelj djeteta sa
invaliditetom, predstavnici medija.
Sudjelovalo je ukupno oko 60-ak učesnica/učesnika (žene sa invaliditetom , predstavnice
udruženja i predstavnice/predstavnici nadležnih lokalnih institucija pružatelja zaštite od
nasilja, predstavnici obrazovnih ustanova, kao i mediji ) koji su ovom prilikom upoznati sa;
Istanbulskom Konvencijom i njenim provođenjem u Bosni i Hercegovini, sa prepoznavanjem
nasilja u obitelji/porodici nad ženama i djevojčicama sa invaliditetom kao i sa oblicima
nasilja, počiniocima nasilja nad ženama i djevojčicama sa invaliditetom u obitelji/porodici, te
specifičnostima – mogućnostima prijave nasilja nadležnim lokalnim institucijama od strane
žena i djevojčica sa invaliditetom.
Učesnice/učesnici , predstavnice/predstavnici nadležnih lokalnih pružatelja zaštite od nasilja
koji su prisustvovali, kao i same žene sa invaliditetom , su razmjenjivali iskustva iz prakse i
iznosili svoje stavove o nasilju u obitelji i nasilju nad ženama i djevojčicama sa invaliditetom,
kao i prijedloge o tome kako unaprijediti i poboljšati prevenciju i zaštitu od nasilja nad
ženama i djevojčicama sa invaliditetom u obitelji/porodici.

3

Predstavnice Udruženja osoba s invaliditetom,kao i same žene sa invaliditetom iskazale su
specifičnosti vezane za pojedine vrste invaliditeta koje su vezane za svaku pojedinu vrstu
invaliditeta. Pri tome je istaknuto kako svaka vrsta invaliditeta zahtjeva drugačiji pristup.
Predstavnici policije govorili su o načinima postupanja u kojem posebno ističu mogućnost da
prilikom izlaska na teren po prijavi nasilja, ukoliko je ikako moguće, u timu bude i žena
policajka. Naglasili su da nemaju podataka o nasilju nad ženama i djevojčicama sa
invaliditetom. Informirali su da MUP posebnu pažnju posvećuje edukaciji djelatnika koji rade
na sprječavanju nasilja u obitelji/porodici i prilikom svake izmjene propisa provodi
sveobuhvatnu edukaciju.
Centri za socijalni rad također ukazuju da dosljedno postupaju po „Protokolu o postupanju u
slučaju nasilja u obitelji/porodici“ i ističu unaprjeđenje suradnje s ostalim nadležnim u
postupanju, kao i nedostatak vođenja evidencije o nasilju nad osobama s invaliditetom.
Prilikom govora o vrstama invaliditeta, specifičnostima pojedinih vrsta invaliditeta poseban
osvrt je bio na moguće načine komunikacije i postupanja kad je u pitanju nasilje u
obitelji/porodici nad ženama i djevojčicama sa invaliditetom te također o vrstama
diskriminacije s kojima se suočavaju svakodnevno.
Jedna od učesnica nam je ispričala da uz sve poteškoće koje nosi i život s djetetom s
teškoćama u razvoju te poniženja koje trpi u obitelji/porodici, svakodnevno se mora nositi sa
problemima komunikacije s kojima se suočava kao gluha žena.
Žene s tjelesnim invaliditetom izražavaju negodovanje i ukazuju na veliki problem zbog
nepristupačnost brojnih institucija među kojima su i sigurne kuće.
Senzibilizacija okoline o ženama i djevojčicama sa invaliditetom, smatrali su svi sudionici,
imaju veliku ulogu u prevenciji nasilja nad osobama s invaliditetom jer mogu pomoći
razumijevanjem i brigom za njihove specifične potrebe.
Stručnjaci su nerijetko u nedoumici šta napraviti kada saznaju da žena sa invaliditetom
doživljava nasilje. Treba naglasiti da sposobnost prepoznavanja te pravodobno djelovanje kod
doživljenog nasilja sigurno predstavlja jedan od značajnijih osobnih/ličnih i profesionalnih
problema mnogih stručnjaka. Upravo to, uz nepristupačnost i nedostatak senzibilnosti, dovodi
do toga da potrebe žena i djevojčica sa invaliditetom koje su doživjele nasilje u
obitelji/porodici ostaju neprepoznate.
U okviru projekta snimljeni su TV/video prilozi koji su emitirani na FTV, lokalnim tv i radio
stanicama, a stalna video postavka je vidljiva na službenoj stranici Udruženja za unaprijeđenje
i kulturu življenja BONAVENTURA;
http://bonaventura.ba/vijesti/ i BONAVENTURA TV KANAL – YouTube , kao i na drugim
društvenim platformama www.facebook.com/bonaventura.ngo, te ih je moguće pregledati i
preuzimati i putem linkova:
https://vimeo.com/197217661, https://vimeo.com/197315946 , https://vimeo.com/198921244 ,

Preporuke će biti dostupne stručnoj i široj javnosti u štampanom i elektronskom obliku.

4

UVOD
Nasilje u obitelji/porodici nad ženama i djevojčicama sa invaliditetom je kompleksan i teško
razumljiv fenomen zbog svoje različitosti i ciljane skupine na koju se odnosi. Kroz projektne
aktivnosti smo se upoznali s oblicima nasilja u obitelji/porodici nad ženama i djevojčicama sa
invaliditetom : psihološko, financijsko, seksualno, tjelesno zanemarivanje, manipulacija
farmakološkim sredstvima i ortopedskim i drugim pomagalima .
Žene i djevojčice sa invaliditetom u dvostruko su većem riziku da dožive nasilje nego one bez
invaliditeta .
Ranjivost i izloženost riziku od nasilja unutar obitelji/porodice žena i djevojčica sa
invaliditetom temelji se na većoj ovisnosti o drugima, te je prepoznato da su razlozi u :
• prihvaćanju nasilničkog ponašanja kao uobičajenog
• uvjerenju da moraju udovoljiti zahtjevima drugih
• izolaciji, izostanku znanja i senzibiliziranosti o nasilju
• nemogućnosti da osoba vidi, čuje ili razumije potencijalnu situaciju nasilja
• nametnutoj pasivnosti
• strahu od institucionalnog smještaja
• poimanju sebe slabima i bezvrijednima
• nemogućnosti bijega od nasilja
• financijskoj ovisnosti o počinitelju nasilja
• niskoj senzibiliziranosti o specifičnostima nasilja nad ženama i djevojčicama sa
invaliditetom od strane nadležnih pružatelja pomoći i zaštite od nasilja
Žene i djevojčice sa invaliditetom se razlikuju od ostalih članova društva i unutar
obitelji/porodice ne samo u načinu i stupnju invaliditeta, nego i u rezultirajućim životnim
uvjetima. One trebaju asistenciju pri različitim potrebama i ta ovisnost je često bitan faktor
nasilja. Vrlo važno područje povezano s nasiljem prema ženama i djevojčicama sa
invaliditetom , a koje je nažalost podržavajuče, odnosi se na temeljne stavove društva prema
fenomenu invaliditeta. Sve dok se invaliditet bude promatrao kao nešto manje vrijedno, žene i
djevojčice sa invaliditetom će i dalje biti lake žrtve nasilja unutar obitelji/porodice i šire.
Zato su združene humane/ljudske i profesionalne vrijednosti kao što je solidarnost, spremnost
na suradnju, partnerstvo i lokalna društvena zajednica su posebno važne.
Njihovo posredovanje u svim područjima svakodnevnog ophođenja su vrlo važni elementi
prevencije nasilja nad ženama i djevojčicama sa invaliditetom.
Iako postoje primjeri dobre prakse u pojedinim tijelima nadležnim za postupanje u slučaju
nasilja u obitelji/porodici, mjerama koje se odnose na međuinstitucionalnu suradnju nužno je
intenzivirati suradnju i razmjenu iskustava i informacija.
Radi stvaranja uspješne strategije zaštite od nasilja u obitelji/porodici nad ženama i
djevojčicama sa invaliditetom i poduzimanja društvenih akcija u cilju suzbijanja nasilja u
obitelji, nužno je prepoznati problem, priznati njegovo postojanje te ga sagledati kroz njegov
opseg i oblik.

5

Slijedom navedenog , te polazeći od činjenice da nasilje predstavlja oblik diskriminacije te
uzevši u obzir činjenicu da su žene i djevojčice sa invaliditetom najčešće žrtve nasilja u
obitelji/porodici od strane svojih najbližih/osoba koje o njima brinu/skrbe, potreban je
sustavan i cjelovit pristup ovoj problematici svih nadležnih tijela. Uz provođenje postojećih
zakonskih obaveza nužno je poduzeti i niz drugih mjera kojima će se utjecati na prevenciju
pojave novih slučajeva nasilja nad ženama i djevojčicama sa invaliditetom u obitelji/porodici,
ali im i osigurati pravovremenu nužnu pomoć.
Borba protiv nasilja nad ženama i djevojčicama sa invaliditetom u obitelji/porodici te rad na
podizanju kvalitete života njih kao žrtava nasilja predstavlja dugoročan proces koji zahtijeva
međusobnu suradnju svih nadležnih tijela na lokalnom i državnom nivou.
I. PREVENCIJA NASILJA NAD ŽENAMA I DJEVOJČICAMA SA INVALIDITETOM U
OBITELJI/PORODICI
Obiteljsko/porodično nasilje uglavnom je obilježeno od jednog člana obitelji/porodice da
upotrebom sile, zastrašivanja ili manipulacije uspostavi i održava kontrolu nad drugim članom
ili članovima obitelji/porodice. Posebnu dimenziju ova pojavnost ima kada su žrtve žene i
djevojčice sa invaliditetom . Jedan od najisplativijih pristupa riješavanju ovog složenog
problema je djelotvorna prevencija nastanka nasilja nad ženama i djevojčicama sa
invaliditetom unutar obitelji/porodice. U tom pogledu su vrlo važne javne kampanje,
osvještavanje opće javnosti o neprihvatljivosti nasilja nad ženama i djevojčicama sa
invaliditetom, te programi obrazovanja različitih ciljanih grupa u društvu.
Preporučuje se:
• podizanje javne svijesti o nasilju nad ženama i djevojčicama sa invaliditetom u
obitelji/porodici
• edukacija javnosti o važnosti i nužnosti prijave i sumnje na nasilje, nakon čega će
nadležne institucije ispitati sumnju i utvrditi postoji li nasilje ili ne
• sačiniti evidenciju – registar žena i djevojčica sa invaliditetom u lokalnoj zajednici
• kontinuirano provoditi preventivne programe osnaživanja i edukacije za žene i
djevojčice sa invaliditetom o neprimjerenim i neprihvatljivim oblicima ponašanja/
nasilja
• razvijati programe prevencije usmjerene na djevojčice i žene sa invaliditetom izložene
nasilju u obitelji/porodici koji su svjedoci nasilja u obitelji/porodici radi smanjivanja
međugeneracijskog prijenosa percepcije nasilja kao „normalne“ pojave
• smanjiti pojavu u društvu uvrjedljivog ponašanja prema ženama i djevojčicama sa
invaliditetom
• u programe edukacije i prevencije trebaju biti uključene i žene sa invaliditetom kao
edukatori
U ovom segmentu prevencije vrlo je važna suradnja na nivou lokalne zajednice; Centra za
socijalni rad, obrazovnih ustanova, lokalnih medija i organizacija i udruženja koja brinu o
ženama i djevojčicama sa invaliditetom.

6

II. UNAPRJEĐENJE MEĐUINSTITUCIONALNE SURADNJE
S obzirom na uočeni nedovoljan protok informacija između lokalnih institucija nadležnih za
postupanje u slučajevima nasilja nad ženama i djevojčicama sa invaliditetom u
obitelji/porodici, posebnu pažnju potrebno je posvetiti međuinstitucionalnoj suradnji kako bi
se osigurala cjelovita i učinkovita pomoć i zaštita žena i djevojčica sa invaliditetom žrtava
nasilja u obitelji/porodici.
Preporučuje se:
• omogućiti u protokolima za vođenje evidencije o obiteljskom/porodičnom nasilju
posebno evidentiranje žena i djevojčica sa invaliditetom nad kojima je izvršeno
nasilje
• unaprijediti međuinstitucionalnu suradnju i razmjenu informacija i iskustava vezanih
uz nasilje nad ženama i djevojčicama sa invaliditetom u obitelji/porodici
• unaprijediti učinkovitost postupanja u slučajevima nasilja nad ženama i djevojčicama
sa invaliditetom u obitelji/porodici
• osigurati kvalitetnu komunikaciju i prenošenje najnovijih informacija iz područja
obiteljskog/porodičnog nasilja vršenog nad ženama i djevojčicama sa invaliditetom
prema zdravstvenim radnicima
• unaprijediti postupanja po Protokolu, posebno u dijelu zdravstvenog
sistema/sustava,jer su njihove prijave o obiteljskom/porodičnom nasilju vrlo rijetke ili
ih gotovo nema
Neophodna suradnja na nivou lokalne zajednice; Centra za socijalni rad MUP-a, zdravstvene
ustanove, organizacije civilnog društva
III. EDUKACIJA STRUČNJAKA KOJI RADE U PODRUČJU ZAŠTITE OD NASILJA U
OBITELJI/PORODICI
Odgovarajuće postupanje stručnjaka koji se u svom radu susreću sa žrtvama obiteljskog/
porodičnog nasilja uvjetovano je razumijevanjem problema i prepoznavanjem različitih
oblika obiteljskog/porodičnog nasilja sa svim specifičnostima koje se odnose na žene i
djevojčice sa invaliditetom te dobrim poznavanjem prava i potreba ovih žrtava. Edukacija
djelatnika lokalnih nadležnih tijela, ustanova i organizacija civilnog društva koje se bave
zaštitom od nasilja , posebno je važna radi kvalitetnijeg pristupa ženama i djevojčicama sa
invaliditetom – žrtvama nasilja u obitelji/porodici i rada s njima. U tom cilju potrebno je
kontinuirano provoditi programe edukacije radi podizanja stupnja stručnosti djelatnika i
stvaranja odgovarajućih uvjeta za zaštitu i unaprijeđenje prava žrtava.
Potreba provođenja sistemske edukacije znatnog broja djelatnika u lokalnim zajednicama
(policija, socijalna skrb, pravosuđe, obiteljski/porodični centri i organizacije civilnog društva)
je nužna za postizanje sistemske promjene u suzbijanju nasilja u obitelji/porodici nad ženama
i djevojčicama sa invaliditetom.

7

Kod žena i djevojčica sa invaliditetom postoje specifične vrste nasilja koje je teže prepoznati,
te je zbog toga od iznimne važnosti edukacija o nasilju i prepoznavanja nasilja nad njima.
Preporučuje se:
• Edukacija policijskih službenika koji postupaju u slučajevima nasilja u obitelji/porodici koja
se provodi kroz specijalističke tečajeve predviđene i propisane protokolom službe, trebala bi
biti dopunjena specifičnim edukacijskim programom koji se odnosi na specifične vrste i
stupanj invalidnosti žena i djevojčica žrtava obiteljskog/porodičnog nasilja kako bi kvalitetno
mogli postupati pri intervencijama u takvim slučajevima (osjećaj zaštite i povjerenja
koje bi pri ovakvom postupanju žrtve dobile je od ključne i neprocijenjive važnosti)
• osposobiti adekvatan broj policijskih službenica za rad na slučajevima sa ženama i
djevojčicama sa invaliditetom – žrtvama obiteljskog/porodičnog nasilja, posebno u
onim policijskim stanicama koje do sada nisu imale utvrđenu proceduru rada na ovim
slučajevima.
• Uočeno je da zdravstveni radnici rijetko sudjeluju u edukaciji iz područja
obiteljskog/porodičnog nasilja, a osobito se to odnosi na obiteljske/porodične liječnike
( koji nažalost nerijetko imaju diskriminatorni i ignorantski stav prema ženama sa
invaliditetom, te se u njihovu prisustvu obračaju pratiocima s pitanjima o njihovu
zdravstvenom statusu) kako bi se osigurala senzibilizacija i edukacija zdravstvenih
radnika za probleme nasilja nad ženama i djevojčicama sa invaliditetom u
obitelji/porodici potrebno je utvrditi načine i metode za sistemsku komunikaciju i
prenošenje najnovijih informacija iz ovog područja prema njima.
• Zajedničko djelovanje i djelotvorna koordinacija aktivnosti različitih sistema
uključenih u rješavanje problema obiteljskog/porodičnog nasilja nad ženama i
djevojčicama sa invaliditetom nužan su preduvjet za djelotvoran društveni odgovor na
obiteljsko/porodično nasilje nad ženama i djevojčicama sa invaliditetom.
Potrebno je sve nadležne lokalne institucije kontinuirano senzibilizirati i educirati o
specifičnim pristupima žrtvama ženama i djevojčicama sa invaliditetom obiteljskog/
porodičnog nasilja i to ovisno o vrsti i stupnju invaliditeta; zdravstvo, socijalne službe,
policiju, pravosudna tijela, osobe koje rade u službama/organizacijama za pružanje podrške
žrtvama nasilja u obitelji/porodici, volontere kao i druge stručne osobe koje svakodnevno
dolaze u kontakt sa žrtvama obiteljskog/porodičnog nasilja, s posebnim naglaskom na
koordinaciju aktivnosti i unapređivanje međuinstitucionalne suradnje.
Preporučuje se:
• razviti i sistem razmjene informacija o poduzetim aktivnostima i daljnjim koracima,
kako bi oni koji su postupke pokrenuli imali informaciju i kako su završeni, odnosno
kako bi pri svakom ponovljenom slučaju mogli te informacije koristiti radi
unaprjeđenja suradnje i umrežavanja sistema odgovornih za postupanje u slučaju
nasilja u obitelji/porodici

8

razvijati specifične programe edukacije djelatnika nadležnih lokalnih institucija koji
obavljaju poslove vezane uz zaštitu od nasilja u obitelji/porodici
• unaprijediti kompetencije i odgovornosti nadležnih lokalnih institucija i organizacija
civilnog društva za primjereno reagiranje u cilju sprječavanja pojave nasilja nad
ženama i djevojčicama sa invaliditetom u obitelji/porodici te reagiranje u slučajevima
već počinjenog nasilja nad njima
Neophodna suradnja na nivou lokalne zajednice; Centra za socijalni rad MUP-a, zdravstvene
ustanove, organizacije civilnog društva.
IV. ZBRINJAVANJE I PODRŠKA ŽENAMA I DJEVOJČICAMA SA INVALIDITETOM
ŽRTVAMA NASILJA U OBITELJI/PORODICI
U području pomoći žrtvama nasilja u obitelji/porodici za žene i djecu žrtve posebnu važnost
imaju Sigurne kuće i SOS telefoni na koje u kriznim situacijama osobe u potrebi mogu dobiti
relevantne informacije o mogućnostima zaštite sebe i svojih prava. Da li to u praksi vrijedi i
za žene i djevojčice sa invaliditetom?
Preporučuje se:
• vrijednost SOS telefona treba biti prepoznata od strane žena s invaliditetom, te u tom
smjeru razvijati komunikacijske kanale prilagođene vrstama invaliditeta
• uspostaviti suradnju svih uključenih u primjenu „Protokola o postupanju u slučaju
nasilja u obitelji/porodici“ i sigurnih kuća s predstavnicima udruženja u lokalnoj
zajednici, kao eksperata za područje pojedinog invaliditeta u pružanju stručne podrške
pri postupanju ili smještaju.
• prilagoditi sigurne kuće i to ne samo arhitektonsko‐građevinski već i za
komunikacijske potrebe vezano za gluhe i nagluhe osobe, potrebe orijentacije i
mobiliteta za slijepe osobe, te prilagođene komunikacije za osobe s mentalnim
poteškoćama .
• unaprijediti hitnost postupanja i pomoć pri smještaju žena i djevojčica sa invaliditetom
nad kojima je izvršeno obiteljsko/porodično nasilje
• formirati timove u lokalnoj zajednici za obilazak obitelji/porodica gdje se nalaze žene
i djevojčice sa invaliditetom u ruralnim sredinama
• porodična savjetovališta/obiteljski centri; formirati zajedničke programe sa nadležnim
pružateljima zaštite od nasilja i udruženjima
• posebna pažnja treba se posvetiti oduzimanju poslovne sposobnosti žena s
invaliditetom u svrhu spriječavanja zloupotrebe od strane članova obitelji/porodice
• ekonomsko osnaživanje, poticanje zapošljavanja žena sa invaliditetom u lokalnoj
sredini
Neophodna suradnja na nivou lokalne zajednice; Porodična savjetovališta/obiteljski centri,
Centra za socijalni rad, zdravstvene ustanove, organizacije civilnog društva,volonteri, službe
za zapošljavanje, lokalni privredni subjekti

9

ZAKLJUČAK
Žene i djevojčice sa invaliditetom nerado ili nikako ne prijavljuju nasilje koje je izvršeno i/ili
se vrši nad njima i to iz razloga:
• nedostatak obrazovanja i informacija o prihvatljivim i neprihvatljivim radnjama
• ne prepoznaju nasilje
• osjećaj nemoći
• otežana pristupačnost osobama izvan obiteljskog/porodičnog kruga
• nemaju povjerenja u pružatelje žaštite od nasilja
• teškoće u dokazivanju nasilja
• nakon prijave nasilja,trpe još veće nasilje
• nemaju priliku prijaviti nasilje
• neznaju kome prijaviti nasilje
Žene i djevojčice sa invaliditetom imaju dvostruki problem zato što često ne mogu prijaviti
nasilje zbog svog oštećenja te su ovisne o nasilniku, a nasilnici to znaju i koriste.
Preporučuje se:
• ukoliko se postupa sa ženama s mentalnim poteškoćama važno je razgovarati što
jednostavnijim rečenicama
• u kontaktu sa ženama s cerebralnom paralizom postupati strpljivo i znati ih slušati
• specifičnosti vezane za slijepe žene su u problemu poziva u pomoć i načinu vođenja
slijepe žene jer se moraju osjećati sigurno i zaštićeno od strane pratnje
• u kontaktu sa gluhim i nagluhim ženama strpljivo promatrati mimiku
Zaključak je i da treba kontinuirano raditi na edukaciji kako samih žena i djevojčica sa
invaliditetom u prepoznavanju nasilja, tako i na edukacijama svih koji su uključeni u proces
borbe protiv nasilja u obitelji/porodici.
Treba još više raditi na senzibiliziranju javnosti za probleme obiteljskog/porodičnog nasilja
nad ženama i djevojčicama sa invaliditeto, posebno u lokalnim sredinama.
Ističeno nužnost poboljšanja komunikacije između žrtve nasilja u obitelji/porodici žene i
djevojčice sa invaliditetom i stručnjaka, kako bi se okuražile da prijavljuju nasilje u
obitelji/porodici počinjeno nad njima, bez straha da im se neće vjerovati, da bi ih se moglo
smjestiti u institucije ili jednostavno zbog ograničenja uzrokovanih invaliditetom
Svakako je potrebno u što većoj mjeri senzibilizirati same žene i djevojčice sa invaliditetom,
stručnjake i cijelu zajednicu o problematici nasilja u obitelji/porodici nad ženama i
djevojčicama sa invaliditetom iz različitih uglova, kao što je nužno i unaprijeđenje/uređenje
zakonske regulative koja omogućuje ostvarivanje zajamčenih/zagarantiranih prava i zaštitu.

10

 

20. travanj, 2017

Koordinacioni odbor udruženja osoba sa invaliditetom Kantona Sarajevo

Koordinacioni odbor udruženja osoba sa invaliditetom Kantona Sarajevo održao okrugli stol na kojem su osim članova Koordinacionog odbora prisutvovali i predstavnici različitih ministarstava, centara za socijalni rad, MUP-a i drugi stručnjaci vezani za teme kojima se bavi Koordinacioni odbor osoba sa invaliditetom KS.

Tom prilikom su podijeljene Preporuke pisane za  stručnu i širu javnost o specijalnim potrebama o prevenciji i zaštiti od nasilja u obitelji/porodici,kao i suzbijanja nasilja u obitelji/porodici nad ženama i djevojčicama sa invaliditetom. 

Preporuke su rezultat partnerskog rada na  projektu “ŽENE I DJEVOJČICE SA INVALIDITETOM IMAJU PRAVO NA ŽIVOT BEZ NASILJA“   Udruženja za unaprijeđenje i kulturu življenja BONAVENTURA – Sarajevo , Udruženja slijepih Kantona Sarajevo, Opštine Istočna Ilidža-Komisije za ravnopravnost polova i Udruge invalida Zapadno Hercegovačke Županije – Široki Brijeg.

B3B5B1

B4B7B8B6

Preporuke su rezultat projekta ŽENE I DJEVOJČICE SA INVALIDITETOM IMAJU PRAVO NA ŽIVOT BEZ NASILJA“podržano iz grant sredstava Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH za podršku izgradnji partnerstva između nevladinih organizacija i nadležnih institucija za provođenje Konvencije o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini za 2016. godinu

 

11. siječanj, 2017

10.01.2017g. Široki Brijeg TRENING/ OBUKA / RADNI RUČAK na temu projekta: „ ŽENE I DJEVOJČICE SA INVALIDITETOM IMAJU PRAVO NA ŽIVOT BEZ NASILJA“ Podržano od Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH/Agencija za ravnopravnost spolova BiH

Danas je u organizaciji Udruženja Bonaventura uz  kooperativnost partnerske Udruge osoba sa invaliditetom Županije Zapadnohercegovačke/ UOSIŽZH, Široki Brijeg i predsjednice gđe Zore Mikulić održan  vrlo uspješan trening/radni ručak na temu projekta “ŽENE I DJEVOJČICE SA INVALIDITETOM IMAJU PRAVO NA ŽIVOT BEZ NASILJA” podržanog od Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH/Agencije za ravnopravnost spolova BiH.

IMG_20170110_121745 IMG_20170110_121621 IMG_20170110_121605  IMG_20170110_121531 IMG_20170110_121818 IMG_20170110_121703 IMG_20170110_121656

Posebno zahvaljujemo učesnicima  na dolasku  jer su vremenski uvjeti bili otežani. Značaj ovom treningu/radnom ručku dodatno je uvečan prisustvom predstavnika profesionalnih zajednica obrazovnog sustava/sistema, policije, centra za socijalni rad, učenica gimnazije, roditelja djece sa invaliditetom, predstavnice Crvenog križa, predstavnice osnovne škole…. Nakon upoznavanja sa Istanbulskom Konvencijom, te prezentacijom oblika nasilja na ženama i djevojčicama sa invaliditetom i prepoznavanja istih, razvila se kvalitetna diskusija među učesnicama/učesnicima treninga.  Kroz dijalog , posebno između predstavnice Centra za socijalni rad i pedagogice srednje strukovne škole iz Širokog Brijega, dobili smo uvid u ograničenja koja se javljaju u okviru nadležnosti pojedinih institucija , te smo na temelju toga zaključili kako je zaista nužno dopunjavati postojeće zakonske procedure o postupanju pri prijavi nasilja nad ženama i djevojčicama sa invaliditetom, kao i samo  razumijevanje istoga od strane pružatela zaštite od nasilja u lokalnim zajenicama.

Razumjeli smo svi i složili se da je što hitnije potrebno definiranje specifičnih potreba za prevencijom i zaštitom od nasilja nad ženama i djevojčicama sa invaliditetom u obitelji/porodici u lokalnim zajednicama, te dogovorili razmjenu  prijedloga  u skorije vrijeme , a u svrhu izrade što kvalitetnijih Preporuka , kao načina efikasne prijave nasilja koje je moguće provesti u praksi.

Preporučamo  zabilješku kolega sa radija Široki Brijeg:

http://www.radiosirokibrijeg.com/vijesti/drustvo/13376-zene-i-djevojcice-s-invaliditetom-imaju-pravo-na-zivot-bez-nasilja

Preporučamo i naše priloge:

 

 

28. prosinac, 2016

28.12.2016. Istočna Ilidža, Istočno Sarajevo TRENING/ OBUKA / RADNI RUČAK na temu projekta: “ŽENE I DJEVOJČICE SA INVALIDITETOM IMAJU PRAVO NA ŽIVOT BEZ NASILJA” “ŽENE I DJEVOJČICE SA INVALIDITETOM IMAJU PRAVO NA ŽIVOT BEZ NASILJA” Podržano od Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH/Agencija za ravnopravnost spolova BiH

20161228_13310220161228_133029 20161228_111101 20161228_114002 20161228_115126 20161228_115555 20161228_124938  20161228_105312

Danas je u organizaciji Udruženja Bonaventura uz izvrsnu kooperativnost partnerstva  Opštine Istočna Ilidža – Skupštine – Komisije za ravnopravnost polova i predsjenice komisije za ravnopravnost polova Opštine Istočna Ilidža   gđe Vinke Berjan , održan  trening/radni ručak na temu projekta “ŽENE I DJEVOJČICE SA INVALIDITETOM IMAJU PRAVO NA ŽIVOT BEZ NASILJA” podržanog od Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH/Agencije za ravnopravnost spolova BiH.

Iako su vremenski uvjeti bili otežani, zahvalni smo učesnicama i učesnicima ( obzirom da se radi o osobama s invaliditetom)  da su se odazvali i svojim prisustvom dali značajan doprinos samom treningu/obuci/ radnom ručku na temu projekta : “ŽENE I DJEVOJČICE SA INVALIDITETOM IMAJU PRAVO NA ŽIVOT BEZ NASILJA” . Između ostalih pridružli su nam se i  predstavnici Fonda za dječiju zaštitu, predstavnica vjerske ustanove Saborne Crkve, predstavnici Gradske organizacije slijepih i slabovidnih, Udruženje AGATA, direktorica centra za socijalni rad Istočna Ilidža, predstavnice Opštine Istočna Ilidža

U prvom dijelu treninga/radnog ručka; nakon međusobne razmjene iskustava i praksi na temu nasilja nad ženama i djevojčicama sa invaliditetom u obitelji/porodici, učesnice i učesnici  su bili upoznati sa pravima proisteklim iz Istanbulske Konvencije, kao i sa oblicima nasilja, identificiranjem počinioca nasilja nad ženama i djevojčicama sa invaliditetom u obitelji/porodici, prijave nasilja kao i sa prepoznavanje nasilja u obitelji/porodici nad ženama i djevojčicama sa invaliditetom .

Vrlo kvalitetan doprinos samoj diskusiji i razmjeni iskustava dali su današnjem treninugu/obuci/radnom ručku muški  predstavnici i pratitelji koji su nam se pridružili.

Kvalitetnoj diskusiji  na temu nasilja nad ženama i djevojčicama sa invaliditetom u obitelji/porodici, dodatnu vrijednost smo dobili  opisanim  iskustvima iz prakse od predstavnica lokalnih nadležnih institucija  zaštite od nasilja nad ženama i djevojčicama u obitelji/porodici.

Složili  smo se da je nužno definiranje specifičnih potreba za prevencijom i zaštitom od nasilja nad ženama i djevojčicama sa invaliditetom u obitelji/porodici u lokalnim zajednicama, te dogovorili razmjenu  prijedloga kvalitetnih Preporuka , kao načina efikasne prijave nasilja koje je moguće provesti u praksi.

27. prosinac, 2016

27.12.2016, Sarajevo TRENING/ OBUKA / RADNI RUČAK na temu projekta:„ ŽENE I DJEVOJČICE SA INVALIDITETOM IMAJU PRAVO NA ŽIVOT BEZ NASILJA“ Podržano od Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH/Agencija za ravnopravnost spolova BiH

IMG_20161227_101118 IMG_20161227_105022 20161227_135910 20161227_135858

Trening/radni ručak bio je medijski popraćen i od strane; FTV (prilog emitiran u DNEVNIKU 2) , VIA HD, FENA

Danas je u organizaciji Udruženja Bonaventura uz izvrsnu kooperativnost partnerskog Udruženja slijepih Kantoaa Sarajevo, održan trening/radni ručak na temu projekta “ŽENE I DJEVOJČICE SA INVALIDITETOM IMAJU PRAVO NA ŽIVOT BEZ NASILJA” podržanog od Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH/Agencije za ravnopravnost spolova BiH.

Odličnoj radnoj i kreativnoj atmosferi prisustvovale su predstavnice udruženja koje su se odazvali našem pozivu; Saveza SUMERO, Udruženja gluhih KS, Udruženja slijepih KS, Udruženja paraplegičara i oboljelih od dječije paralize, Saveza invalida rada KS, Udruženje OAZA,  te predstavnica lokalnih pomagačkih nadležnih institucija za prevenciju i suzbijanje nasilja u obitelji/porodici ; KJU”Porodično savjetovalište”KS, Ministarstvo za rad, socijalnu politiku raseljenih lica i izbjeglice KS, MUP KS .

U prvom dijelu treninga/radnog ručka; nakon međusobne razmjene iskustava i praksi na temu nasilja nad ženama i djevojčicama sa invaliditetom u obitelji/porodici, učesnice su imale priliku upoznati se sa pravima proisteklim iz Istanbulske Konvencije, kao i sa oblicima nasilja, identificiranjem počinioca nasilja nad ženama i djevojčicama sa invaliditetom u obitelji/porodici, prijave nasilja kao i sa prepoznavanje nasilja u obitelji/porodici nad ženama i djevojčicama sa invaliditetom .

Drugi dio treninga protekao je u vrlo kvalitetnoj diskusiji  na temu nasilja nad ženama i djevojčicama sa invaliditetom u obitelji/porodici,  iskustvima sa lokalnim mehanizmima zaštite od nasilja nad ženama i djevojčicama u obitelji/porodici.

Usaglasili smo da je nužno definiranje specifičnih potreba za prevencijom i zaštitom od nasilja nad ženama i djevojčicama sa invaliditetom u obitelji/porodici u lokalnim zajednicama, te dogovorili razmjenu  prijedloga kvalitetnih Preporuka – načina efikasne prijave nasilja koje je moguće provesti u praksi.

 

21. prosinac, 2016

Potpisan Ugovor između Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i Udruženja Bonaventura o grant sredstvima za projekt “ŽENE I DJEVOJČICE SA INVALIDITETOM IMAJU PRAVO NA ŽIVOT BEZ NASILJA“

 IMG_20161221_103309    IMG_20161221_102755

Danas je u prostorijama Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine potpisan Ugovor između Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i Udruženja za unaprijeđenje i kulturu življenja Bonaventura o dodjeli grant sredstava za projekt :„ ŽENE I DJEVOJČICE SA INVALIDITETOM IMAJU PRAVO NA ŽIVOT BEZ NASILJA“

 

18. prosinac, 2016

Potpisani Memorandumi o suradnji sa Partnerima na projektu „ ŽENE I DJEVOJČICE SA INVALIDITETOM IMAJU PRAVO NA ŽIVOT BEZ NASILJA“

IMG_20161214_102228    IMG_20161214_102310       IMG_20161214_102402

Vinka Berjan -  predsednica komisije za ravnopravnost polova Opštine   Istočna Ilidža i Koordiantorica projekta  Jasminka Susmel potpisale su Memorandum o suradnji na projektu„ ŽENE I DJEVOJČICE SA INVALIDITETOM IMAJU PRAVO NA ŽIVOT BEZ NASILJA“

IMG_20161214_094637   IMG_20161214_094651         IMG_20161214_094703

Fikret Zuko – direktor Udruženja slijepih Kantona Sarajevo i Koordiantorica projekta  Jasminka Susmel potpisali su Memorandum o suradnji na projektu„ ŽENE I DJEVOJČICE SA INVALIDITETOM IMAJU PRAVO NA ŽIVOT BEZ NASILJA“

 IMG_20161202_112750  IMG_20161202_112737    IMG_20161202_112718       Zora Mikulić , predsjednica Udruge osoba sa invaliditetom Županije Zapadnohercegovačke i Koordiantorica projekta  Jasminka Susmel potpisale su Memorandum o suradnji na projektu„ ŽENE I DJEVOJČICE SA INVALIDITETOM IMAJU PRAVO NA ŽIVOT BEZ NASILJA“

 

14. prosinac, 2016

“ŽENE I DJEVOJČICE SA INVALIDITETOM IMAJU PRAVO NA ŽIVOT BEZ NASILJA“

Zadovoljstvo nam je izvjestiti da je Udruženje Bonaventura dobilo grant sredstva za projekt:“ŽENE I DJEVOJČICE SA INVALIDITETOM IMAJU PRAVO NA ŽIVOT BEZ NASILJA“ iz proračuna Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine za podršku izgradnji partnerstva između nevladinih organizacija i nadležnih institucija za provođenje Konvencije o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji u Bosni i Hercegovini za 2016-u godinu.

 

 

4. kolovoz, 2016

8. kolovoza započinjemo život “na kredit” – potrošit ćemo sve Zemljine resurse; taj dan obilježavamo kao Dan ekološkog duga

u cijelosti prenosimo priopćenje koje smo dobili od wwfadria:

Ovog ponedjeljka potrošit ćemo sve Zemljine resurse

Global Footprint Network prati potrošnju prirodnih resursa od strane čovječanstva (ekološki otisak) u odnosu na sposobnost prirode da odgovori na tu potrošnju obnavljanjem prirodnih resursa (biokapacitet). Dan ekološkog duga je dan kada godišnja potrošnja čovječanstva u odnosu na prirodu prekorači ono što Zemlja može regenerirati u toj godini

 Zagreb – Čak pet dana ranije nego lani, čovječanstvo će do 8. kolovoza potrošiti proračun prirodnih resursa za cijelu godinu. Poručila je to međunarodna istraživačka organizacija Mreža za globalni ekološki otisak (Global Footprint Network), koja pokušava promijeniti način kako svijet upravlja prirodnim resursima i kako reagira na klimatske promjene.

Dan ekološkog duga koji ove godine dolazi već 8. kolovoza, označava datum kada ljudska godišnja potrošnja prirodnih resursa prekorači ono što Zemlja može obnoviti u jednoj godini. To se događa zato što u atmosferu emitiramo više ugljičnog dioksida nego što ga naši oceani i šume mogu apsorbirati, iscrpljujemo zalihe ribe i siječemo šume brže nego što se one mogu reproducirati i ponovo izrasti. Upravo je to ono što WWF, svjetska organizacija za zaštitu prirode koja je partner Global Footprint Networka, nastoji spriječiti provođenjem svojim projekata zaštite rijeka, šuma i mora, kao i pozivajući kupce da biraju održive proizvode iz ribarstva.

Emisije ugljika najbrže su rastući faktor prekomjerne potrošnje i ugljični otisak čovječanstva sada čini 60% potražnje čovječanstva od prirode, što zovemo ekološki otisak. Ako želimo postići zadane ciljeve klimatskog sporazuma, kojeg je u prosincu 2015. u Parizu usvojilo gotovo 200 zemalja, emisije ugljičnog dioksida morat će postupno pasti blizu nule do 2050. To zahtijeva novi, odnosno drukčiji način života na našem planetu.

„Takav način života nosi brojne prednosti, a kako bi ga postigli, bit će potrebno mnogo truda“, rekao je Mathis Wackernagel, suosnivač i izvršni direktor Global Footprint Networka. „Dobra vijest je da je s trenutnom tehnologijom to ipak moguće i da je dugoročno financijski povoljno, s velikim koristima koje premašuju troškove. To će potaknuti rastuće sektore poput obnovljivih izvora energije, a smanjiti rizike i troškove povezane s utjecajem klimatskih promjena na neadekvatnu infrastrukturu. Jedino što nam je za to još potrebno je više političke volje“, istaknuo je  Wackernagel.

Najviši ekološki otisak u našoj regiji ima Slovenija, čak 5,8 gha. Slijedi je Hrvatska sa 3,9 gha, te Bosna i Hercegovina sa 3,1 gha. Najmanji otisak ima Srbija – 2,8 gha. Prema WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta, sve zemlje naše regije žive izvan mogućnosti svojih prirodnih resursa. Najnoviji Izvještaj o stanju planeta bit će objavljen 27. listopada ove godine.

Srećom, neke zemlje prihvaćaju izazov. Kostarika je primjerice u prva tri mjeseca 2016. godine čak 97% svoje električne energije proizvela iz obnovljivih izvora. Portugal, Njemačka i Velika Britanija također su dostigli nove razine uporabe obnovljivih izvora energije, dok je vlada u Kini osmislila plan za smanjenje potrošnje mesa kod svojih građana za 50%. To će emisije ugljičnog dioksida iz kineske stočarske industrije smanjiti za jednu milijardu tona do 2030. godine.

Kako globalna populacija i potrošnja rastu – naročito u odnosu na emisije ugljičnog dioksida – Dan ekološkog duga pomaknuo se od kraja rujna 2000. na 8. kolovoza ove godine.

„Hrvatska je prvi put zakoračila u ekološki dug 1997. godine. Biokapacitet po stanovniku ostao je isti od 1992. godine, ali je ekološki otisak potrošnje porastao tijekom tog razdoblja. Ugljični je otisak porastao za 124 posto u razdoblju između 1992. i 2006., kada je dosegao svoj vrhunac“, kaže Martin Šolar, direktor WWF Adrije. „Kada bi svatko na svijetu trošio prirodne resurse kao prosječni Hrvat, trebala bi nam čak 2,3 planeta da namirimo svoje godišnje potrebe. Gledamo li svjetski prosjek, resursi dostupni za život 18 mjeseci potroše se u samo godinu dana“, zaključuje Šolar.

Svatko od nas ima moć promijeniti svoj život. Kako bi radili u skladu s povijesnim Pariškim sporazumom, Global Footprint Network i njihovih 25 partnera pokrenuli su kampanju za povećanje angažmana javnosti s ciljem isticanja važnosti sigurnosti prirodnih resursa na održivom planetu u kojem se ljudi i planet razvijaju. Za sudjelovanje u kampanji dovoljno je posjetiti www.overshootday.org i objaviti svoju fotografiju s potpisom #pledgefortheplanet.

1. siječanj, 2016

SRETNA NOVA 2016

SVIM NAŠIM PRIJATELJIMA I POSLOVNIM SURADNICIMA ŽELIMO SRETNU I USPJEŠNU NOVU GODINU !

2016 - NOVA

BONAVENTURA

Profesionalci rade i na staru godinu :)

Zadovoljstvo i čast nam je bilo posljednji dan 2015-e provesti u društvu posvećenih profesionalaca; čestitke Agenciji za ravnopravnost spolova BH !

31.12.2015 - Agencija za ravnopravnost spolova BiH  31.12.2015 -Agencija   image-6a0b40db07d5a290ab3739f3bb654fbb724e4cf5f8daa8c1c3cb0b9b7a609ec8-V image-3463d621d8a6252d7e1f5101aeaf402bbfb261c02d074adc51da955f2fd95fa7-V image-affebcf4759a4d1659d55be82a4ff0c998b5744cca88cac2b86ad999c1d82d69-V

bonaventura

25. prosinac, 2015

SVAKO DOBRO

Merry-Christmas-everyone-christmas-9444360-392-227 Merry-Christmas-christmas-465666_1024_768 Bozic Bozic                0011

10. prosinac, 2015

DANAS JE MEĐUNARODNI DAN LJUDSKIH PRAVA ; JESMO LI ZABORAVILI ?

dan_ljudskih_prava_v

Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se na dan kada je potpisana Opća deklaracija o ljudskim pravima 1948. i po prvi puta u povijesti čovječanstva priznato pravo svih ljudi na “život, slobodu i sigurnost… bez ikakvih razlika”. Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se 10. prosinca.

2. prosinac, 2015

International Day for the Abolition of Slavery, 2 December

index

Decision of the United Nations General Assembly in 1948, 2 December all over the world celebrated the International Day for the Abolition of Slavery.

By definition Croatian lexicon slavery is considered a social structure in which a slave owner has a servants and agents. Slavery, in turn, considers the relationship between people or nations based on the complete interdependent and obedience to one another.

The cases of slavery still sporadically occur throughout the world, and in recent years in Croatia has recorded several such cases. The legal systems of regulated countries provide for severe punishment for slavery relations.

31. listopad, 2015

Što slavimo na blagdan Svih svetih, a što na Dušni dan?

Preuzeto iz knjige “Vjera u pitanjima”

Prvoga dana u studenome obilježavamo blagdan Svih svetih, a dan nakon toga još jedan važan dan – Dušni dan koji mnogi greškom nazivaju Dan mrtvih.

NAŠI DRAGI  SVIJEĆA

Što slavimo na blagdan Svih svetih, a što na Dušni dan? Što zapravo znači kada kažemo da vjerujemo u »općinstvo svetih«?

Prvoga dana mjeseca studenoga svake godine slavimo blagdan Svih svetih. Tog dana slavimo one svece i svetice koje je Crkva proglasila svetima, kao i one koji nisu proglašeni svetima, ali su svojim životom ostvarili ideal kršćanskog života te su njihove duše ušle u kraljevstvo Božje pošto su nakon smrti njihove krsne haljine ubijeljene u krvi Jaganjčevoj.

Kako ne znamo poimence svih koji su umrli na glasu svetosti, Crkva je odredila ovaj dan kada se zajednički moli za sve svete i blažene, poznate i nepoznate.

Riječ je o onom beskrajnom mnoštvu običnih ljudi, mnoštvu koje nam svjedoči da svetost ne znači nenormalnost, besprijekornost, nego znači puninu ljudskosti. Stoga su na svetost pozvani svi kršćani, svih razdoblja i svih životnih okolnosti. Kao što je lijepo rekao papa Benedikt XVI., da bi mogli biti sveti, nije potrebno činiti izvanredne pothvate i djela niti posjedovati posebne karizme, već jednostavno služiti Kristu, slušati ga i slijediti bez obeshrabrenja u teškim trenutcima. Samo s njegovom pomoći možemo postati svetima.

Dušni dan slavimo svake godine 2. studenoga, kada se sjećamo svih svojih dragih pokojnika. Pohodi grobovima i grobljima u tom pogledu redoviti su znak pažnje i vjere. Tog dana vjernici mole za duše svojih dragih pokojnika, za njih pale svijeće na grobovima, prisustvuju svetoj misi, povezujući se tako svojim molitvama s njima i moleći Božje milosrđe da ih što prije očisti od svih slabosti te da ih uvede tamo gdje s oka svaka suza nestaje.

Tako je Dušni dan ili Dan svih vjernih mrtvih izraz kršćanske nade i vjere u zagrobni život što liturgija ističe riječima: »Tvojim se vjernima, Gospodine, život mijenja, a ne oduzima. I pošto se raspadne dom ovozemnog boravka, stječe se vječno prebivalište na nebesima.« Mi za duše svojih dragih pokojnika molimo duboko vjerujući da će oni, kada dođu u kraljevstvo Božje, biti naši zagovornici. Vjerujemo da će oni moliti za nas da ne promašimo svoj konačni životni cilj, da i mi uđemo u kraljevstvo Božje i tako budemo pribrojeni općinstvu svetih.

Datumska povezanost blagdana Svih svetih i Dušnog dana dobra je prilika za razmišljanje o vječnosti. S tim u svezi, kao što je jednom prigodom istakao papa Benedikt XVI., treba se upitati očekuje li uopće suvremeni čovjek vječni život ili pak vjeruje da to pripada već preživjeloj mitologiji. U ovom našem vremenu, više negoli u prošlosti, čovjek je toliko zauzet zemaljskim stvarima, tako mu često biva teško misliti na Boga kao protagonista povijesti i samoga našeg života. Blagdan Svih svetih i Dušni dan mogu biti vrlo poticajni za razmišljanje o tome.

(don Luka Prcela)

20. srpanj, 2015

GLOBALNA MREŽA MLADIH DJELUJU/RADE ZAJEDNO NA SUOSJEĆANJU, LJUDSKIM PRAVIMA I ODGOVORNOSTI

U okviru Globalne Merže Mladih , 10 studenata iz cijelog svijeta (SAD, Kanada, Francuska, Velika Britanija i Armenija) u julu 2015. predvođena Mikijem Jačevićem – program direktorom za Bosnu i  Hercegovinu, boravili su u BiH tri tjedna.  Prva dva tjedna  su radili sa lokalnim partnerskim organizacijama; Centar za izgradnju mira u Sanskom Mostu gdje su iskusili vođenja radionica i stažiranje. Nakon  boravka u Sanskom Mostu, putovali su u Banja Luku, Mostaru i Srebrenicu (gdje su prisustvovali 20. komemoraciji masakra) i tjedan dana konačno proveli u Sarajevu.

20150716_132318_resized 20150714_133209_resized_1 20150713_142902_resized 20150713_112549_resized 20150711_140805_resized 20150711_142547_resized_1 20150716_122906_resized 20150718_164506_resized a kakve dojmove o našoj BiH su ovi inspirativni mladi ljudi ponijeli sobom, možete pogledati   https://vimeo.com/133943401  

bonaventura

 

10. srpanj, 2015

SASTANAK GRADOVA POTPISNIKA EUROPSKE POVELJE O RODNOJ RAVNOPRAVNOSTI NA LOKALNOM NIVOU

Agencija za ravnopravnost spolova BiH danas 10.07.2015  je u Sarajevu  organizirala sastanak gradova potpisnika Europske povelje o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou i Lokalnih Akcijskih planova za implementaciju UNSCR 1325 .

Sastanku su prisustvovale predstavnice Agencije za ravnopravnost spolova BiH-Kika Babić Svetlin i Kristina Krstović , djelatnice OSCE-a Sarajevo – Elmaja Bavčić i Vanja Matić, predstavnica Grada Niš – Jelena Žarić Kovačević, predstavnica Grada Bijeljina- Ljubica Mlađenović , predstavnica Grada Istočno Sarajevo – Vinka Berjan, predstavnica Skupštine Grada Istočno Sarajevo – Duška Ždero, predstavnica NVO”SNOP” Rogatica- Slađana Ujić i predstavnica NVO”Bonaventura”Sarajevo- Jasminka Susmel.

Sastanak je imao vrlo pozitivan i konstruktivan karakter, a tema sastanka je , između ostalog, bila razmjena iskustava i dobrih praksi na pitanjima ravnopravnosti spolova na lokalnom nivou, kao i tema ljudske sigurnosti.  Dogovoreni su naredni  koraci.

DSC01529 DSC01512 DSC01520 DSC01525 DSC01523 DSC01519 DSC01524 DSC01521 DSC01526

22. travanj, 2015

DAN PLAN22.04. 2015 AMBASADORICA CORMACK I VOLONTERI UČESTVUJU U AKCIJI ČIŠĆENJA U DOBOJ JUGU, DOBOJU I MAGLAJU

EARTH DAY 1 index   DSC01386 DSC01384  DSC01388 DSC01389

Bonaventura se pridružila aktivnostima  u akciji čišćenja u Doboj Jugu, Doboju i Maglaju, prezentirajući TEGO Torbu razglednicu prigodno dizajniranu za slavljenički dan DAN PLANETA ZEMLJA !

preporučujemo pogledati: https://vimeo.com/125702587

21. travanj, 2015

PREDSJEDNICA BONAVENTURE PRILIKOM POSJETA/SNIMANJA INTERVJUA U AMERIČKOJ AMBASADI U SARAJEVU

USA.Still001 USA.Still002 USA.Still005

 

Srdačan susret u američkoj ambasadi u Sarajevu prilikom snimanaj intervjua (  https://vimeo.com/125120929 ) predsjednice Bonaventure i gđe Stefanie Altman Winans direktorice ureda za odnose s javnošću pri ambasadi.

 

Bonaventura u posjeti Grčkoj ambasadi u Sarajevu

DSC01370 DSC01371

N.E. Karolos Gadis ambasador pri prijateljskom susretu s predsjednicom Bonaventure

15. travanj, 2015

Agencija za ravnopravnost spolova, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH uz podršku Misije OSCE u BiH, povodom radne posjete Sarajevu NJ.E. ambasadorice Swanee Hunt

DSC01306   DSC01319  JASMINKA and LOLA

5. travanj, 2015

SRETAN USKRS

images

SRETAN USKRS , bonaventura

15. ožujak, 2015

13.03.2015 Conference „Human security through perspective of gender equality“

DSC01157  DSC01162

 

24. veljača, 2015

Predsjednica Bonaventure u radnoj posjeti Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH

 

URED APIK -1 URED apik-2

Predsjednica Udruge Bonaventura gđa Jasminka Susmel, danas je bila u radnoj posjeti Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH gdje se sastala s direktorom APIK-a Seadom Lisakom.  Na kreativnom, radnom  polusatnom sastanku razmijenile su se konkretne ideje i prijedlozi oko buduće suradnje, što je još jedan u nizu pozitivnih primjera kontakata i uvezivanja  nevladinog sektora i državnih institucija u BiH.  Na sastanku je,između ostalog bilo je riječi i o tome koliko je nevladin sektor važan čimbenik u procesima provođenja aktivnosti na animiranju i educiranju stručne i opće javnosti i o rodnim aspektima korupcije.  Sastanak je završen uz dogovor o budućim koracima koji će rezultirati konstruktivnom suradnjom APIK-a i Udruženja Bonaventura .

http://www.apik.ba

 

22. veljača, 2015

SUSRET S PRAVOBRANITELJICOM ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA RH

u cijelost prenosimo članak objavljen na službenim stranicama ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova RH :  http://www.prs.hr/index.php/prs/1519-otpad-nije-smece

Otpad nije smeće

19 Veljača 2015

Bona ventura za webPravobraniteljica Višnja Ljubičić sastala se danas s predsjednicom sarajevske udruge ‘Bonaventura – udruženje za unaprjeđenje i kulturu življenja‘,  Jasminkom Susmel. Udruženje je osmislilo tzv. T E G O Koncept sekciju (Turizam, Ekologija, Gender, Okoliš). Radi se o sveobuhvatnom projektu koji predstavlja sponu između ključnih društvenih čimbenika u zajednici: udruga – lokalna zajednica – privredni subjekti s ciljem ekonomske revitalizacije stanovništva kroz razvitak raznih ekoloških i alternativnih oblika djelovanja kao što je reciklirana proizvodnja, s posebnim naglaskom na osnaživanje osjetljivih skupina (siromašni, žene i sl.).

Udruženje je u okviru spomenutog projekta razvilo oblik proizvodnje od otpadnih materijala te na taj način pružilo mogućnost zapošljavanja najugroženijim skupinama. Izrađuju se uporabni predmeti (tipa, torbe) od ručno reciklirane otpadne ambalaže, papira i plastičnih vrećica. Ovakav projekt osim što osnažuje nezaposlene i štiti čovjekov okoliš, promovira ravnopravnost i osnovna ljudska prava – povećanje egzistencijalne sigurnosti i smanjenje siromaštva.

Na sastanku s pravobraniteljicom dogovorena je buduća suradnja s udruženjem te povezivanje s mogućim partnerima na hrvatskoj strani (GTF) u smislu daljnjeg jačanja i razvijanja ovog zanimljivog projekta.

1. siječanj, 2015

SRETNA NOVA 2015-a GODINA !

ZDRAVA, VESELA, PRODUKTIVNA I SRETNA NAM SVIMA NOVA GODINA!

SRETNA NOVA 2015

bonaventura

25. prosinac, 2014

SRETAN BOŽIĆ

bonaventura

13. prosinac, 2014

National Action Plan Academy ; Sigurnost kroz inkluzivno vodstvo,inicirano od Hillary Rodham Clinton – December 3-5, 2014, Washington, DC

Na poziv Instituta za Inkluzivnu sigurnost Washington ,D.C. na Georgetown University – Institute for Women, Peace and Security uz Visoku podršku Hillary Rodham Clinton, predsjednica Bonaventure u okviru BiH delegacije, imala je zadovoljstvo i čast da učestvuje u  trodnevnoj radionici “Sigurnost kroz inkulizvno vodstvo ”, te uspješno završi svečanu National Action Plan Academy

  NAP - certifikat 115991666935_9abd423d18_zNAP -  certifikat 2 NAP - certifikat GEORGETOWN INSTITUT - NAP ACADEMYNAP - congrat.

15789536270_51ac6845dc_k 15974842171_a8b1005113_k

bonaventura

 

29. studeni, 2014

BONAVENTURA U ZENICI NA SAJMU OBRAZOVANJA I ZAPOŠLJAVANJA 21.11.2014.

DSC00506  DSC00507  DSC00508

preporučujemo također da pogledate: https://vimeo.com/112531268

bonaventura

18. listopad, 2014

USPJEŠNO ODRŽANA TEGO KONCEPT OGLEDNA RADIONICA U ŠIROKOM BRIJEGU 16/17.10.2014

DSC00221 DSC00201 DSC00207 DSC00200 DSC00215 DSC00217 DSC00208 DSC00222 DSC00209 DSC00225 DSC00226 DSC00227 DSC00228 DSC00229 DSC00230 DSC00214 DSC00216 DSC00218 DSC00232 DSC00233 DSC00219

15. listopad, 2014

Branka Đurić, federalna ministrica okoliša i turizma i Ana Vuković, direktorica Gender centra FBiH izrazile su zadovoljstvo rezultatima TEGO Koncept projekta

DSC00190 DSC00192 DSC00191 DSC00193

Ministrica Branka Đurić s oglednim primjercima uradaka TEGO Koncept projekta.

DSC00376 DSC00379 DSC00378 DSC00380

Direktorica Gender centra FBiH sa oglednim primjercima uradaka TEGO Koncept projekta.

bonaventura

Svečani prigodni ručak povodom uspješno završenog TEGO Koncept projekta

DSC00187 DSC00186 DSC00184

Održan je svečani ručak povodom uspješno završenog TEGO Koncept projekta,FMOIT-a i Gender centra FBiH – podržano iz FIGAP sredstava – realiziranog u suradnji sa udruženjem Bonaventura.

DSC00183 DSC00180 DSC00185

bonaventura

27. srpanj, 2014

Regionalna Konferencija u Sarajevu 03.07.2014; REGIONALNA PLATFORMA ZA ZAJEDNIČKO DJELOVANJE U OBLASTIMA: ROD I SIGURNOST , NASILJE I EKONOMSKO OSNAŽIVANJE

https://vimeo.com/100527882   i  https://vimeo.com/100139964

Sa zadovoljstvom ističemo sudjelovanje u Regionalnoj Konferenciji održanoj 03.07.2014 u Sarajevu inicirano od Agencije za ravnopravnost spolova BiH za izradu zajedničkih projekata na teme:

- UN REZOLUCIJA SAVJETA SIGURNOSTI/BEZBJEDNOSTI 1325

- EKONOMSKO OSNAŽIVANJE

U izvrsnom  radno- afirmativnom ozračju sjajnih domaćina OSCE Misije u BiH i direktorice Agencije za ravnopravnost spolova BiH gđe Samre Filipović Hadžiabdić za konferencijskim stolom našli smo se : Bosna i Hercegovina, Hrvatska ,Crna Gora, Srbija i Makedonija.

 REGIONALNA 01REGIONALNA 3REGIONALNA KONFERENCIJAREGIONALNA 2REGIONALNA 03

Imali smo priliku diskutirati, razmijeniti iskustva i dobre prakse na različite teme, kao i prezentirati projekte i projektne ideje. Gđa Jasminka Susmel je ispred Udruge Bonaventura prezentirala “TEGO KONCEPT POKRET”  na temu EKONOMSKO OSNAŽIVANJE.

Dogovoreno je da će se prisutne države u regiji  institucionalno spajati u razmijeni informacija, u razmjeni politika aktivnosti zajedničkih projekat; prvenstveno vezano za provedbu UN R 1325 koja nam govori o sigurnosti spola i okruženja, a isto tako i  u očekivanju ratificiranja Konvencije Vijeća Europe / Istambulske Konvencije koja nosi niz izazova za svaku od prisutnih država vezano za implementaciju koja se najvećim dijelom odnosi na financijske aspekte nazočnih država u provedbi određenih aktivnosti

Na Regionalnoj Konferenciji potpisana je platforma za zajedničko djelovanje država u regiji vezano za provedbu Rezolucija ;UNR 1325 i Istambulske Konvencije u području ravnopravnosti spolova po raznim osnovama – vezano za sigurnost, ekonomsko nasilje, obiteljsko nasilje, sigurnosno okruženje  i  okoliš !

bonaventura

 

1. srpanj, 2014

USPJEŠNO ODRŽANA TEGO KONCEPT OGLEDNA RADIONICA U GORAŽDU 30.06./01.07.2014

DSC02212  DSC02214 DSC02215  DSC02218  DSC02219 DSC02224 DSC02225 DSC02226 DSC02227 DSC02231 DSC02233

30. lipanj, 2014

USPJEŠNO ODRŽANA TEGO KONCEPT OGLEDNA RADIONICA U GORAŽDU 30.06./01.07.2014

1 2 4 3 DSC02173 DSC02176 DSC02197 DSC02199 DSC02171 DSC02170 DSC02192 DSC02189  5  DSC02168 DSC02169 DSC02200 DSC02185   DSC02178 DSC02179 DSC02181 DSC02194 DSC02191 DSC02201 DSC02186

25. lipanj, 2014

USPJEŠNO ODRŽANA TEGO KONCEPT OGLEDNA RADIONICA U GRADAČCU 23/24.06.2014

DSC02056 DSC02058 DSC02057 DSC02059 DSC02060 DSC02055 DSC02061 DSC02062 DSC02063 DSC02064 DSC02065 DSC02066 DSC02067 DSC02068 DSC02069 DSC02071 DSC02072 DSC02083

29. svibanj, 2014

USPJEŠNO ODRŽANA OGLEDNA TEGO KONCEPT RADIONICA U ČITLUKU 27 i 28.05. 2014

DSC01703 DSC01705 DSC01707 DSC01708 DSC01709 DSC01710 DSC01711 DSC01712 DSC01713 DSC01714 DSC01715 DSC01717 DSC01718 DSC01720 DSC01721 DSC01722

22. svibanj, 2014

USPJEŠNO ODRŽANA OGLEDNA TEGO KONCEPT RADIONICA U VITEZU

DSC01670 DSC01671 DSC01672 DSC01674 DSC01668  DSC01679 DSC01680 DSC01681 DSC01669

21. svibanj, 2014

USPJEŠNO ODRŽANA OGLEDNA TEGO KONCEPT RADIONICA U VITEZU

DSC01625 DSC01626 DSC01627 DSC01628 DSC01630 DSC01633 DSC01634 DSC01636 DSC01637 DSC01639 DSC01640 DSC01641 DSC01648 DSC01649 DSC01651 DSC01655 DSC01661 DSC01663

1. svibanj, 2014

SRETAN 1.MAJ – PRAZNIK RADA

1.maj 1maj - 2 1_maj_letak 1.maj - 4

…SRETNO !!!!!

bonaventura

20. travanj, 2014

SRETAN USKRS !

DSC01311 DSC01314 DSC01317

SRETAN USKRS; bonaventura

17. travanj, 2014

TEGO KONCEPT NA 17.MEĐUNARODNOM SAJMU GOSPODARSTVA U MOSTARU 08.-12.04.2014god.

1.MOSTARSKI SAJAM 2014 3.MOSTARSKI SAJAM 2014 4.MOSTARSKI SAJAM 2014 2.MOSTARSKI SAJAM 2014 5.MOSTARSKI SAJAM 2014 6.MOSTARSKI SAJAM 2014 10.MOSTARSKI SAJAM 2014 8.MOSTARSKI SAJAM 2014 14.MOSTARSKI SAJAM 2014 12.MOSTARSKI SAJAM 2014  4.MOSTARSKI SAJAM 2014

8. ožujak, 2014

SRETAN 8.mart

DAN ZENA

31. prosinac, 2013

31.12.2013. POTPISAN UGOVOR O IMPLEMENTACIJI TEGO KONCEPT PROJEKTA

Branka Đurić, federalna ministrica okoliša i utrizma Federalna ministrica okoliša i turizma Branka Đurić potpisuje projekt.

2013god. potpisan ugovor između FMOIT-a i Udruženja BONAVENTURA o implementaciji projekta TEGO Koncept !

bonaventura

24. prosinac, 2013

SRETAN BOŽIĆ !

bozicne-svijece SRETAN BOŽIĆ ! bozicne-cestitke-400x266

10. prosinac, 2013

10.12. MEĐUNARODNI DAN LJUDSKIH PRAVA

Svjetski-dan-tolerancije_image_galleria            

 

1. studeni, 2013

01.11. Blagdan Svih svetih: Sjećamo se onih kojih nema među nama / All Saints Day: We remember those who are not with us no more

PRISJETIMO SE NAŠIH NAJMILIJIH KOJI NISU VIŠE S NAMA krizanteme

bonaventura

5. lipanj, 2013

Svjetski dan zaštite okoliša

EKO SUSTAVSvjetski dan zastite okolisa - 5.Lipanj

Život na našem Planetu ovisi isključivo od nas samih, načina kako se  odnosimo prema njemu….

                           Brigom o sebi štitimo okoliš !

bonaventura

22. svibanj, 2013

Dan zaštite prirode

Ujedinjeni narodi proglasili su 22. svibanj Međunarodnim danom bioraznolikosti kako bi ukazali na bioraznolikost kao globalnu vrijednost od neprocjenjivog značaja za sadašnje i buduće generacije. Također, ovaj nadnevak je i spomen na usvajanje Konvencije o biološkoj raznolikosti, jednog od najvažnijih međunarodnih propisa u području zaštite prirode, čiji je cilj očuvanje bioraznolikosti, održivo korištenje njenih komponenti te pravedna raspodjela dobrobiti koje proizlaze iz korištenja genetskih izvora. Međunarodni dan bioraznolikosti svake se godine posvećuje jednoj ključnoj temi vezanoj uz bioraznolikost kao što je poljoprivreda, klimatske promjene, invazivne strane vrste ili šume…..

Crvena Vjeverica Zagreb ZOO    stranica_hutovo_blato_logo …..čuvajmo prirodu i štitimo njena blaga koja nam tako nesebično daruje…..

bonaventura

20. travanj, 2013

NEMA VIŠE IZGOVORA ZA NERAD I SIROMAŠTVO !

TEGOKoncept projekt/pokret – NEMA VIŠE IZGOVORA ZA NERAD I SIROMAŠTVO !

bonaventura

Prepoznajte novac ; TEGO Koncept !

 

“Zanemarimo” da su ove fotografije snimljene u glavnom gradu BiH, u samom centru grada. Promatrajmo otpad na fotografijama kao “novčanice” (jer to i jesu novčanice) pokraj kojih prolaze stotine osoba koje tvrde kako nemaju novca za osnovne životne potrebe……….

Evo kako izgledaju neke od “novčanica”s gornjih fotografija:

bonaventura

 

Međunarodni dan Zemlje !

TEGO Koncept Današnjim datumom 20.04.2013.god. službeno pokrećemo TEGO Koncept projekt !

TEGO Koncept projekt – NEMA VIŠE IZGOVORA ZA NERAD I SIROMAŠTVO !

TEGO Koncept je osmišljen tako da će svi stanovnici/stanovnice svake lokalne zajednice (kao i cijele nam države) moći raditi i od svog truda i rada moći pristojno živjeti !
bonaventura

15. travanj, 2013

Federalna ministrica okoliša i turizma snažno podržava TEGO Koncept

Federalna ministrica okoliša i turizma Branka Đurić prilikom posjeta sajamskom izložbenom prostoru TEGO Koncept-a u Mostaru na XVI međunarodnom gospodarskom sajmu.

Ministrica je potvrdila vjeru u koncept projekta i podršku koju je iskazala na samom predstavljanju projekta prije skoro godinu dana, kada je zajedno sa ravnateljicom Gender centra FBiH Anom Vuković prepoznala vrijednosti koje su im prezentirane. I kako je predsjednica Udruge Bonaventura, koja je ujedno i  kreatorica TEGO Koncept-a ,kazala ;

Otpadnoj ambalaži;papir/karton/plastičnim vrećicama dajemo novu priliku; funkcionalnost i vrijednost u područjima: promocija turizma, zaštita okoliša, spolna jednakopravnost i smanjenje siromaštva!

bonaventura

13. travanj, 2013

TEGO Koncept promoviran na Sajmu gospodarstva u Mostaru

TEGO Koncept za pristojnu zemlju ! bonaventura

TEGO Koncept je promoviran !Otpadnoj ambalaži;papir/karton/plastičnim vrećicama dajemo novu priliku; funkcionalnost i vrijednost u područjima: promocija turizma, zaštita okoliša, spolna jednakopravnost i smanjenje siromaštva! 

S ponosom ističemo da je  TEGO Koncept projekt prepoznat i podržan od strane FEDERALNOG MINISTARSTVA OKOLIŠA I TURIZMA i GENDER CENTRA FEDERACIJE BH.

Naš sajamski izložbeni prostor bio je iznimno zapažen i hvaljen; od posjetitelja sajma, te od domaćih i regionalnih privrednika i institucija pristutnih na ovoj međunarodnoj manifestaciji, čiji je partner ove godine bila i Europska Unija.

TEGO Koncept projekt “kreće” sa realizacijom 20.04.2013 na Međunarodni dan Zemlje;pplanirano je u prvih godinu dana obići svih 10 Kantona federacije BiH; upoznati lokalne zajednice s konceptom projekta, vršiti praktičarske treninge/edukacije ručne reciklaže i izrade predmeta od otpadne ambalaže (papir/karton/plastična vrećica…). Učesnici/učesnice praktičarskih   treninga će nakon uspješno završenih edukacija dobiti TEGO Koncept Certifikat kojim se pridružuju samom projektu  i nastavljaju misiju širenja TEGO Koncepta.

Cilj TEGO Koncept projekta je konstantna zaštita okoliša u koju će biti uključeni svi članovi/članice lokalnih zajednica ; od ambalažnog otpada prikupljenog iz okoliša izrađivat će se uporabni predmeti koji će biti i u službi promocije turizma.


Cilj TEGO Koncept projekta je uposliti što više osoba bez obzira na spol i dob, kao i osoba s invaliditetom, kako bi od svog rada-truda i kreativnosti mogli pristojno živjeti !

bonaventura

31. ožujak, 2013

SRETAN USKRS !

Sretan uskrs svim ljudima dobrih misli  i  dobrih djela!

Ne zaboravimo na potrebite i one koji su ovisni o našoj  dobroj volji…..

bonaventura

2. veljača, 2013

02.02. Svjetski dan močvarnih staništa

Prije 42 godine u iranskom gradu Ramsaru potpisana je Konvencija o močvarnim staništima s ciljem da ukaže na značaj močvarnih područja, te da potakne svjetske lidere na poduzimanje aktivnosti njihovog očuvanja.
Jedno od značajnijih postignuća Ramsarske konvencije, koja je temeljni dokument i najvažniji međunarodni sporazum o zaštiti močvarnih staništa, je popis močvara od međunarodnog značaja.

Više od 150 zemalja su potpisnice ovog međunarodnog sporazuma, među kojima je i Bosna i Hercegovina.
U Bosni i Hercegovini tri su lokaliteta proglašena važnim staništima od međunarodnog značaja; Hutovo blato 2001. god., Bardača 2007. god. i Livanjsko polje 2008. godine.

Prirodna vrijednost močvarnih staništa je od izuzetnog značaja za očuvanje biodiverziteta.

Močvarna staništa su među najugroženijim ekosustavima na zemlji. Čovjek izravno ugrožava biodiverzitet močvarnih staništa različitim aktivnostima poput isušivanja, zagađivanja, prekomjerne eksploatacije te unošenja stranih vrsta.

Na našoj planeti Zemlji je 6% površine močvarnih predjela u kojima  živi cca 40% svih biljnih i životinjskih vrsta, dostatan argument za brižniji odnos čovjeka prema prirodi, zar ne?

bonaventura

 

12. siječanj, 2013

Razvoj i održivost mehanizama za integraciju principa ravnopravnosti spolova u sektoru sigurnosti BiH i promocija učešća žena u policijskim snagama u BiH

zadovoljstvo nam je izvijestiti Vas da Udruženje za unaprijeđenje i kulturu življenja Bonaventura  radi na finalnoj pripremi za realizaciju Projekta

Razvoj i održivost mehanizama za integraciju principa ravnopravnosti spolova u sektoru sigurnosti BiH i promocija učešća žena u  policijskim snagama u BiH

Financijski podržano iz sredstava FIGAP programa

početak projekta planiran je u prvom kvartalu 2013 – e , a završetak 31.10.2013.

Cilj Projekta je da se poboljša postojeći normativni okvir o rodnim pitanjima i ravnopravnosti spolova u sektoru sigurnosti u skladu sa Poglavljem II: Suradnja i jačanje kapaciteta, Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine (GAP BiH). Projektom će se u skladu sa Ciljem 1 ovog poglavlja inicirati usuglašavanje zakonskih i podzakonskih akata iz oblasti sigurnosti sa  Zakonom o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini (član 30., stav 2.) kroz analizu postojećeg normativnog okvira i davanje  odgovarajućih preporukae. Projektni ciljevi su također u skladu sa Akcionim planom za implementaciju UNSCR 1325 u BiH 2010-2013., odnosno predstavljaju podršku integraciji politika ravnopravnosti spolova u sistem odbrambeno-sigurnosne politike, te promociji sudjelovanja  žena općenito  u sistemu sigurnosti  u BiH s posebnim naglaskom na afirmaciju žena u  policijskim snagama u BiH  i stvaranju pravnih pretpostavki za njihovo napredovanje u  službi s ciljem postizanja rodne jednakosti.

Pravni okvir za integraciju rodnih politika u Bosni i Hercegovini, temelji se na Ustavu BiH,  međunarodnim dokumentima navedenim u Aneksu 1 Ustava BiH, Zakonu o ravnopravnosti spolova u BiH, Zakonu o zabrani  diskriminacije BIH i drugim zakonima.  Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH promiče ravnopravnost spolova i stvara jednake mogućnosti za žene i muškarce u političkom, kulturnom, privrednom, socijalnom i drugim područjima života. U cilju pružanja podrške sveobuhvatnoj integraciji principa rodne ravnopravnosti, Agencija za ravnopravnost spolova BiH sa Gender centrima FBiH i RS pokrenula je uspostavu institucionalnih mehanizama i izradu Gender Akcionog Plana (GAP) koji je definirao prioritete, aktivnosti, strategije, odgovornosti i sredstva za provođenje rodne ravnopravnosti od lokalnog do državnog nivoa. Uprkos brojnim institucionalnim mehanizmima, zvaničnim priznanjima i pomacima u ovoj oblasti, rodna ravnopravnost još uvijek nije prisutna u institucijama sektora sigurnosti.

Podzakonski akti u okviru institucija u sektoru sigurnosti nisu usklađeni sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u BiH, a institucije još uvijek nisu poduzele sve potrebne mjere koje se odnose na obaveze u skladu sa odredbama Zakona i međunarodnim standardima.

Žene su podzastupljene u svim institucijama sektora sigurnosti a posebno na mjestima odlučivanja. U strukturi zaposlenih državnih službenika situacija je nešto bolja i kreće se oko 40% ali broj rukovodećih službenika  još uvijek  nije ni  približan ovom postotku. U strukturi policijskih službenika broj žena se kreće oko 12 %

Sa ciljem poboljšanja ovog stanja neophodno je uskladiti podzakonske akte koji se odnose na prijem i napredovanje službenika/ca u sektoru sigurnosti sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u BiH i definirati mjere koje su ove institucije dužne poduzeti kako bi se ovo stanje popravilo. Ove mjere se odnose i na imenovanje osoba koje bi pratile stanje u ovoj oblasti na godišnjem nivou i koje bi bile zadužene da predlažu mjere za otklanjanje uočenih nepravilnosti.

Analizu i procjenu stanja će izvršiti radna grupa koju čine suradnica na projektu (pravna ekspertica) i predstavnici i predstavnice Ministarstva sigurnosti BiH i upravnih organizacija u njegovom sastavu, te entitetskih ministarstava unutarnjih/ unutrašnjih poslova. Na temelju nalaza analize i procjene stanja, radna grupa će pripremiti odgovarajuće preporuke za usuglašavanje svih državnih i entitetskih zakonskih i podzakonskih akata iz oblasti sigurnosti sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u BiH. Nalazi i preporuke će se objaviti u formi brošure i javno predstaviti na svečanoj promociji koja će se održati 31. oktobra 2013. godine povodom obilježavanja godišnjice usvajanja Rezolucije 1325 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Na svečanoj promociji će premijerno biti prikazan 13 minutni  film“Žene – Mir – Sigurnost u BiH“, kao i promotivni video TV spot 1325; urađeni kao dio projekta., te u formi DVD –a priloženi uz brošure, dok će za vrijeme trajanja projekta „vidljivost“-promocija učešća žena u  policijskim snagama u BiH biti u kontinuitetu na web stranici : bonaventura.ba

Projektom je predviđena i Regionalna konferncija za razmjenu informacija, što će biti prilika da se ocijeni stanje o primjeni rezolucije 1325 u zemljama regiona ali i da se poveća svijest o neophodnosti regionalnog odgovora na pitanje učešća žena u sektoru sigurnosti.

bonaventura.ba

1. siječanj, 2013

SRETNO U NOVOJ 2013 -oj GODINI!

SRETNO NAM , bonaventura.

25. prosinac, 2012

Sretan Božić !

SVAKO DOBRO ! bonaventura :)

 

9. prosinac, 2012

09.12. MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV KORUPCIJE

BORIMO SE …….

25. studeni, 2012

Borba protiv nasilja nad ženama…

Danas se obilježava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama Uistinu je neprihvatljiv bilo koji oblik nasilja kao model ponašanja !

Naša društvena zajednica čini šta da osmisli modele nenasilnog ponašanja ?

Žene su “kičma”preko koje se lome različite frustracije, koje nerijetko završavaju trajnim psiho fizičkim invaliditetima, pa i smrtnim ishodom!

Do kada ćemo “obilježavati”samo Međunarodni  dan borbe protiv nasilja nad ženama, šta je s ostalim danima u godini; kako ćemo njih obilježavati, sem u crnim kronikama?

bonaventura

2. studeni, 2012

Dušni dan 02.11.

izvor slike W.A.B. i teksta: wikipedija

Dušni dan ili Spomen svih vjernih mrtvih, katolički je blagdan. Obilježava dan nakon Svih svetih, 2. studenog. Obilježava se i u Engleskoj Crkvi, kao i u mnogim evangeličkim crkvama.

Spomendan vjernih mrtvih nastao je inicijativom sveca, benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona. Krajem I. tisućljeća, već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i spomendan mrtvih. Taj spomendan 998., sv. Odilo službeno je uveo u Cluny, o kojem je bilo ovisno oko tisuću benediktinskih samostana. Preko benediktinaca, blagdan se proširio po Europi. Vatikan je službeno potvrdio ovaj blagdan 1311.

Španjolska je 1748. dobila povlasticu, da njezini svećenici na Dušni dan mogu služiti tri mise: jednu za koga god žele namijeniti, drugu na nakanu Svetog Oca, a treću za sve vjerne mrtve. Tu je povlasticu papa Benedikt XV. 1915. proširio na cijelu Crkvu.

Uz ovaj blagdan, kao i za Dan Svih svetih, običaj je obilazak groblja i paljenje svijeća za pokojne.

1. studeni, 2012

Blagdan Svih svetih 01.11. Svijeće i cvijeće u sjećanje na pokojne

29. listopad, 2012

Način na koji se roditelji odnose prema djeci izravno utječe na razvoj njihova mozga i funkcioniranje u odrasloj dobi

Koliko će se dječji mozak razviti ovisi o tome koliko se majka brine za dijete i koliko mu pažnje i ljubavi posvećuje, utvrdila je studija američkog Sveučilišta Washington.

Znanstvenici su na temelju snimki mozga trogodišnjaka ustanovili da je mozak djeteta o kojemu su se roditelji redovito brinuli veći od mozga djeteta koje su roditelji zanemarivali. Rast moždanih stanica ovisi o količini ljubavi koju dijete dobiva, potvrdila je studija.

Na slici ispod prikazan je mozak dvaju trogodišnjaka. Prvi mozak pripada djetetu čiji su se roditelji brinuli o njemu, a drugi zanemarenom djetetu.

Način na koji roditelji postupaju s djetetom do njegove druge godine izravno utječe na to kako će njegov mozak funkcionirati u odrasloj dobi. Posljedica zanemarivanja i zlostavljanja su niža inteligencija, nemogućnost suosjećanja te sklonost kriminalu i ovisnosti o drogama, piše The Huffington Post.   Roditelji bi trebali dobro razmisliti na koji se način odnose prema djeci, zato što to utječe na njihov kompletan razvoj pa čak i veličinu mozga. Smanjeni volumen mozga povezuje se s Alzheimerovom bolesti, depresijom i shizofrenijom – istaknula je voditeljica istraživanja Joan L. Luby.

Sva  istraživanja su potvrdila da majčina ljubav iznimno blagotvorno djeluje na dječji mozak, osobito na hipokampus, dio mozga zadužen za učenje, pamćenje i nošenje sa stresom.

 

izvor teksta: http://www.huffingtonpost.co.uk

 

Moždani udar: Prepoznajte simptome odmah !

Prolazni ishemijski napad svojevrsno je upozorenje koje prethodi moždanom udaru, a karakteriziraju ga oduzetost jedne strane lica i tijela, ali i nerazgovijetni govor….

Povodom 29. listopada, Svjetskog dana borbe protiv moždanog udara, Britanci su proveli istraživanje koliko ljudi zapravo zna i prepoznaje najranije simptome ove teške bolesti. Ispostavilo se da dvije trećine ljudi ne prepoznaje simptome tranzitornog ishemijskog napada odnosno prolaznog moždanog udara, utvrdila je studija britanske tvrtke ICM Research provedena na 2000 ljudi.

Gotovo svaki deseti sa simptomima prolaznog ishemijskog napada doživi moždani udar već tjedan dan od pojave prvih znakova, piše Daily Mail. No unatoč tome, tri četvrtina njih priznaje da ne bi otišli kod liječnika da primijete simptome. Skoro 66 posto ljudi tvrdi da ni ne znaju koji su simptomi prolaznog ishemijskog napada ili mini moždanog udara, kako ga često nazivaju, potvrdila je studija.

Najčešći simptomi moždanog udara su oduzetost lica, ruke ili noge, poremećaji govora, potpuna nemogućnost ili otežano izgovaranje riječi, potpuno nerazumijevanje govora, nagli gubitak vida osobito na jednom oku, nagla i jaka glavobolja praćena povraćanjem, gubitak ravnoteže, vrtoglavice i iznenadni padovi.

Rezultati istraživanja potvrdili su da ljudi ignoriraju navedene simptome zbog čega imaju veći rizik od moždanog udara. Pravovremeni posjet liječniku može vas spasiti od nepokretnosti ili čak i smrti – tvrdi voditelj istraživanja, neurolog sa Sveučilišta Oxford, Peter Rothwell.

Tranzitorni ili prolazi ishemijski napad sličan je moždanom udaru, ali puno blaži. Napad je znak da mozak ne dobiva dovoljno kisika, a najčešći simptomi su oduzetost jedne strane lica ili tijela te prolazni poremećaj govora koji se povlači nakon 24 sata.

Simptome možete vrlo lako provjeriti. Zamolite čovjeka da se nasmije i pazite miče li se samo jedna strana lica ili obje. Recite mu da ponovi rečenicu za vama i posebnu pažnju obratite na to kako govori, može li riječi izgovoriti pravilno ili ih izgovara nerazgovijetno. Recite mu da ispruži obje ruke i drži ih nekoliko sekundi. Ako jedna ruka pada, obavezno se javite liječniku.

Napad je svojevrsno upozorenje da vam prijeti moždani udar zbog čega je potrebno na vrijeme reagirati. Iako je rizik od moždanog udara veći kod ljudi starijih od 65 godina, u opasnosti su i djeca i dojenčad.

U svijetu svakih šest sekundi netko umre od moždanog udara, a svakih šest sekundi netko postane invalid uslijed posljedica moždane kapi.

 

 

28. listopad, 2012

28 Oktobar/Listopad DAN GLUHIH

Gluhoća: nedostatak ili različitost


Zašto takva opsesija osjetilom sluha u odgoju i obrazovanju gluhog djeteta?
Takozvani Međunarodni kongresi o obrazovanju gluhih preko stotinu godina naglašavaju medicinu, govor i audiologiju. Tema kongresa u Manchesteru – Engleska, godine 1985. bila je kohlearna implantacija, „kao da struka vjeruje kako je jedina nada za školstvo gluhih da na čudesan način škole gluhih napuni djecom koja čuju“. Rehabilitacija gluhe djece usredotočuje se na osjetilni kanal koji je najslabiji za jezični unos i za kognitivni razvitak; Pa ovime tu djecu zapravo čini još više hendikepiranima.

Zapitajmo se opet, zašto takva opsjednutost sluhom? Pogledajmo kratak povijesni pregled koji može baciti nešto na ovu zagonetku.

Izraelci u davnini
Gluhorođenima nije bilo dopušteno posjedovati imovinu ni sklapati važnije poslovne transakcije. Također nisu bili krivi ni kažnjavani za bilo kakvu štetu ili povredu koji bi učinili.

Antička Grčka
Gluhorođeni su u starom grčkom društvu smatrani „nepostojećim osobama“ i roditelji su ih odbacivali, ne priznajući ih svojom zakonitom djecom. Ubijanje gluhe i invalidne djece bila je uobičajena praksa. Za Aristotela navode da je rekao kako oni koji su rođeni gluhi „nemaju osjećaja ni razuma“

Antički Rim
Rimsko pravo propisivalo je da gluhorođeni nemaju zakonskih prava ni obveza i bilo im je zabranjeno da se žene, a osim toga morali su imati skrbnike. Oni koji su izgubili sluh nakon što su naučili govoriti mogli su uživati punu pravnu sposobnost.

U ranom kršćanstvu
Sv. Augustin (354. – 430. godine) mislio je da gluhima nema spasa jer ne mogu čuti Riječ Božju, te je citirao svetog Pavla: „Vjera dolazi putem sluha i slušanja Božje Rijeći“ (Rimljanima 10:17). (U hrvatskom prijevodu Sv. Pisma, izdanje „Stvarnosti“, prijevod ove rečenice glasi: „………vjera dolazi od propovijedanja, a propovijedanje biva riječju Kristovom“; tj. Ne spominje se sluh! – Op. Prev. ) Sveti Augustin je također smatrao da su hendikepirana djeca posljedica „grijeha“ njihovih roditelja.

Europa, 1880. godine Međunarodni kongres o obrazovanju gluhih, koji se sastao u Milanu – Italija, usprkos prosvjeda mnogo gluhih i čujućih pedagoga progurao je rezoluciju potpore oralnoj metodi u školovanju gluhih cijelog svijeta, otvarajući time novo „Mračno doba“ u povijesti gluhih, što je dovelo do otpuštanja stotina gluhim nastavnika i sveopćeg pada kvalitete obrazovanja gluhih.

Sjedinjene Američke države, početkom 20. stoljeća
Alexander Graham Bell prozvao je gluhe „defektom podvrstom ljudske rase“ te započeo križarski rat da uništi znakovni jezik i uvede zakone koji će braniti sklapanje braka između gluhih osoba te propisivati prisilnu sterilizaciju gluhih djevojaka u ime „eugenike“. U nekim državama ovakvi zakoni su bili prihvaćeni.

O gluhoći su rekli :  

>> Samo stalnim čitanjem gluhi ljudi mogu steći potpuno razumijevanje svog nacionalnog jezika. << (G. Davidson, 1893. godine)

>> U svakom našem djelovanju ugrađena je pismenost, ona je nužan preduvjet osobnog rasta. Pismeni su oni ljudi koji se mogu sporazumijevati i sudjelovati u zajednicama kojima pripadaju, pa uspješno komuniciraju s drugima, rabeći jezik tih zajednica. << (Autor nepoznat)

>> Nije važno gluhoća uha ako duh čuje. Gluhoća duha je jedina prava, neizlijećiva gluhoća. << (Victor Hugo, 1845. godine)

Preuzeto sa stranice: http://ugng.hr   Udruga gluhih i nagluhih Nova Gradiška

20. listopad, 2012

20 Oktobar/Listopad SVJETSKI DAN JABUKE

Svjetski dan jabuka:

Tradiciju održavanja Dana jabuka 20. listopada započela je godine 1990. u Londonu organizacija Common Ground (Zajednička tla), s ciljem promicanja njenih zdravstvenih kvaliteta i demonstracije mnogobrojnih sorti jabuke koje se u Engleskoj uzgajaju. S vremenom su tradiciju obilježavanja Dana jabuka i drugdje u svijetu prihvatile brojne škole i udruge promičući na taj način važnost jabuke u zdravlju i prehrani ljudi.

Jabuka se spominje u mnogim pričama i mitovima, poznati grčki mit govori nam da je grčka boginja svađe Eris bacila jabuku između tri najmoćnije božice Olimpa, Heru, Afroditu i Atenu, na jabuci je pisalo „za najljepšu“. Naravno božice se međusobno nisu mogle dogovoriti koja je najljepša pa su za sud pitale trojanskog princa Parisa. Afrodita potajno Parisu obeća najljepšu ženu na svijetu Helenu, da za uzvrat nju proglasi najljepšom božicom Olimpa. Paris pristade, proglasi Afroditu najljepšom i dobi Helenu te tako izbi Trojanski rat u kojemu nakon deset godina rata Grci opljačkaše i razoriše Troju do temelja (naravoučenje: sa ženama treba biti oprezan :) .

Jedan drugi mit, onaj biblijski o Adamu i Evi pripovijeda nam da je Eva ubrala jabuku sa zabranjenog drveta znanja. Kad Adam i Eva probaše plodove sa toga drveta, spoznaše svijet i shvatiše da su goli. Za kaznu ih Bog protjera iz rajskog vrta. Tako je jabuka postala simbolom znanja ali i grijeha (jabuka = lat. malus, zlo = lat. malum).

O jabuci

Domaća jabuka je porijeklom iz Azije, a prvotno je uzgajana u Turskoj i Kavkazu odakle se proširila po Europi. Jabuke su uzgajali stari Feničani, Grci i Rimljani, a Aleksandar Veliki je  jednu vrstu jabuke donio u Grčku oko 300. g.p.n.e. Iz doba Rimljana potječe uzrečica „od jajeta pa sve do jabuke“ jer je bilo uobičajeno da se obrok započne jajetom, a završi jabukom. Karlo Veliki naredio je sadnju jabuka u franačkim zemljama oko 800. godine. U Ameriku jabuka stiže sa Engleskim kolonizatorima oko godine 1600.

Jabuka je prozvana kraljicom voćaka i pripada rodu iz porodice ruža, a znano je za oko 25 raznih vrsta jabuka. Danas je domaća jabuka najrasprostranjenije voće sa oko 8000 poznatih sorti jabuka. Divlja ili šumska jabuka raste u Europi samoniklo u svijetlim listopadnim šumama.

17. listopad, 2012

17 Oktobar/Listopad MEĐUNARODNI DAN BORBE ZA ISKORJENJIVANJE SIROMAŠTVA

Održiv ljudski razvoj i socijalna isključenost dvije su suprotnosti. Dok se pojmu isključenosti i njezinim
uzrocima u literaturi posvetilo dosta prostora, malo je toga objavljeno o tome kako glavni
elementi isključenosti (siromaštvo, nezaposlenost i nedostatak socijalnih kontakata) zajedno
stvaraju situaciju iz koje je prilično teško izaći. Socijalna isključenost mora se prevladati. Moralna
je obveza svakome osigurati bolje mogućnosti u životu.

Pružanje jednakih mogućnosti i osnaživanje osjetljivih društvenih skupina uvelike će povećati
njihove izglede da aktivno i produktivno sudjeluju u društvu. Velike su koristi od aktivnog doprinosa
pojedinaca za društvo u cjelini, ne samo u smislu novčanih ušteda već i u smislu jače socijalne
integracije………….

bonaventura

 

16. listopad, 2012

16.Oktobar/Listopad SVJETSKI DAN HRANE

Svjetski dan hrane je 16.listopada. Ovaj dan, zabrinuta za dobrobit čovječanstva, proglasila je Svjetska zdravstvena organizacija. Krajem 1996. godine, zbog istog razloga u Rimu, u organizaciji WHO i FAO održan je Sastanak o hrani. Sastanak je bio središnji događaj posljednjih godina drugog tisućljeća, a održan je u prijelomno vrijeme za razvitak svjetske poljoprivrede i proizvodnje hrane. Dramatičan je podatak da na početku novog tisućljeća, 800 milijuna ljudi gladuje, a istovremeno oštećenja okoliša dosežu zabrinjavajuće razmjere. Svijet se nalazi pred odlučnim povijesnim promjenama u poljoprivredi. Potrebno je osigurati dostatnu količinu hrane, a pri tome sačuvati čist okoliš-zrak, tlo i vodu. Istovremeno proizvođaču treba osigurati profit koji će ga motivirati na stalno povećanje proizvodnje. Ovom Sastanku pridavan je veliki značaj te ga je otvorio Sveti Otac Ivan Pavao II, a prisustvovali su predstavnici iz 194 zemlje, na visokom nivou šefova država i vlada. Zaključeno je da je Summit povijesni i da je predstavljao jednu od posljednjih prilika za trajna rješenja temeljnog problema suvremenog svijeta;

OSIGURATI HRANU ZA SVE. 

Povećanje poljoprivredne proizvodnje, koje je neminovno za podmirenje potreba rastuće populacije, ne može se postići povećanjem površina plodnog zemljišta, jer njih na Zemlji nema. Jedini je put povećanje prinosa. Ako bi to povećanje pratilo povećanje potrošnje kemijskih sredstava za zaštitu, na način koji se prakticira u suvremenoj intenzivnoj poljoprivredi, problemi onečišćenja okoliša postali bi nerješivi.
Osim velikog broja gladnih, na svijetu svake minute od gladi umire 25 ljudi. Za njihov spas dostatna su sredstva u visini od 0,1% sredstava koja se u svijetu izdvajaju za naoružanje. Ako nam ovi podaci nisu dovoljno upozorenje, zvona koja danas zvone za umiruće, sutra će zvoniti za cijelo čovječanstvo, ako ono ne može, ne zna, ili još gore, neće riješiti ovo pitanje.

Dana 16. listopada obilježava se Svjetski dan hrane u organizaciji Svjetske organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO).

bonaventura

15. listopad, 2012

MEĐUNARODNI DAN BIJELOG ŠTAPA 15.Oktobar/Listopad SVJETSKI DAN SLIJEPIH

Bijeli štap je prometni zaštitni znak slijepih u sve gušćem prometu, ali i pomagalo koje slijepima omogućava samostalno kretanje na poznatom terenu. Da bi štap stvarno bio pomagalo, slijepa osoba mora proći tečaj poduke za samostalno kretanje tijekom kojeg svladava osnove tehnike i vještine korištenja štapa, osnovna prometna pravila i konfiguraciju terena kojim će se samostalno kretati.

15. listopada svake godine obilježavamo “Dan bijelog štapa”, kako bismo odali počast dostignućima slijepih i slabovidnih osoba i priznali značenje bijelog štapa za sve veću samostalnost ove populacije. U Hrvatskoj je u 2011. godini (prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo), 17 665 osoba s oštećenim vidom što čini udio od 3,4% od ukupnog broja osoba s invaliditetom (broj potpuno slijepih osoba je 3 393). U Gradu Zagrebu 1954 osoba je s oštećenjem vida (2,1% od ukupnog broja osoba s invaliditetom), a 424 osobe su potpuno slijepe (H54.0 – MKB X.rev.)). U Hrvatskoj postoji i 350 gluhoslijepih osoba, koje zbog dvostrukog oštećenja i vida i sluha imaju potrebu za podrškom u komunikaciji i kretanju.
Svakodnevni problemi slijepih gotovo su nezamislivi onima koji vide. Zbog rupa na cesti, svakakvih zapreka, prepunih tržnica i neprilagođenih prilaza državnim institucijama, oni trebaju stalnu pratnju osoba koje vide. Bijeli je štap produžena ruka slijepe osobe, sve ostalo što je izvan dosega toga štapa velika je nepoznanica, ali i opasnost za osobu koja ne vidi. Sljepoća je uvijek bila i bit će teška invalidnost te je stoga neophodno neprestano pratiti specifične potrebe i probleme slijepih. 

Ovoj populaciji upravo moderna tehnologija uvelike olakšava život, ali i nadalje, bez obzira na moderna poboljšanja, postoje specifične potrebe koje se mogu rješavati samo permanentnim radom i pomaganjem svakom pojedincu koji je pogođen ovom vrstom invalidnosti.

…NE MOGU NAS VIDJETI
…NE MOGU NAS ČUTI
…ALI NAS MOGU NAUČITI
…KAKO OSJEĆATI
…VOLJETI
…KAKO POMOĆI…
Međunarodni dan bijelog štapa2.jpg
preuzeli sa stranice:  ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO”DR ANDRIJA ŠTAMPAR”ZAGREB

15.10. MEĐUNARODNI DAN PJEŠAČENJA

Godine 1992. u Rio de Janeiru u Brazilu, nakon samita o očuvanju okoline, TAFISA je predložila da se jedan dan u listopadu proglasi Svjetskim danom pješačenja. Cilj je bio izvesti toga dana što više ljudi u prirodu kako bi se manifestirala pripadnost određenoj sredini i razvila svijest o potrebi ekološkog očuvanja te sredine, ali i svijest o potrebi kretanja (posebno pješačenja) kao najjednostavnijeg i najsvrsishodnijeg oblika očuvanja i unapređenja zdravlja.


bonaventura

10. listopad, 2012

Ruđer Bošković

 

 

 

 

Ruđer Josip Bošković
je rođen u Dubrovniku kao sedmo dijete majke Paule Bettera, kćerke jedne bogate italijanske porodice, i oca Nikole Boškovića, hergovačkog trgovca iz Orahova Dola kod Trebinja. Osnovno obrazovanje je stekao u Dubrovniku, a s 15 godina odlazi u Rim, gdje stupa u isusovački Collegium Romanum. 1732. godine završio je filozofiju a nedugo zatim i teologiju. Po završenom studiju teologije zaređen u svećenika i stupio je u isusovački red. 1740. godine postaje profesor matematike.

Bavio se i astronomijom i objavio pet knjiga pod nazivom Opera pertinentia ad opticam et astronomiam (1785.) U njima izlaže svoju teoriju o aberaciji svjetlosti, te kao i Einstein smatra brzinu svjetlosti konstantnom. Po njemu je sve relativno, kako prostor, tako i vrijeme. Mjerila nisu konstantne dužine i smanjuju se u pravcu kretanja. Kao metodu za pronalaženje skretanja svjetlosne zrake pri prolazu kroz razne sredine, preporučuje pokuse s dva teleskopa od kojih je jedan ispunjen vodom. Ispitujući krivulju refrakcije, prvi određuje visinu troposfere. Iz tri opažanja Sunčevih pjega određuje rotaciju Sunca i njegov promjer, izvodi jednačinu šestog stepena za kretanje kometa, koju su kasnije prihvatili Olbers, Langrange, Opolcer i Wilkens. Zamišlja zvijezde kao veća ili manja sunca. Njegova atomistika predvidjela je zvijezde sa vrlo gustom i vrlo razrijeđenom materijom, divove i patuljke, koji su otkriveni tek u 20. vijeku. Zvjezdarnica u Breri blizu Milana, za koju je izradio planove, bila je najmodernija u to doba. Osnovao je praktičnu astronomiju, prvi ukazao na potrebu ispitivanja grešaka mjernih instrumenata i dao formulu za ispravke grešaka.

U geodeziji, 1741. Ruđer Bošković je iznio ideju o geoidu kao obliku Zemlje. U knjizi De litteraria expeditione per pontificiam ditione ad dimentiendos meridiani gradus et corrigendam mappam geographicam, iussu et auspiciis Benedicti XVI (1755.) prvi obraća pažnju na skretanja vertikala, što je, po njemu, posljedica nerazmjerne raspodjele masa na površini Zemlje. U tu je svrhu 1750. izveo mjerenje meridijanskog luka između Rima i Riminija zajedno s Christopherom Maireom i razvio mrežu trokuta s dvjema geodetskim osnovicama kod Rima i Riminija. Knjiga je prevedena i na francuski 1770. godine.

U optici je poznat po instrumentima kao što je prizma s promjenljivim uglom i kružni mikrometar.

U djelu Theoria philosophiae naturalis redacta ad unicam legem virium in natura existentium, objavljenom u Beču 1758. godine, iznosi da je sve materija i kretanje. Po njemu je materija sastavljena od istih elemenata, samo je različiti zakoni čine različitom. Bohrov atom je direktam potomak Boškovićevog atoma. On uvodi zakon sila, koje su odbojne na malim međuelektronskim udaljenostima, a privlačne na velikim udaljenostima, što kasnije dalje razvija Michael Faraday. Atom svodi na središnju tačku oko koje se šire oblaci privlačno-odbojnih sila (Boškovićevo polje).

Bošković se, iako svećenik, zalagao za Kopernikov sistem. Bio je vrlo ugledna ličnost tog vremena. 1761. godine astronomi su se pripremali da posmatraju prolaz Venere ispred Sunčevog diska i u tu svrhu ga britanski Royal Society šalje u Istanbul (Carigrad) kako bi mogao posmatrati taj prolaz. Ruska akademija nauka ga prima za člana u Sankt Petersburgu. Francuska ga je 1773., kad je ukinut isusovački red, imenovala upravnikom optike za mornaricu. Bio je poznat i kao inženjer, pjesnik i diplomat. Kao inženjer, na zahtjev pape Benedikta XIV. napravio je planove za popravku apsida i kupola crkve Svetog Petra u Rimu i radio na isušivanju močvara u Italiji. Kao diplomat odlazi u London kako bi ublažio sumnje Velike Britanije da Dubrovnik (Ragusa) pruža usluge Francuskoj i na taj način krši svoju neutralnost. Tada biva i primljen u londonski Royal Society.

Ruđer Bošković je umro 13. februara 1787. godine u Milanu. Pokopan je u crkvi Sv. Maria Podone.

 

Izvor teksta: Wikipedia

1. kolovoz, 2012

Istina je samo jedna: Ljepota dolazi iznutra i……….

 

 

 

 

 

 

……i ukoliko se osjećate lijepom, sasvim sigurno je da ćete tako i izgledati !

Žensko tijelo simbolizira vrhunac estetskog zadovoljstva, seksualne privlčnosti i plodnosti, zbog čega je od davnina bilo u fokusu svih kultura i civilizacija svijeta. Ipak, svaka civilizacija imala je svoje standarde koji su određivali šta čini žensko tijelo lijepim.

Danas, žene širom svijeta pretražuju internet kako bi saznale šta je idealno tijelo i kako do njega doći.

Dva su razloga za ovu potragu: idealno tijelo daje veliko samopouzdanje i čini ženu sretnom. Drugi razlog je očigledan, ali rijetke žene će to priznati: idealno tijelo čini ih poželjnijim za suprotni pol i poželjnijim u društvu. 

Svaka žena rođena je sa jedinstvenim tjelesnim proporcijama. Ljepota i privlačnost, vrlo često isijavaju bez obzira na visinu, kilažu ili oblik tijela. Zato je praktično nemoguće postaviti tačne idealne propocije tijela. U modnim magazinima stoji da će žene proporcija 90-60-90 izgledati lijepo u svakoj garderobi. Ali, može li se ta mjera uzeti kao idealna proporcija? Istina je da se samo 5% žena na svijetu može pohvaliti ovim mjerama, dok se ostale bore da ih postignu. Međutim, postoje i jednostavniji načini da svoje tijelo priagodite idealima ljepote.

U potrazi za idealnim proporcijama

Prvi korak u vašem putu ka idealnim tjelesnim proporcijama jeste da odustanete od pokušaja da promijenite svoje gene. Raditi protiv genetike je teško i vrlo često završava potpunim neuspjehom. Zato je mnogo pametnije prihvatiti oblik svoga tijela i pokušati srediti ono što je moguće. Nije pametno da pokušavate od sebe napraviti ono što nikada nećete biti. Mnogo je bolje raditi na poboljšanju onoga što imate.

Za početak, identificirajte svoj tjelesni tip. Jeste li rođeni kao mršavica? Ili ste i kao dijete bili bucka? Je li vam tokom godina bilo teško da skinete bucmasti izgled koji vas je pratio od rođenja? Jeste li oduvijek imali problema da se udebljate? Da li su vam roditelji visoki?

Mršavica?

Ako jeste, onda je možda uzaludno da vježbate kako biste se zaokruglili. Nema potrebe da se osjećate loše zbog nečega što nikada nećete biti, zato prestanite gubiti vrijeme i prihvatite sebe za ono što jeste. Uostalom, djevojke koje stupaju modnim pistama su možda i najmršavije osobe na svijetu. Ako one zaustavljaju dah širom planete, zašto ne biste i vi.

Odnos struka i kukova na 0,7 smatra se idealnim proporcijama za žensko tijelo. Tako da ako imate uske kukove, trebate biti vitki u cijelom tijelu. Sve dok je struk za 7/10 uži od kukova, upadate u kategoriju idealnih proporcija.

Debeljuca?

Postoji li muškarac na svijetu koji ne smatra da je Scarlett Johansson zgodna? Iskreno, ne razumijem zašto neke ugodno zaobljene djevojke žele smršati? U mnogim kulturama, punije žene smatraju se plodnijima i samim tim poželjnijima. Pa ako vas društvo prihvata, zašto ne možete da prihvatite sami sebe? Čak i za zaobljeno tijelo, idealne proporcije ostaju iste (0,7 odnos kukova i struka). Znači, ako imate stomačić, trebaće vam i zaobljena zadnjica ili malo veće grudi da idu uz njega i muškarci neće ništa primjetiti.

 

Zapamtite za sva vremena : istina je samo jedna. Ljepota dolazi iznutra i ukoliko se osjećate lijepom, sasvim sigurno je da ćete tako i izgledati.

Napisala: Maja Marinović

Preuzeli sa portala :body.ba

bonaventura

1. lipanj, 2012

PAS VODIČ ZA KLARU !!!!

 

12. svibanj, 2012

SRETAN MAJČIN DAN !

 

Majčin dan je blagdan u čast majki i majčinstva koji se u većini zemalja obilježava svake godine druge nedjelje u svibnju.

U zapadnom svijetu je uspostavljen u 20. stoljeću.

Majčin dan ima svoje korijene u engleskom i američkom pokretu žena. Amerikanka Ann Maria Reeves Jarvis godine 1865. je organizirala Mothers Day Meetings gdje su majke mogle razmjenjivati ideje o aktualnim pitanjima.

Izvor teksta: Wikipedija

Bonaventura

6. svibanj, 2012

Uskoro !!!!!!!

TEGO Koncept-Pokret copyright by bonaventura

Turizam Ekologija Gender Okoliš

29. travanj, 2012

Svjetski dan plesa 29. travnja

Izvor: Wikipedia

Svjetski dan plesa slavi se od 1982. godine 29. travnja i širom svijeta čitaju se međunarodne i nacionalne poruke ljudi neraskidivo vezanih uz ples.

UNESCO-ov Međunarodni odbor za ples Međunarodnog kazališnog instituta za ples ITI pokrenuo je ovu inicijativu, a izabrao je dan rođenja začetnika modernog baleta i jednoga od najvećih plesnih reformatora Jeana Georgesa Noverrea za Svjetski dan plesa.

Osnovna ideja tog dana je podsjećanje javnosti na ples kao umjetnički oblik izražavanja te uživanje u njegovoj univerzalnosti koja prevladava sve političke, kulturne i etičke prepreke.

 

…pa; zaplešimo ….

BONAVENTURA

21. travanj, 2012

22. travnja – Dan planeta Zemlja…SRETNO ZEMLJO !

Na konferenciji UNESCO-a 1969. godine John McConnell prvi je put predstavio ideju obilježavanja Dana Zemlje i iste je godine dizajnirana Zastava Zemlje, a sam je naziv Earth day prvi put upotrijebio 21. ožujka gradonačelnik San Francisca Joseph Alioto 1969. g., u proglasu kojim je odlučeno da se u gradu i na područja San Francisca proslavi kao Dan planeta Zemlje.

U Hrvatskoj se Dan planeta Zemlje organizirano obilježava od 1990. godine.

Dan planeta Zemlje službeno se obilježava od 1992. godine kada je tijekom Konferencije UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru na kojoj je sudjelovao velik broj predstavnika vlada i nevladinih udruga usklađen dalekosežni program za promicanje održivog razvoja.

Na prijedlog bolivijske vlade 2009. godine Opća je skupština Ujedi­njenih naroda 22. travnja proglasila međunarodnim Danom planeta Zemlje.

Izvor:Wikipedia

BONAVENURA

8. travanj, 2012

SRETAN USKRS SVIMA DOBRE VOLJE !!!!

Sretan Uskrs!

bonaventura

 

 

 

 

 

6. travanj, 2012

11 541 POGLED PREMA NEBU

20. ožujak, 2012

Sretan prvi dan proljeća !

Danas nam je stiglo proljeće.

Iako obično počinje 21. ožujka ove godine zbog prestupne godine (29. veljače) došlo nam je ranije – 20. ožujka u 6.14. To znači da je danas i proljetna ravnodnevnica – noć i dan jednako dugo traju – po 12 sati.

Sretno , vedro i veselo nam svima !

BONAVENTURA

 

9. ožujak, 2012

Najpametniji organ u tijelu !

preuzeli sa stranice:   Hrvatski institut za istraživanje mozga

  • Tjedan mozga 2012 – Već jedanaestu godinu za redom organiziramo Tjedan mozga

    I ove godine sudjelujemo u inicijativi organizacije Dana Alliance for Brain Initiatives za popularizaciju znanja o funkcijama mozga, kao i popularizaciju neuroznanosti. Kampanja poznata u svijetu kao Brain Awareness Week, provodi se u Hrvatskoj 11. godinu u mjesecu ožujku pod nazivom Tjedan mozga.
    Hrvatski institut za istraživanje mozga (HIIM) Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko društvo za neuroznanost (HDN), kao pridruženi članovi i partneri European Dana Alliance for the Brain (EDAB-a), i ove su godine od 12. do 18. ožujka 2011. glavni organizatori Tjedna mozga u Hrvatskoj. U obilježavanju Tjedna mozga pridružit će nam se Medicinski fakulteti i sveučilišne klinike u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, kao i mnoge udruge, škole i druge javne ustanove.
    Svih ovih godina cilj nam je bio upoznati širu javnost sa značenjem istraživanja mozga u 21. stoljeću – Stoljeću uma. Ove godine posebno će biti obrađene sljedeće teme:

    1. Odrastanje i starenje mozga
    2. mozak i odlučivanje
    3. Mozak i stres

    Više informacija pronađite među linkovima lijevo. Također, svakako posjetite i stranice Društva za neuroznanost (Society for neuroscience) s mnoštvom zanimljivih tema:
    - Tjedan mozga (Brain Awareness Week)
    - Ključni pojmovi u neuroznanosti (Neuroscience Core Concepts)
    - Neuroznanost za djecu (Neuroscience for kids)
    - Međunarodna organizacija za istraživanje mozga (International Brain Research Organization)

 

 

 

 

8. ožujak, 2012

Međunarodni dan žena

Izvor: Wikipedija

Međunarodni dan žena (skraćeno Dan žena) obilježava se 8. ožujka svake godine. Tog dana se slave ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnika ženskog spola. Prvi Dan žena je obilježen 28. veljače 1909. u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike. Između ostalih važnih povijesnih događaja, njime se obilježava i požar u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku 1911. godine kada je poginulo preko 140 žena.

Ideja za obilježavanjem međunarodnog dana žena pojavila se prvi put početkom 20. stoljeća u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših radnih uvjeta. Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila su javno demonstrirale 8. ožujka 1857. u New Yorku. Tekstilne radnice su protestirale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. Demonstracije je rastjerala policija. Te iste žene su osnovale sindikat dva mjeseca kasnije.

 

Protesti 8. ožujka događali su se i slijedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila ‘Međunarodni dan žena’ na prijedlog slavne njemačke socijalistice Clare Zetkin.

Slijedeće godine je Međunarodni dan žena obilježen od preko milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Ti događaji su koincidirali s požarom u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku, nakon koga su slabe mjere sigurnosti na radu okrivljene za veliki broj žrtava. U početku prvog svjetskog rata žene širom Europe su 8. ožujka 1913. održale demonstracije za mir.

 

Demonstracije povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadij ruske revolucije. Nakon oktobarske revolucije, boljševička feminstkinja Aleksandra Kolontaj nagovorila je Lenjina da 8. ožujka postane državni praznik, i tokom sovjetskog razdoblja se koristio za obilježavanje “herojstva radnica”.

 

Međutim, u mnogim komunističkim državama taj je praznik izgubio svoju ideološku osnovu i postao prilika muškarcima za iskazivanje ljubavi i poštovanja prema pripadnicama suprotnog spola, posluživši kao svojevrsni amalgam Majčinog dana i Valentinova u zapadnim državama.

 

SRETAN MEĐUNARODNI DAN ŽENA !

BONEVENTURA

 

26. siječanj, 2012

ČOVJEK KOJI JE ZNAO SVE

izvor: wikipedija

Nostradamusova je slava besmrtna a njegove centurije jedna od rijetkih knjiga koje su prevođene na brojne jezike. Nedavno pronađena oslikana predviđanja ovog francuskog proroka, za koja nije jasno je li ih slikao njegov sin ili netko od sljedbenika, potiču najfantastičnije spekulacije. Michel Nostradamus je najpoznatiji vidovnjak u povijesti čovječanstva. Bio je liječnik koji je jedini liječio kugu ali mu je ipak od te bolesti umrla cijela obitelj, žena i dvoje djece. Odgajao ga je djed koji je bio poznavalac židovske magije kabbale, a sam je Nostradamus kao dijete prešao sa židovske na katoličku vjeru. Govori se da je vidio cijelu povijest čovječanstva, predvidio Hitlera nadjenuvši mu slično ime, Hister, ali i španjolskog diktatora Franca kojeg je nazvao i točnim imenom. Postao je slavan još za života a prije smrti je rekao da je pomiješao redosljed svojih centurija kako se ne bi znalo kada će se neki događaj zbiti i to moglo zloporabiti. Do detalja je predvidio i vlastitu smrt.

Kada je njegov djed preminuo Nostradamusa su roditelji poslali na školovanje u Avignon gdje je pokazivao velik interes za astrologiju.

Godine 1522. roditelji Nostradamusa šalju na studij medicine u Montpellier. Nakon tri godine Nostradamus dobija liječničku licencu te odlazi u seoske dijelove Francuske kako bi pomagao žrtvama kuge koja je u to doba harala Francuskom. Nakon četiri godine vraća se u Montpellier kako bi obranio svoj doktorat. U Montpellieru je ostao oko godinu dana, ali njegov posve nov pristup liječenju pacijenata dovodio ga je u neugodne situacije te stoga odlazi u Toulouse gdje će se baviti liječničkim zvanjem.
Negdje oko 1534. godine Nostradamus se oženio mladom djevojkom iz visokog društva, veoma lijepom. Njeno ime ostalo je nepoznanica do danas. Ona mu je rodila sina i kćerku. Uskoro slijedi serija tragedija. Kuga dolazi u Agen, mjestu u kojem je Nostradamus živio s obitelji, i unatoč svim njegovim naporima od kuge umire Nostradamusova supruga kao i njihovo dvoje djece. Činjenica da nije mogao pomoći vlastitoj obitelji, unatoč svom liječničkom znanju, imala je strahovito razočaravajući utjecaj na Nostradamusa. Nakon smrti supruge njena je obitelj tužila Nostradamusa tražeći povrat miraza. Na kraju svega godine 1538. optužen je za herezu, što je u to doba bio veoma ozbiljan prijestup koji ga je mogao stajati života. Nakon toga otputovao je u Lorraine, a potom u Veneciju i Siciliju.
1554. Nostradamus se nastanio u Marseillesu. U studenome te godine Provance je doživijela jednu od najtežih nesreća u svojoj povijesti – izbila je epidemija kuge koja se širila nevjerojatnom brzinom. Nostradamus je tada nesmiljeno pomagao ljudima ne bi li spasio što više ljudskih života. Kada je epidemija ugušena Nostradamus se nastanio u mjestu Salon gdje je odlučio živjeti do kraja života. U studenome oženio se s Anne Ponsart Gemelle, bogatom udovicom (kuća u kojoj je tada živio još uvijek se može vidjeti). U Saloni stanovnici baš nisu bili gostoljubivi prema Nostradamusu – pred njegovom kućom spalili su lutku nalik na Nostradamusa. Godine 1550. objavio je Almanah, a nakon 1554. Predviđanja – knjigu koja je čini se bila uspješna i ohrabrila ga da se ozbiljnije pozabavi Prorčanstvima. Jednu od prostorija u kući pretvorio je u sobu u kojoj je, kako kaže u Prorčanstvima, radio noću okružen okultnim knjigama. Glavni izvor njegovih magičnih inspiracija bila je knjiga zvana De Mysteriis Egyptorum. Do 1555. godine Nostradamus je završio prvi dio svojih proročanstva koja su sadržavala predviđanja počevši od njegovog vremena pa do kraja svijeta. Iste godine Macc Bonhomme je u Lyonu objavio prva Nostradamusova djela. Od tada izdanja Nostradamusovih proročanstava uvijek su rasprodana. Malo se autora, osim sastavljača biblijskih tekstova, može pohvaliti takvom popularnošću u tako dugom vremenskom razdoblju.

Prorčanstva je pisao u stihovima. Stihovi su pisani zagonetnim, dvosmislenim stilom upotrebom francuskih, provansalskih, talijanskih, grčkih i latinskih riječi. To je činio s razlogom jer postojala je opasnost da ga proglase vještcem, a također je želio da neupućenima tajne proročanstva ostanu nepoznate. Knjiga, iako još nedovršena, tiskana je 1555. i sadržavala je prve tri centurije i početak četvrte. Čuvši za Nostradamusa kraljica Katarina de Medici pozvala ga je na Dvor. Dana 15. kolovoza Nostradamus je unajmio sobu u gostionici St. Michel, a već narednog dana kraljica ga je primila u posjet. Kada su se sreli Nostradamus i kraljica u razgovoru su proveli dva sata. Kraljica se interesirala za kvartenu u kojoj se opisuje kraljeva smrt. Dva tjedna kasnije kraljica je ponovo pozvala Nostradamusa i tada mu je dala u zadatak da napravi horoskope za njenu djecu čija tragična sudbina je već bila opisana u Proročanstvima. Nedugo nakon toga Nostradamus je načuo da se pravosudni organi u Parizu raspituju o njegovim magijskim ritualima te se vratio u Salon. Od tada patio je od kostobolje i artritisa, te se čini da nije puno radio osim što je izradio nekoliko horoskopa za svoje ugledne goste i dovršio pisanje Proročanstava. Godine 1564. kraljica Katarina, sada kraljica regent, odlučila je proputovati kroz Francusku. Putujući posjetila je i Nostradamusa. Tada ga je kraljica proglasila dvorskim liječnikom. No, Nostradamus je osjećao da mu se bliži kraj. Stoga je 17. lipnja 1566. godine napisao oporuku, a 1. srpnja pozvao je mjesnog svećenika kako bi mu dao posljednju pomast. Kada ga je sluga napuštao te noći rekao mu je da ga ujutro neće vidjeti živa. Bilo je kao što je i predvidio.

Nostradamus je sahranjen uspravno u zidove salonske crkve, a njegova supruga Anne dala je napraviti spomen-ploču. U doba Revolucije Nostradamusov grob oskrnavili su praznovjerni vojnici. Sačuvani ostaci sahranjeni su u drugoj salonskoj crkvi, crkvi Saint-Laurenta, gdje se njegov grob i portret još uvijek mogu vidjeti. Dvije godine nakon njegove smrti – 1568. u cijelosti su tiskana njegova Proročanstva. Možda je zanimljivo spomenuti da je još kao mladi student podržao Kopernikovu teoriju da je Zemlja okrugla i da se Zemlja okreće oko sunca – 100 godina prije nego što će Galileo biti suđen za isto uvjerenje.

Na Nostradamusovu grobu stoji ovaj epitaf:

Ovdje leže kosti glasovitog Michaela Nostradamusa čije je gotovo božansko pero jedino bilo, prema sudu svih smrtnika, dostojno zapisati pod zvjezdanim nadahnućem buduće događaje cijelog svijeta…Neka potomstvo ne dira njegove ostatke.

ISTINSKI UZORI LJUDSKE VRSTE

Indijski vođa Mahatma Gandhi svojim je maratonskim gladovanjima nadvladao najdublje strahove i zagovarao toleranciju među svim ljudima !

Njegov doprinos ljudskom rodu ne mjeri se mjerilima XX. stoljeća već mjerilima kompletne ljudske povijesti.

Gandhijeva učenja su ostala i postala inspiracija nenasilnim pokretima u svim dijelovima svijeta.

BONAVENTURA

TA DIVNA STVORENJA !

 

Prekrasno, zar ne ?!?

Ne postoji ništa toliko veličanstveno na ovoj našoj Zemlji kao što je život; nevino, neiskvareno, čista ljubav…..

Tako je to s ljudima i životinajma. Razlika je (na žalost svih bića ) što večina ljudi tokom svog odrastanja ne zadrži tu veličanstvenost, dok su životinje cijeli svoj život veličanstvene !!!!!!!!

BONAVENTURA

24. prosinac, 2011

Sretan Božić i godina Nova !

U tijelu zdravlje, u duši mir, u mislima vedrinu, u srcu ljubav, u radu uspjeh , pregršt sreće i ugodnih snova neka nam svima donese Božić i godina Nova !

BONAVENTURA

1. studeni, 2011

1. studenoga – Svi sveti

Po kršćanskoj tradiciji, koju prihvaćaju i mnogi nekršćani, dva dana u godini, 1. i 2. studenog vjernici se posebno sjećaju i u duhu povezuju sa svojim pokojnicima: to su blagdan Svih svetih i Dušni dan. Ne tek uspomena, nego i zapretana vjera u prekogrobni život i Božju nagradu daje pravi smisao ovim danima i onomu što u njima činimo.

Prve zabilježene povijesne tragove blagdana Svih svetih nalazimo u 4. stoljeću. Crkva je od svojih početaka jednom godišnje slavila sve svete mučenike. Crkva, dapače, od samih početaka u bogoslužju (liturgiji, misi) imenom spominje svoje mučenike. Kako je broj mučenika i drugih svetaca vremenom narastao, pa ih je bilo nemoguće sve nabrojati, Crkva ih je mnoge od njih razvrstala u kalendar, slaveći njihov spomendan u određeni datum. No i tu se našla samo manjina svetaca pa zato uvodi blagdan Svih svetih. “Pod izrazom “svi sveti”, ne misli se samo na osobe koje su službeno proglašene svetima. Mnogo je veće mnoštvo onih koji nisu stavljeni ni na oltar ni u kalendar, a u životu su ostvarili velika djela ljubavi prema Bogu i bližnjemu. Upravo te želi Crkva počastiti blagdanom Svih svetih. Takvih je zasigurno bilo i ima i u našoj blizini. Neupadljivi, zaboravljeni ljudi koji su savjesno obavljali svoj posao i dužnosti, često podnosili nepravde, pokorom i trpljenjem zadovoljili za svoje grijehe i svjedočili veliku požrtvovnost: majke, očevi, vrsni radnici svake ruke, liječnici, branitelji domovine i ljudi svih zanimanja…. svi oni pripadaju mnoštvu svetih i njima je posvećen blagdan Svih svetih. Crkva poziva sve ljude da ih se sjete, da im se zahvale i preporuče. To je prvi smisao posjeta grobovima.

Današnje generacije su navikle blagdan Svih svetih zvati “danom mrtvih”, što je netočno! iz upravo iznesena sadržaja ovog blagdana. Nije točno ni s obzirom na vjernike, jer je kršćanska poruka da smrt nije kraj, nego samo prijelaz, “most”, mučno rađanje u novi život, život s Bogom “oči u oči”. (katolici.org)

ZA  SVE  KOJI VIŠE NISU S NAMA – MIR I SPOKOJ

BONAVENTURA

5. listopad, 2011

Svjetski dan učiteljica/učitelja; 05.10.

Svjetski dan učiteljica/ učitelja obilježava se svake godine 5. listopada. Taj je dan prigoda da se pokaže da je rad učiteljica/učitelja i nastavnica/nastavnika prepoznat kao jedan od najvažnijih za ukupan razvoj društva te da se kao takav i cijeni. Cilj Svjetskog dana učiteljica/učitelja je mobilizirati podršku za nastavnice/nastavnike kako bi se osiguralo da će učiteljice/učitelji i dalje ispunjavati potrebe budućih generacija te podići obrazovanje na razinu društvene važnosti i izvući učiteljice/učitelje iz poluanonimnosti i dati im društvenu važnost koju zaslužuju. Prigoda je to i za isticanje važnosti rada svih učiteljica/učitelja i nastavnica/nastavnika i njihov utjecaj na razvoj društva u cjelini, te da se naglasi važnost te profesije, ali i samog obrazovanja čiji su oni nositelji, stoga se taj dan obilježava u više od 100 zemalja svijeta, pa tako i u BiH. Proglasio ga je UNESCO godine 1994. u spomen na isti datum 1966. godine kada je potpisana Preporuka o statusu učitelja.

Obrazovna internacionala (EI), svjetska federacija sindikata stručnjaka u obrazovanju sa sjedištem u Bruxellesu, čvrsto vjeruje da Svjetski dan učitelja treba biti međunarodno priznat i obilježavati se u cijelom svijetu. Napori Obrazovne internacionale i njene 401 članice doprinijeli su međunarodnom priznanju i obilježavanju toga dana širom svijeta.

Sretno !

BONAVENTURA

24. rujan, 2011

Svjetski dan srca 2011.

Prigodom proslave Svjetskoga dana srca, preuzmite odgovornost za zdravlje srca Vas i Vaše obitelji. Neka Vaš dom bude mjesto gdje se jede zdravo, gdje je pušenje je zabranjeno i gdje se potiče tjelesna aktivnost s ciljem smanjenja rizika bolesti srca i moždanoga udara Vaših najdražih. Saznajte više o Svjetskom danu srca 2011. na: www.worldheartday.org

Jedan svijet,
Jedan dom,
Jedno srce.……………….   Svjetska kardiološka federacija na čelu je svjetske borbe   protiv bolesti srca i moždanog udara preko ujedinjene zajednice od 200 organizacija koja povezuje kardiološka
društva i zaklade u više od 100 zemalja. Kroz zajedničke napore, pomažemo ljudima diljem svijeta da žive dulje,bolje i zdravije.

Svjetski dan srca obilježava se 29. rujna 2011.g. ili tokom nekoga od okolnih datuma. Aktivnosti na nacionalnoj razini organiziraju članovi i partneri Svjetske kardiološke federacije i one uključuju javne tribine i preventivne preglede, šetnje, trčanje, koncerte, športske događaje i još mnogo toga.

Slogan ove godine je “Jedan svijet, jedan dom, jedno srce.”

Srčanožilne bolesti u svijetu svake godine odnose 17,1 milijuna života, od toga 82% u zemljama s niskim i srednjim prihodima.

Tako veliki brojevi nas trebaju posebno žalostiti jer bi se koracima poput zdrave prehrane, redovite tjelesne aktivnosti i izbjegavanja duhanskih proizvoda većina tih smrti mogla spriječiti. Svjetski vođe prepoznali su hitnost i prioritet sprječavanja i kontrole srčanožilnih bolesti uz ostale nezarazne bolesti koje uključuju karcinome, kronične dišne bolesti i dijabetes, pa će u rujnu održati prvi sastanak Ujedinjenih Naroda na visokoj razini na temu kroničnih nezaraznih bolesti. Međutim, važno je da napori u borbi protiv srčanožilnih bolesti ne ostanu samo na tvorcima politike i svjetskim vođama. Pojedinci diljem svijeta također mogu olakšati breme srčanožilnih bolesti prepoznavanjem i razumijevanjem čimbenika rizika i poduzimanjem životno važnih koraka za smanjenje vlastitoga rizika i rizika svoje obitelji. Kao središte obiteljskih aktivnosti i žarišna točka u svačijem životu, dom je savršeno mjesto za početak djelovanja sa ciljem poboljšanja zdravlja. Stoga su se na ovogodišnji Svjetski dan srca Svjetska kardiološka federacija i njezini članovi usredotočili na dom. Usvajanjem određenih ponašanja u svojemu domu, ljudi diljem svijeta mogu mjerama sprječavanja i kontrole bolesti srca i moždanog udara živjeti dulje i bolje.

ČIMBENICI RIZIKA ZA SRČANOŽILNE BOLESTI UKLJUČUJU:

·Povišen krvni tlak
· Prekomjernu tjelesnu težinu
·Povišen kolesterol u krvi

· Pušenje
· Nedostatnu tjelesnu aktivnost
· Dijabetes

BONAVENTURA

23. rujan, 2011

Jesen “donosi” umor: pazite se depresije…

Pobijedite tugu, umor i loše raspoloženje koji prate jesenske dane

Jesen mnogima donosi loše raspoloženje. Razumljivo, rijetko koga oduševljava prijelaz iz kupaćeg kostima u pulover. Ali, tu je i znanstveno objašnjenje: za tijelo je to revolucionarna promjena, prisiljeno je da „mijenja brzinu“. S kraćim danima organizam počinje proizvoditi manje vitamina D, usporava metabolizam kalcija i fosfora… 

Ali, to nije sve: radi obrane od hladnoće epifiza povećava proizvodnju melatonina. Tvari koja, prema stručnjacima Akademije znanosti iz New Yorka, povisuje tjelesnu temperaturu. Upravo je melatonin glavni krivac za učestali umor koji se javlja ujesen. Ali, oprez, neki stručnjaci tvrde da je ponekad riječ o pravoj depresiji, prikrivenoj ili već prepoznatljivoj. Potraje li umor duže, pridružuju li mu se i tjelesne tegobe i nesanica, treba se obratiti psihologu. Poduzmite i preventivne mjere: prvenstveno njegujući stil života, posvećujući nešto vremena fizičkim aktivnostima (umjerenim, ali stalnim).

Psihičko zdravlje ……


„Uvijek kasnim, nemam vremena, ne mogu svugdje stići…“ Razmišljanja su koja donose glavobolju, grčenje crijeva, čireve na želucu — sve psihosomatske bolesti, otporne na lijekove, koje se često vraćaju, posebno u teškim trenucima. Jesen, sa svojim sivilom i melankolijom, je doba kad je sklonost oboljenju veća. Što učiniti? Robert Rosen, američki psiholog, istraživač Washinton Business Group of Health preporuča neku vrstu autoanalize i daje savjete za „liječenje“ i „ozdravljenje“.
  • Ocijenite kakvi su osjećaji koji prate „moram“, „ne mogu“, „neću uspjeti“…
  • Je li to bijes? Napetost? Ili vjerojatnije strah od „neću uspjeti“ ili „neću biti dovoljno dobar“.
  • Ako je riječ o posljednjoj mogućnosti, tada je važno znati da je strah poguban i da može uzrokovati greške. U svakom slučaju, ne dopušta jasno sagledavanje problema.
  • Dakle, kad zapadnemo u krizu, razmišljajmo stojećki! Stojeći položaj ulijeva veći osjećaj moći i kontakt sa stvarnošću. Kao da gledajući s visoka vidimo stvari drukčijima, dakle manje složenima.

Deset zlatnih preporuka za bolje raspoloženje…….

Nakon odmora, ponovo smo uvučeni u zatvoreni krug kuća-posao, posao-kuća, ustaljene navike. Kako pobijediti tugu i loše raspoloženje:

  1. Za negativnu misao poput „neću uspjeti“,”tužna sam“ i za pozitivnu misao potrebna je jednaka energija. Dakle, vrijedi je usmjeriti drugdje – organizirajte se i odredite točne korake koje ćete poduzeti gledajući naprijed.
  2. Osam sati sna, osam sati radne aktivnosti, osam sati posvećenih sebi i drugima — čarobna je formula koja će održati raspoloženje.
  3. Izlažite se sunčevoj svjetlosti najmanje 15 minuta dnevno, jer ona djeluje na metabolizam i na ključne neuroprijenosnike koji, pak, djeluju na proizvodnju melatonina, regulatora raspoloženja.
  4. Na poslu i kod kuće obavljajte uobičajene obveze bez odlaganja.
  5. Ako vam prethodni prijedlog izgleda neostvariv, umjesto da ostanete u krevetu buljeći u prazno, pokušajte- voditi “brodski dnevnik“ – svako jutro u bilježnicu upišite dnevne aktivnosti, svakodnevno im povećavajte broj.
  6. Zapamtite da depresija slabi djelovanje imunološkog sistema, dok ga pozitivni osjećaji snaže. Dakle, u „brodski dnevnik“ ubacite i upis u fitness centar ili jednostavno program šetnji – više kisika u plućima pomaže prevladavanju krize.
  7. Nastojte dogovoriti neku obavezu s prijateljima i nađite si nekakav hobi, koji će vam omogućiti, makar samo nekoliko minuta na dan, slobodu i samostalnost.
  8. Njegujte intimnost: posvetite partneru barem pet metaforičnih minuta na dan, i… isključite mobitele.
  9. Ako se prečesto uhvatite da govorite “ne mogu“, „neću uspjeti“, uzmite komad papira, podijelite ga na dva dijela — na desnoj  strani zapišite sve što ste uspjeli učiniti, a na lijevoj negativne misli i izgubljene prilike. Obično, kad usporedite; desna kolona izađe kao pobjednik, i odmah se bolje osjećate.
  10. Ako ste uspjeli svaki dan ostvariti samo pola od ovih preporuka, navečer, prije spavanja, možete si čestitati. Na kraju krize nagradite se (ili dopustite da vas partner nagradi) poklonom.

BONAVENTURA

 

7. rujan, 2011

2012. evropska godina aktivnog starenja !

Evropski ministri koji su u vladama Evropske unije zaduženi za resor socijalne politike i zapošljavanja dali su punu podršku principu „aktivnog starenja“. Ovaj općeniti stav poduprli su nacrtom odluke da se 2012. godina imenuje Evropskim godinom aktivnog starenja.

Cilj ove inicijative je da potakne i ojača međugeneracijsku solidarnost kroz podizanje svijesti o doprinosu starijih ljudi društvu u cjelini. Ministri su istaknuli da bi željeli vidjeti više inovativnih mjera koje bi bolje iskoristile mogućnosti stanovništva životne dobi iznad pedeset godina.

Pojam aktivnog starenja ima svoje izvorište u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Ono ne podrazumijeva samo sposobnost fizičke aktivnosti ili sudjelovanje u radno aktivnom kontingentu već trajno sudjelovanje u društvenim, ekonomskim i kulturnim poslovima u društvu.

Poseban naglasak stavljen je na utjecaj starenja na politiku zapošljavanja i mjere koje treba poduzeti u cilju stvaranja uvjeta da ljudi mogu raditi dulje.

prenos sa EU stranica; BONAVENTURA

 

29. srpanj, 2011

Svjetski dan borbe protiv hepatitisa 28.07.

Hepatitis je ozbiljna virusna bolest jetara. To je akutna ili kronična virusna bolest jetara uzrokovana virusom hepatitisa (A, B, C, D, E, G …). Najopakiji su virus B i virus C hepatitisa koji u slučaju kroniciteta i neliječenja, u visokom postotku, dovode do ciroze i/ili karcinoma s fatalnim ishodom.

Bolest je još uvijek u cijelom svijetu nedovoljno istražena, pa ni putevi prijenosa nisu sasvim poznati i predvidljivi. Većina oboljelih nema simptoma, uspjeh dostupnog liječenja je ogrančien, a lijekovi su skupi i ne mogu ih si priuštiti stanovnici slabije razvijenih zemalja gdje je učestalost bolesti najviša.

Snažno se apelira; ukoliko se svi zajedno ne uhvatimo u koštac sa stigmom i diskriminacijom, te ne pokrenemo važne akcije usmjerene ka poboljšavanju i spašavanju od rastuće opasnosti  hepatitisa , budućnost zdravlja i života ljudi je upitna!

Hrvatska:

„Virusni hepatitis je globalna epidemija. Prošlogodišnja odluka 193 zemlje članice Svjetske Zdravstvene Organizacije o prihvaćanju Rezolucije bila je prvi korak u borbi, ali pred nama je još uvijek dalek put“, citirala je mr. sc. Tatjana Reić, predsjednica Hepatos-a i European Liver Patients’ Association (ELPA). „Za sada je Rezolucija samo komad papira. Njeno provođenje predstavlja izazov za vlade, a to će biti nemjerljivo teže ako se u isto vrijeme energično ne suprotstavimo i stigmi.“

500 milijuna ljudi širom svijeta živi s kroničnim hepatitisom B ili C, ali usprkos ovako velikom broju, postoji veliko nepoznavanje same bolesti. To neznanje dovodi ljude u pretpostavku kako oni nisu u riziku; ono sprječava ljude da se testiraju i liječe; ono sprječava ljude da obraćaju pažnju na poruke o svjesnosti te tako povećavaju rizik od zaraze, jer ljudi nisu svjesni glavnih načina prijenosa; i ono pojačava stigmu.

Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana hepatitisa, službenog sponzoriranog od SZO, je „Hepatitis se može dogoditi svakome, svugdje. Saznaj. Suoči se.“, naglašavajući velik utjecaj ove epidemije, važnost informiranja kao i potrebe korištenja tih informacija u borbi protiv stigme koja je kriva za neznanje o ovoj epidemiji.

Globalna kampanja podizanja svjesnosti o virusnim hepatitisima koristi “Jesam li ja broj 12” slično kao što se crvena vrpca koristi za podizanje svjesnosti o HIV/AIDS-u naglašavajući šokantnu statistiku da jedan od 12 ljudi širom svijeta živi s kroničnim hepatitisom B ili C2. Iako je to mnogo više nego što je prevalencija HIV-om ili karcinomom, svjesnost je relativno niska i većina zaraženih nisu svjesni da su nositelji virusa.

Prema podacima SZO, u svijetu ima oko 170 milijuna osoba oboljelih od HCV i 350 milijuna oboljelih od HBV (kroni čni nositelji), dakle više od 500 milijuna osoba ima kronični hepatitis B ili C, a novo dijagnosticiranih slučajeva HCV svake je godine 3 – 4 milijuna. Procjenjuje se da je samo u europskoj regiji SZO 14 milijuna oboljelih kroničnog HBV i oko 9 milijuna od kroničnog HCV, a godišnje umire 36.000 od HBV i 86.000 od posljedica uzrokovanih HCV – duplo više nego od AIDS-a. Godišnje se na razini SZO regija Europa registrira više od 8.000 novih slučajeva HBV i više od 29.000 novooboljelih od HCV.

Izvor: dio članka preuzeli iz Nacionala

BONAVENTURA

 

2. srpanj, 2011

ŽIVOTINJE BAŠ KAO I ČOVJEK

Životinje su živa bića koja svoju energiju ne dobivaju fotosintezom, nego se hrane drugim životinjskim ili biljnim organizmima, a za disanje trebaju kisik, baš kao i čovjek. Izdišu ugljikov dioksid koji je potreban biljkama da bi proizvele kisik.

Većina životinja je pokretna i ima osjetila. Kao i čovjek, mogu biti muškog ili ženskog spola.

Sve životinje se kreću. Kreću se da bi mogle naći hranjive tvari, jedinku suprotnog spola za razmnožavanje i da bi mogle pobjeći od neprijatelja,baš kao i čovjek!

Gotovo sve životinje imaju neki oblik spolnog razmnožavanja. Pojedine stanice i organi specijalizirani su za razmnožavanje. Mnoge životinje također imaju sposobnost nespolnog razmnožavanja. To se može dogoditi putem partenogeneze, kojom su plodna jaja proizvedena bez parenja.

 

Životni vijek kod životinja varira  baš kao i kod čovjeka, ovsno o zdravstvenom stanju i /ili ugroženosti od strane svoje ili druge vrste koja živi na Zemlji.

Odnos životinja s čovjekom

Prirodnoznanstveno gledano, i čovjeka treba smatrati životinjom.

Biologija ponašanja je pokazala, da životinje na višem stupnju razvoja koriste komplicirane uzorke ponašanja i određene znakove koje nazivamo i govor životinja (glasanjem, mimikom, i sl.). Pored čovjeka, i neke životinje pokazuju, bar u naznakama, sposobnost apstraktnog mišljenja.

Međutim, osim čovjeka nije poznata ni jedna životinjska vrsta koja bi mogla stvoriti “visoko razvijenu” kulturu. Razlikovanje koje u većini jezika postoji između čovjeka i životinje, znanstveno gledano, nije održiva.

O odnosu čovjeka prema drugim životinjama (“Odnos čovjek-životinja”) pogledaj Filozofsku antropologiju.

Zaštita životinja

Postoje mnogi zakoni, s ciljem zaštite životinja i njihove životne sredine od štetnog ljudskoga djelovanja. Ponekad se radi o zaštiti od narušavanja prirodne ravnoteže i gubitku staništa, a ponekad o zaštiti protiv neetičnog postupanja i zlostavljanja životinja. Donesena je Europska konvencija o zaštiti i dobrobiti životinja  i niz pravilnika, pa čak i kod nas.

Zagađenje okoliša uzrokovano industrijom i potrošačkim društvom također destabilizira životni prostor životinja. Velika su opasnost izlijevanja nafte iz naftnih platformi i havarije tankera. Morskim pticama nafta se lijepi za perje te umiru od trovanja prilikom čišćenja perja. Prekomjeran lov i ribolov nepovoljno utječu na populacije životinja. Dolaskom bijelaca u Sjevernu Ameriku broj bizona smanjio se s nekoliko milijuna na samo nekoliko tisuća jedinki. Intezivna poljoprivreda u kojoj se koristi mnogo pesticida i umjetnih gnojiva mijenja prirodnu ravnotežu na velikim poljoprivrednim površima, čime se šteti velikom broju životinja.

 

Postoje organizacije i udruge za zaštitu životinja. Među najpoznatijima su: Udruga građana za etičko postupanje nad životinjama (PETA), Svjetski fond za zaštitu divljih životinja (WWF), Svjetsko društvo za zaštitu životina (WSPA

Šta je/tko je DISIDENT ?

Disident je pojam koji potječe iz latinskog disidenti (“ne slaganje”, “odvojeni”, “proturječiti”) označava čovjeka koji se “ne slaže sa postojećim uvjetima” ili “koji razmišlja drugačije”.

Izraz je  nastao 1573. godine u Varšavskoj konfederaciji za protestante koji nisu pripadali katoličkoj vjeri. U 17. stoljeću pojam se je koristio u engleskoj kao naziv za protestantske skupine koje nisu bili spremne pristupiti u anglikansku crkvu.

Izraz je korišten uglavnom od 1970. do 1990. prvenstveno za intelektualce i umjetnike koji su se javno zalagali za uspostavu građanskih prava. Zbog izrazavanja kritike prema postojećem sustavu u javnosti, provedeni su progoni, uhućenja i represije od strane države. Mnogi poznati disidenti su stoga stoga bili prisiljeni napustiti zemlju u emigraciju ili alternativno biti žrtve montiranih političkih sudskih procesa u kojima im je prijeto zatvor, prisilni rad ili smaknuće. Neki su bili prisilno protjerani iz njihove zemlje u inozemstvo i bili prisiljeni izgraditi si novu egzistenciju. Postoje i slučajevi u kojima su disidenti prisilno godinama bili zadržavani u Psihijatrijskoj bolnici sa argumentom da je “svatko bolestan, tko sebi dopusti izražavati kritiku sustava “.

 

 

11. lipanj, 2011

GOVORIMO U IME ONIH KOJI TO NE MOGU ZA SEBE – TO IM DUGUJEMO

World Day to End Animal Cruelty
October 8,  2011     From  4:00  -  8:00 pm

PLEASE JOIN US IN OUR EFFORT TO RAISE AWARENESS TO ALL THESE ISSUES!
TO HELP PUT AN END TO THE TORTURE AND CRUELTY TO THE ANIMALS OF OUR WORLD!

3. lipanj, 2011

Prvi put na čelu New York Timesa žena !

03.06.2011.

Autor: Hina

Žena prvi put na čelu New York Timesa

New York Times objavio je u četvrtak da dosadašnji glavni urednik Bill Keller odlazi s tog položaja te da će ga zamijeniti Jill Abramson, prva žena koja će preuzeti tu dužnost u povijesti toga dnevnika utemeljenog prije 160 godina.

 

Jill Abramson (Reuters)New York Times objavio je u četvrtak da dosadašnji glavni urednik Bill Keller odlazi s tog položaja te da će ga zamijeniti Jill Abramson, prva žena koja će preuzeti tu dužnost u povijesti toga dnevnika utemeljenog prije 160 godina.

Jill Abramson (57) radi u New York Timesu od 1997., a Kellerova zamjenica bila je od 2003. godine.

Prethodno je vodila dopisništvo NYT-a u Washingtonu.

Bill Keller, koji je bio glavni urednik osam godina, namjerava nastaviti s pisanjem te će se puno radno vrijeme posvetiti novinarstvu u okviru NYT-a.

“Nesumnjivo je Jill bila najlogičniji izbor za Billova nasljednika”, prokomentirao je vlasnik dnevnika Arthur Sulzberger.

Abramson će dužnost preuzeti 6. Rujna 2011.

Teks preuzeli sa stranice: Nacional.hr

Slike/izvor/: Google.com

A, nas u Udruženju BONAVENTURA posebno raduje jer Jill Abramson cijeni i štuje život, o čemu svjedoči njena slika sa psom! ČESTITKE !

BONAVENTURA

1. lipanj, 2011

LIVNO 16.05.11“24 slike provedbe GAP-a u BiH/Ravnoteža učešća žena i muškaraca u političkom i javnom životu”

Zenica Vitez Goražde Vareš  Fojnica Brčko Trebinje Mostar  Grude  Široki Brijeg  Stolac Orašje Brod  Bihać  Drvar  Bugojno  Livno   Žepče

16.05.2011 god. smo po Projektu ” 24 slike provedbe GAP –a u  Bosni i Hercegovini/ Ravnoteža  učešća žena i  muškaraca u političkom i javnom životu” boravili  u LIVNU ,  u općini  Livno – razgovarali na temu Projekta sa :

 

Nijaz Golub – predsjednik Općinskog Vijeća Livno

Ivan Pavlović – vijećnik općinskog Vijeća Livno

Draguš Sučić – vijećnik općinskog Vijeća Livno

Draško Brnić – vijećnik općinskog Vijeća Livno


…..zanimljiva izlaganja koja  smo tom prilikom zabilježili našim kamerama, izvolite pogledati u serijalu BONAVENTURA, kao i na našoj stranici.

 

BONAVENTURA

24. svibanj, 2011

BUGOJNO 16.05.11“24 slike provedbe GAP-a u BiH/Ravnoteža učešća žena i muškaraca u političkom i javnom životu”

Zenica Vitez Goražde Vareš  Fojnica Brčko Trebinje Mostar  Grude  Široki Brijeg  Stolac Orašje Brod  Bihać  Drvar  Bugojno  Livno   Žepče

16.05.2011 god. smo po Projektu ” 24 slike provedbe GAP –a u  Bosni i Hercegovini/ Ravnoteža  učešća žena i  muškaraca u političkom i javnom životu” boravili  u BUGOJNU ,  u općini  Bugojno – razgovarali na temu Projekta sa :

Ante Visković -  predsjedavatelj Općinskog Vijeća Bugojno

 

…..zanimljiva izlaganja koja  smo tom prilikom zabilježili našim kamerama, izvolite pogledati u serijalu BONAVENTURA, kao i na našoj stranici.

BONAVENTURA

16. svibanj, 2011

ŠIROKI BRIJEG 29.04.11.“24 slike provedbe GAP-a u BiH/Ravnoteža učešća žena i muškaraca u političkom i javnom životu”

Zenica Vitez Goražde Vareš  Fojnica Brčko Trebinje Mostar  Grude  Široki Brijeg  Stolac Orašje Brod  Bihać  Drvar  Bugojno  Livno   Žepče

29.04.2011 god. smo po Projektu ” 24 slike provedbe GAP –a u  Bosni i Hercegovini/ Ravnoteža  učešća žena i  muškaraca u političkom i javnom životu” boravili  u ŠIROKOM BRIJEGU ,  u općini  Široki Brijeg- razgovarali na temu Projekta sa :

Mirjana Primorac – predsjednica povjerenstva za jednakost spolova Široki Brijeg
Ruža Sopta – članica Općinskog Vijeća i članica povjerenstva za jednakost spolova Široki Brijeg
Ružica Soldo

…..zanimljiva izlaganja koja  smo tom prilikom zabilježili našim kamerama, izvolite pogledati u serijalu BONAVENTURA, kao i na našoj stranici.

BONAVENTURA

11. svibanj, 2011

ŽEPČE 27.04.11.“24 slike provedbe GAP-a u Bosni i Hercegovini – ravnoteža učešća žena i muškaraca u političkom i javnom životu”

Zenica Vitez Goražde Vareš  Fojnica Brčko Trebinje Mostar  Grude  Široki Brijeg  Stolac Orašje Brod  Bihać  Drvar  Bugojno  Livno   Žepče

27.04.2011 god. smo po Projektu ” 24 slike provedbe GAP –a u  Bosni i Hercegovini/ Ravnoteža  učešća žena i  muškaraca u političkom i javnom životu” boravili  u ŽEPČU ,  u općini  Žepče- razgovarali na temu Projekta sa :

Muhamed Jusufović – predsjedavajući Općinskog Vijeća Žepče

Ivanka Borovac – tajnica općinskog Vijeća

Ivica Tomić – dopredsjedavatelj općinskog Vijeća Žepče

Asim Sinanović – predsjednik komisije za ravnopravnost spolova

…..zanimljiva izlaganja koja  smo tom prilikom zabilježili našim kamerama, izvolite pogledati u serijalu BONAVENTURA, kao i na našoj stranici.
BONAVENTURA

23. travanj, 2011

SRETAN USKRS !

BONAVENTURA

5. travanj, 2011

ORAŠJE 25.03.11.“24 slike provedbe GAP-a u BiH/Ravnoteža učešća žena i muškaraca u političkom i javnom životu”

Zenica Vitez Goražde Vareš  Fojnica Brčko Trebinje Mostar  Grude  Široki Brijeg  Stolac Orašje Brod  Bihać  Drvar  Bugojno  Livno   Žepče

25.03.2011 god. smo po Projektu ” 24 slike provedbe GAP –a u  Bosni i Hercegovini/ Ravnoteža  učešća žena i  muškaraca u političkom i javnom životu” boravili  u ORAŠJU ,  u općini  Orašje- razgovarali na temu Projekta sa :

Antun Mikić – predsjednik općinskog Vijeća Orašje

Ana Nedić – vijećnica općine Orašje

Ružica Vinković – vijećnica i predsjednica komisije za ravnopravnost spolova općine Orašje

Amela Jahić – podpredsjednica komisije za ravnopravnost spolova općine Orašje

Sunčana Dominković – predsjednica županijskog odbora zajednice žena Kraljica Katarina Kosača županija Posavska

…..zanimljiva izlaganja koja  smo tom prilikom zabilježili našim kamerama, izvolite pogledati u serijalu BONAVENTURA, kao i na našoj stranici.

BONAVENTURA

29. ožujak, 2011

Mačji otok netaknut japanskom katastrofom

Čudo uslijed tragedije: Mačji otok netaknut japanskom katastrofom ; prenosi Weird Asia News

Razlog zbog kojeg je na otoku toliko mačaka je vjerovanje stanovnika otoka da će, ako nahrane mačku, imati sreću i veliko bogatstvo

Mačji otok dom je tisuća mačaka lutalicaMačji otok dom je tisuća mačaka lutalica

Stravična katastrofa koja je pogodila Japan uništila je gradove i domove tisuća ljudi, no Tashirojima ili Mačji otok, dom je oko 100-tinjak starijih ljudi i tisuća mačaka lutalica, ostao je netaknut, prenosi Weird Asia News.

Razlog zbog kojeg je na otoku toliko mačaka je vjerovanje stanovnika otoka da će, ako nahrane mačku, imati sreću i veliko bogatstvo, a na otoku je zbog pažnje prema mačkama zabranjen pristup psima. Izgleda da se briga za mačke i praznovjerje stanovnicima ovog otoka isplatilo, jer nijedan od njih nije ozlijeđen za vrijeme razornog tsunamija.

No, tsunami je ipak stanovnicima Mačjeg otoka i njihovim četveronožnim sustanarima donio određene neprilike, jer od katastrofe koja je pogodila Japan na otoku manjka hrane za ljude ali i za mačke. Japanska organizacija za spas od potresa i podršku životinjama već je osmislila plan pomoći stanovnicima ovog otoka, hranu za ljude i mačke prevest će helikopterom, jer se je brodom zbog naplavina i ruševina u moru nemoguće približiti otoku.

27. ožujak, 2011

VITEZ 21.03.11.“24 slike provedbe GAP-a u BiH/Ravnoteža učešća žena i muškaraca u političkom i javnom životu”

Zenica Vitez Goražde Vareš  Fojnica Brčko Trebinje Mostar  Grude  Široki Brijeg  Stolac Orašje  Brod  Bihać  Drvar  Bugojno  Livno   Žepče

21.03.2011 god. smo po Projektu ” 24 slike provedbe GAP –a u  Bosni i Hercegovini/ Ravnoteža  učešća žena i  muškaraca u političkom i javnom životu” boravili  u VITEZU ,  u općini  Vitez- razgovarali na temu Projekta sa :

Muharem Grabus – predsjednik općinskog Vijeća Vitez

Pamela Kapetanović – vijećnica

Frano Miškovič – vijećnik i član povjerenstva za ravnopravnost spolova

Bećir Varupa – vijećnik

…..zanimljiva izlaganja koja  smo tom prilikom zabilježili našim kamerama, izvolite pogledati u serijalu BONAVENTURA, kao i na našoj stranici.

BONAVENTURA

21. ožujak, 2011

VAREŠ 17.03.11.” 24 slike provedbe GAP –a u Bosni i Hercegovini/ Ravnoteža učešća žena i muškaraca u političkom i javnom životu”

Zenica Vitez  Goražde Vareš  Fojnica Brčko Trebinje Mostar  Grude  Široki Brijeg  Stolac Orašje  Brod  Bihać  Drvar  Bugojno  Livno   Žepče

17.03.2011 god. smo po Projektu ” 24 slike provedbe GAP –a u  Bosni i Hercegovini/ Ravnoteža  učešća žena i  muškaraca u političkom i javnom životu” boravili  u VAREŠU ,  u općini  Vareš – razgovarali na temu Projekta sa :

Josip Malbašić – predsjedavajući općinskog Vijeća Vareš

Selma Hafizović – predsjednica komisije za ravnopravnost spolova općine Vareš

Darija Kuhar – općinska organizacija zajednica žena HDZ BiH Kraljica Katarina Kosača – Vareš

…..zanimljiva izlaganja koja  smo tom prilikom zabilježili našim kamerama, izvolite pogledati u serijalu BONAVENTURA, kao i na našoj stranici.

BONAVENTURA

BIHAĆ 15-16.03.11.” 24 slike provedbe GAP –a u Bosni i Hercegovini/ Ravnoteža učešća žena i muškaraca u političkom i javnom životu”

Zenica Vitez  Goražde Vareš  Fojnica Brčko Trebinje Mostar  Grude  Široki Brijeg  Stolac Orašje  Brod  Bihać Drvar Bugojno  Livno   Žepče

15  i 16.03.2011 god. smo po Projektu ” 24 slike provedbe GAP –a u  Bosni i Hercegovini/ Ravnoteža  učešća žena i  muškaraca u političkom i javnom životu” boravili  u BIHAĆU ,  u općini Bihać – razgovarali na temu Projekta sa :

Željko Mirković – predsjedavajući  općinskog Vijeća Bihać

Franjo Jurić – dopredsjedavajući općinskog Vijeća Bihać

Fatka Kulenović – dopredsjedavajuća općinskog Vijeća Bihać

Adnan Lipovača – predsjednik komisije za ravnopravnost spolova i ljudska prava pri općini Bihać

…..zanimljiva izlaganja koja  smo tom prilikom zabilježili našim kamerama, izvolite pogledati u serijalu BONAVENTURA, kao i na našoj stranici.

BONAVENTURA

DRVAR 16.03.11.” 24 slike provedbe GAP –a u Bosni i Hercegovini/ Ravnoteža učešća žena i muškaraca u političkom i javnom životu”

Zenica Vitez  Goražde Vareš  Fojnica Brčko Trebinje Mostar  Grude  Široki Brijeg  Stolac Orašje  Brod  Bihać Drvar Bugojno  Livno   Žepče

16.03.2011 god. smo po Projektu ” 24 slike provedbe GAP –a u  Bosni i Hercegovini/ Ravnoteža  učešća žena i  muškaraca u političkom i javnom životu” boravili  u DRVARU ,  u općini Drvar – razgovarali na temu Projekta sa :

Anka Papak Dodig – načelnica općine Drvar

Stevica Lukač – predsjednik općinskog Vijeća

Nena Bosnić – sekretar općinskog Vijeća Drvar

Milena Trninić – odbornica općinskog Vijeća Drvar

…..zanimljiva izlaganja koja  smo tom prilikom zabilježili našim kamerama, izvolite pogledati u serijalu BONAVENTURA, kao i na našoj stranici.

BONAVENTURA

15. ožujak, 2011

Fojnica 10.03.11.” 24 slike provedbe GAP –a u Bosni i Hercegovini/ Ravnoteža učešća žena i muškaraca u političkom i javnom životu”

Zenica Vitez  Goražde Vareš  Fojnica Brčko Trebinje Mostar  Grude  Široki Brijeg  Stolac Orašje  Brod  Bihać  Drvar  Bugojno  Livno   Žepče

10.03.2011 god. smo po Projektu ” 24 slike provedbe GAP –a u  Bosni i Hercegovini/ Ravnoteža  učešća žena i  muškaraca u političkom i javnom životu” boravili  u FOJNICI ,  u općini Fojnica – razgovarali na temu Projekta sa :

- Vinko Protuđer – predsjednik općinskog Vijeća općine Fojnica

- Mirsada Salihagić – vijećnica općinskog Vijeća Fojnica

- Josipa Lovrić – predsjednica povjerenstva za praćenje kodeksa izabranih predstavnika vlasti općine Fojnica

- Hermina Akšamović – predsjednica komisije za ravnopravnost spolova i mladih pri općini Fojnica

…..zanimljiva izlaganja koja  smo tom prilikom zabilježili našim kamerama, izvolite pogledati u serijalu BONAVENTURA, kao i na našoj stranici.

BONAVENTURA

8. ožujak, 2011

DAN ŽENA – 8. MART

Rođen na prijelomu stoljeća, u vrijeme velikog industrijskog napretka ali i velikih turbulencija, kriza i radikalnih ideologija, Međunarodni je Dan žena, pokazalo se, nosio u sebi korijene protesta i političkog aktivizma koji će postati nezaobilazni oblici društvenog života.

Godine koje su prethodile povijesnoj 1910. obilježila je snažna spolna segregacija i mali postotak zaposlenih žena u industrijski razvijenim zemljama. One koje su bile zaposlene mahom su radile u tekstilnoj industriji, manufakturi i kao pomoćno osoblje u kućanstvima. Radile su u vrlo lošim uvjetima i za iznimno male nadnice.

U isto vrijeme industriju pogađaju velike krize. Udruženja radnica koja nisu pripadala sindikatima našla su se u nezavidnoj poziciji dok su sindikati sve više jačali.

U Europi, Velikoj Britaniji, Americi i u nešto manjem obimu Australiji, žene sve više lobiraju za svoje pravo glasa. Ta borba kao da je potisnula sve druge aspekte života žena i nove, revolucionarne promjene dale su se naslutiti.

1903, SAD – Sindikati i nezavisna ženska udruženja koja su također podržavala žensko pravo glasa, osnivaju Ligu ženskih sindikata (Women’s Trade Union League) kako bi pomogle radnicama u političkom i ekonomskom osnaživanju. Bilo je to još uvijek vrijeme teških radnih uvjeta i siromaštva.

1908, SAD – Zadnje nedjelje u veljači 1908. godine, američke socijalistkinje obilježavaju prvi Dan žena organiziravši velike demonstracije. Traže da se ženama omogući ne samo pravo glasa nego da se ostvare i njihova politička i ekonomska prava. Slijedeće je godine u demonstracijama na Mannhatnu sudjelovalo 2.000 ljudi.

1909, SAD – Te su godine radnice zaposlene u tekstilnoj industriji organizirale generalni štrajk. Oko 30.000 radnica trinaest je tjedana štrajkalo za bolju plaću i bolje uvjete rada. Liga ženskih sindikata platila je jamčevinu za uhićene i financijski potpomogla štrajkaški fond.

1910, SAD, - Dan žena prihvatile su socijalistkinje i feministice diljem SAD.

1910, Kopenhagen – Izaslanstvo Sindikata prisustvuje Drugoj međunarodnoj konferenciji socijalistkinja u Kopenhagenu s namjerom da predloži Dan žena kao međunarodni praznik.

U to je vrijeme Njemačka socijalistička partija, koja je snažno zagovarala pravo glasa za žene, imala veliki utjecaj na međunarodni socijalistički pokret, osobito Clara Zetkin. Potaknuta događanjima i akcijama američkih radnica ona je uobličila zahtjev za obilježavanjem jednog dana u godini kada bi žene lobirale za svoje interese. Na Konferenciji je sudjelovalo preko stotinu žena iz 17 zemalja, predstavnica sindikata, socijalističkih partija, klubova radnica, te tri žene koje su bile izabrane u Finski parlament. Prijedlog Clare Zetkin jednoglasno je usvojen a rezultat je obilježavanje Dana žena.

Na Konferenciji je ponovno potvrđena važnost prava glasa za žene i to onog koji neće biti utemeljen na vlasničkim pravima. Neki su socijalisti, naime, držali da bi se pravo glasa za žene lakše ostvarilo preko ostvarivanja vlasničkih prava dok su se drugi, među kojima su Njemica Clara Zetkin i Ruskinja Alexandra Kollontai, borili da ostvarivanje tog prava bude neizostavan i zaseban dio socijalističkog programa.

Zatraženo je i univerzalno pravo glasa – za sve odrasle žene i muškarce. Jedna od odluka konferencije je i da se noćni rad proglasi štetnim za zdravlje žena. Tomu su se usprotivile radnice iz Švedske i Danske kojima je, kako su tvrdile, upravo noćni rad neophodan izvor prihoda. Zatraženo je i da se prava udanih majki izjednače sa pravima samohranih, za što se žestoko borila Alexandra Kollontai, no njezini napori nisu urodili plodom.

1911. – Kao rezultat odluka u Kopenhagenu , Dan žena obilježen je prvi puta 19. 03. i to u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Slavilo ga je više od milijun žena i muškaraca. Zahtijevali su ne samo pravo glasa za žene nego i omogućavanje prava na rad, profesionalno usavršavanje i ukidanje spolne diskriminacije

Ni tjedan dana kasnije 25. 03. 1911. u tragičnom je požaru u New Yorku poginulo više od 140 radnica, uglavnom talijanskih i židovskih imigrantica. Događaj koji je bio posljedica loših radnih uvjeta imat će snažan utjecaj na radno zakonodavstvo Sjedinjenih Američkih Država.

1913.-1914, Rusija – Kao dio mirovnog pokreta koji je počeo djelovati u sumrak Prvog svjetskog rata, Ruskinje su po prvi put obilježile Dan žena i to zadnje nedjelje u veljači 1913. godine. Drugdje se u Europi Dan žena slavio na sam 8. ili oko 8. marta, bilo kao antiratni prosvjed bilo kao izraz solidarnosti ženama Rusije.

1917, Rusija – Rusija je ostala bez 2 milijuna svojih vojnika. Ruskinje ponovno biraju zadnju nedjelju veljače za obilježavanje Dana žena i zahtijevaju pravo na «kruh i mir». Politički vrh Rusije pokušao je spriječiti prosvjed no žene su svejedno krenule. Ostalo je povijest…

Četiri dana poslije ruski je car je abdicirao a privremena vlada zagarantirala ženama pravo glasa. Ta je povijesna nedjelja, po julijanskom kalendaru koji je bio u upotrebi u Rusiji, pala na 23. 02 a po gregorijanskom, koji se inače koristio, na 8. 03, uzeta kao dan kada će se u cijelom svijetu obilježavati međunarodni praznik – Dan žena.

SRETAN 8.MART ŽELI VAM BONAVENTURA


7. ožujak, 2011

TREBINJE 01/02.03.11.” 24 slike provedbe GAP –a u Bosni i Hercegovini/ Ravnoteža učešća žena i muškaraca u političkom i javnom životu”

Zenica Vitez  Goražde Vareš  Fojnica  Brčko Trebinje Mostar  Grude  Široki Brijeg  Stolac Orašje  Brod  Bihać  Drvar  Bugojno  Livno   Žepče

01 i.02.03.2011 god. smo po Projektu ” 24 slike provedbe GAP –a u  Bosni i Hercegovini/ Ravnoteža  učešća žena i  muškaraca u političkom i javnom životu” boravili  u TREBINJU ,  u opštini Trebinje – razgovarali na temu Projekta sa :

Dr Dobroslav Ćuk – gradonačelnik Trebinja

Veselin Savić – predsjednik Skupštine opštine Trebinje

Vera Rajković – odbornica i predsjednica komisije za jednakost i ravnopravnost polova pri Skupštini opštine Trebinje

Ana Gordić – odbornica Skupštine opštine Trebinje

…..zanimljiva izlaganja koja  smo tom prilikom zabilježili našim kamerama, izvolite pogledati u serijalu BONAVENTURA, kao i na našoj stranici.

BONAVENTURA

3. ožujak, 2011

GORAŽDE” 24 slike provedbe GAP –a u Bosni i Hercegovini/ Ravnoteža učešća žena i muškaraca u političkom i javnom životu”

Zenica Vitez  Goražde Vareš  Fojnica  Brčko Trebinje  Mostar  Grude  Široki Brijeg  Stolac Orašje  Brod  Bihać  Drvar  Bugojno  Livno   Žepče

24.02.2011 god. smo po Projektu ” 24 slike provedbe GAP –a u  Bosni i Hercegovini/ Ravnoteža  učešća žena i  muškaraca u političkom i javnom životu” boravili  u GORAŽDU ,  u općini Goražde - razgovarali na temu Projekta sa :

Kenan Kanlić – zamjenik predsjedavajućeg Općinskog Vijeća Općina Goražde

Aida Obuća – vijećnica općinskog Vijeća Općina Goražde

Vesna Nemec  Klisura – zamjenica predsjedavajućeg Skupštine BPK (bivša predsjedavajuća OV Goražde)

Samir Kanlić-sekretar općinskog Vijeća Općina Goražde

Avdo Mirvić – predsjednik komisije za jednakopravnost spolova i zaštitu ljudskih prava

…..zanimljiva izlaganja koja  smo tom prilikom zabilježili našim kamerama, izvolite pogledati u serijalu BONAVENTURA, kao i na našoj stranici.

BONAVENTURA


24. veljača, 2011

BRČKO DISTRIKT BiH” 24 slike provedbe GAP –a u Bosni i Hercegovini/ Ravnoteža učešća žena i muškaraca u političkom i javnom životu”

Zenica Vitez  Goražde Vareš  Fojnica  Brčko Trebinje  Mostar  Grude  Široki Brijeg  Stolac Orašje  Brod  Bihać  Drvar  Bugojno  Livno   Žepče

21.02.2011 god. smo po Projektu ” 24 slike provedbe GAP –a u  Bosni i Hercegovini/ Ravnoteža  učešća žena i  muškaraca u političkom i javnom životu” boravili  u BRČKO DISTRIKT -u, konkretno u Skupštini Brčko distrikta, te obavili intervjue - razgovarali na temu Projekta sa :

Esad Atić – predsjednik Skupštine Brčko distrikta BiH

Marija Perkanović – poslanica Skupštine Brčko distrikta BiH

Delfa Dejanović – dopredsjednica općinskog odbora HDZ BiH organizacija Brčko distrikt BiH

Alma Burić Bašić – službenica za etiku u Vladi Brčko distrikt BiH

…..zanimljiva izlaganja koja  smo tom prilikom zabilježili našim kamerama, izvolite pogledati u serijalu BONAVENTURA, kao i na našoj stranici.

BONAVENTURA


21. veljača, 2011

ZENICA ” 24 slike provedbe GAP –a u Bosni i Hercegovini/ Ravnoteža učešća žena i muškaraca u političkom i javnom životu”

Zenica Vitez  Goražde Vareš  Fojnica  Brčko Trebinje  Mostar  Grude  Široki Brijeg  Stolac Orašje  Brod  Bihać  Drvar  Bugojno  Livno   Žepče

16.02.2011 god. smo po Projektu ” 24 slike provedbe GAP –a u  Bosni i Hercegovini/ Ravnoteža  učešća žena i  muškaraca u političkom i javnom životu” boravili  u Zenici, konkretno u Općini Zenica, te obavili intervjue - razgovarali na temu Projekta sa općinskim Vijećnicama i predsjedavajućim OV Zenica :

Dževdana Brajić – direktorica stručne službe vijeća i načelnika u općini Zenica

Prim.Doc.dr.sc.med Belma Pojskić

Nebojša Nikolić – predsjedavajući Općinskog vijeća – Općina Zenica

Zuhra Smaka – pomoćnica direktora „OŠ Edhem Mulabdić“Zenica

…zanimljiva izlaganja koja  smo tom prilikom zabilježili našim kamerama, izvolite pogledati u serijalu BONAVENTURA, kao i na našoj stranici.

BONAVENTURA


12. veljača, 2011

Kućni ljubimci imaju umirujući efekt i djeluju kao zaštita od stresa

Privijte mačku uza se!

Kućni ljubimci imaju umirujući efekt i djeluju kao zaštita od stresa. Istraživanje sveučilišta u Minneapolisu pokazalo je da vlasnici mačaka imaju oko 40 posto manju vjerojatnost da će umrijeti od srčanog udara nego osobe koje nemaju mačjeg prijatelja. Psi imaju sličan učinak.

BONAVENTURA

2. veljača, 2011

Prava životinja – Povelja UN-a o zaštiti životinja

Uzimajući u obzir da svaka životinja ima određena prava, a da su nepoštivanje i nepriznavanje tih prava navodili i dalje navode čovjeka da vrši zločine protiv životinja; uzimajući u obzir da priznavanje prava na postojanje drugim životinjskim vrstama od strane čovjeka predstavlja osnovu suživota vrsta u prirodi; uzimajući u obzir da istrebljenja smišlja i provodi čovjek te da su oni stalna prijetnja; uzimajući u obzir da je poštovanje koje čovjek osjeća prema životinjama povezano s poštovanjem prema drugim ljudima; uzimajući u obzir da obrazovanje treba od ranog djetinjstva upućivati na shvaćanje, poštovanje i ljubav prema životinjama, proglašava se:

POVELJA UJEDINJENIH NARODA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA

Članak 1.

Sve životinje se rađaju jednake pred životom i imaju ista prava na postojanje.

Članak 2.

Svaka životinja ima pravo na poštovanje. Čovjek kao životinjska vrsta ne može sebi dati za pravo da istrebljuje druge životinje ili da ih izrabljuje ne poštujući ovo pravo. Njegova je dužnost da stavi na raspolaganje životinjama svoje spoznaje. Svaka životinja ima pravo na čovjekovu zaštitu i njegu.

Članak 3.

Nijedna životinja ne smije biti izložena zlostavljanju ili okrutnosti. Ako je neophodno ubiti životinju, to se mora učiniti trenutačno i bez boli.

Članak 4.

Svaka životinja koja pripada divljoj vrsti ima pravo živjeti na slobodi u svojem prirodnom okolišu, na kopnu, u zraku, u vodi i ima pravo razmnožavati se. Svako oduzimanje slobode, pa bilo to u obrazovne svrhe, protivno je ovom pravu.

Članak 5.

Svaka životinja koja pripada vrsti što živi u čovjekovu okolišu ima pravo živjeti i razvijati se u ritmu i uvjetima života koji su svojstveni toj vrsti. Svaka izmjena tog ritma i tih uvjeta, koju bi nametnuo čovjek iz razloga dobiti, protivna je ovom pravu.

Članak 6.

Svaka životinja koju je čovjek izabrao za družbenika ima pravo živjeti svoj prirodni život i vijek. Napuštanje životinje je okrutno i ponižavajuće djelo.

Članak 7.

Svaka životinja koja radi ima pravo na razumno ograničavanje trajanja i siline rada, na odgovarajuću prehranu i odmor.

Članak 8.

Pokusi na životinjama koji uzrokuju tjelesne i duševne patnje nepomirljivi su sa pravima životinja, bilo da je riječ o medicinskoj, znanstvenoj, trgovinskoj ili nekoj drugoj vrsti pokusa. Moraju se koristiti i razvijati zamjenske vještine.

Članak 9.

Ako se životinja uzgaja u svrhu prehrane, mora biti hranjena, smještena, prevožena i ubijena da pritom ne osjeti strah i bol.

Članak 10.

Nijedna se životinja ne smije koristiti radi čovjekove zabave. Izlaganje životinja i spektakli za koje se koriste životinje nespojivi su sa dostojanstvom životinja.

Članak 11.

Svaki čin koji ima za posljedicu ubijanje životinja bez potrebe jest zločin protiv vrsta, tj. biocid. Onečišćenje i uništavanje prirodnoga okoliša vodi istrijebljenju (genocidu).

Članak 12.

Svaki čin koji ima za posljedicu ubijanje velikog broja divljih životinja jest istrijebljenje.

Članak 13.

Sa tijelom mrtve životinje treba postupati sa poštovanjem. Treba zabraniti prizore nasilja čije su žrtve životinje, u kinima i na TV ekranu, osim kad im je namjera da prikažu napad na prava životinja.

Članak 14.

Društva za zaštitu životinja moraju imati svoje predstavnike na razini vlade. Prava životinja moraju biti zaštićena zakonom kao i prava čovjeka.

BONAVENTURA

18. siječanj, 2011

VAŠA POLICIJA – 122 – JAČI, BRŽI, BOLJI…..

10. siječanj, 2011

Ekologija u mom domu

Čuvajmo prirodu kao što čuvamo optimalnu tjelesnu težinu – trajnom pozitivnom promjenom životnih navika, obrazaca ponašanja kojima se definiramo kao (ne)odgovorni, (ne)savjesni i (ne)zreli ljudi.

Kad jednom čvrsto odlučite praktično djelovati vidjet ćete koliko će radosti ući u Vaš život zbog samog osjećaja da ste, u konačnici, svojoj djeci uštedjeli novac, a istovremeno digli cijenu sebi. Želite da i Vaše dijete u Vašim godinama ima pitku vodu iz slavine, zar ne?

Ono što Vi smatrate smećem djeca u vrtićima koriste kao radni materijal za kreativnu igru – prazne ambalaže proizvoda za osobnu njegu obogatit će njihove kutiće, a bočice, kutijice, kartonske baze rola papirnatih ručnika i sl. će postati prava mala umjetnička djela koja će krasiti Vaš dom.


U Vašem će domu biti puno zdravije i ugodnije boraviti zamijenite li umjetne osvježivače prostora mirisnim svijećama i eteričnim uljima. O romantičnom ugođaju uz svjetlo svijeće i ptice na grani znaju, a eterična ulja zimi čak ne morate niti kupovati, dovoljno je na radijator ili peć staviti koricu omiljenog agruma, eterična ulja već su u njoj! Nabavkom dvaju atraktivnih pletenih sanduka osigurat ćete novi sjaj presoblju, boravku ili balkonu, dodate li im jastučiće na njima ćete moći i sjediti, uvijek će Vam dobro poslužiti kao dodatni taburei kad imate više gostiju nego sjedećih mjesta, a u njima sve vrijeme možete odvajati papir i plastiku za reciklažu. Kupite si onu simpatičnu ukrasnu zdjelicu s poklopcem koju ste vidjeli u izlogu kod Kineza, onu koju biste već odavno bili kupili samo da ste joj mogli naći namjenu u svom domu – namijenite je za skupljanje starih baterija (u mnogim trgovačkim centrima postoje namjenske košarice za njihovo trajno odlaganje) i napravit ćete višestruko korisnu investiciju: obogatit ćete prostor novim detaljem, vodeći brigu o prirodi osjećat ćete se bolje, a Vaša djeca u budućnosti neće morati izdvajati ogromne količine novca kako bi se saniralo Vaše smeće.

Pratite vremensku prognozu i pranje većih količina rublja obavite za burnih, vjetrovitih dana, bez obzira imate li sušilicu ili ne – pa što može ljepše mirisati od čistog rublja sušenog na buri?! Zračite svoje domove imulsno, širom otvorite prozore na minutu-dvije, dopustite mirisu prirode da bude dio Vaše obitelji. „Ali sve je zagađeno, priroda više nema miris!“ velite? Odlično, znači da ste shvatili koliko je već sada stanje kritično! Zato preuzmite odgovornost i počnite aktivno i konstruktivno sudjelovati u očuvanju naših najvećih bogatstava – zraka, vode i tla. I ne zaboravite: djeca uče iz Vaših postupaka, a ne riječi, stoga zaista budite aktivni!

Maja Todorović Kolombo

Činjenica je da svi znamo teoretski dio o manipuliranju otpadom, reciklaži, ekološkoj (ne)prihvatljivosti pojedinih deterdženata, kako štediti energente, posebice one iz neobnoviljivih izvora, koliko je važno brinuti o vodi… Sada je trenutak u kojem moramo početi primjenjivati svoja znanja jer smo i mi sami dio ekosustava, moramo preuzeti odgovornost za same sebe !  

BONAVENTURA

SODA BIKARBONA – PRIJATELJ SVAKOG DOMA

Malo tko ne zna da je uz pomoć sode bikarbone moguće izbijeliti zube ili se riješiti želučanih tegoba. No, osim tih “uloga” sodu je moguće u kućanstvu primijeniti na još mnogo načina. Njome, primjerice možete očistiti unutrašnjost mikrovalne pećnice, pokupiti mirise iz hladnjaka ili kanti za smeće, ukloniti mrlje s odjeće ili se riješiti neugodnih mirisa vaše obuće. Ne zagađuje okoliš poput umjetnih sredstava za čišćenje, manje je agresivna, a u svakoj ju je trgovini moguće kupiti za par kuna. SODA U KUHINJI

Unatoč vrlo širokoj ponudi deterdženata na tržištu, ponekad nedostake baš ono koje vam treba ili ste možda od onih koji više vjeruju starim, isprobanim receptima. Kućne izrade. U tom slučaju soda bikarbona će se pokazati kao sredstvo sa širokom primjenom. Mješavinom sode i vode možete očistiti unutrašnjost mikrovalne pećnice, frižidera i vanjske površine u kuhinji. Sredstvo će biti i učinkovitije ako u njega dodate malo vinskog octa.

Izbijelite požutjele površine u kuhinji tako što ćete pomiješati četvrt šalice sode i nekoliko šalica tople vode. Nanesite je i ostavite da djeluje 15 minuta, a potom izribajte i kuhinjske će površine ponovno zablistati. Izbijeliti možete i staro posuđe za kuhanje ako u njemu 10 minuta prokuhate vodu u koju ste stavili malo sode. Na isti način možete ukloniti ostatke masnoće i miris pečenja iz tave.

Ako su se u perilici posuđa stvorile mrlje, u nju stavite šalicu sode i uključite program za pranje. Sodu možete dodati i sredstvu za čišćenje koje inače koristite kod svakog pranja posuđa u perilici.
Soda izvrsno upija mirise iz hladnjaka, mikrovalne pećnice ili kanti za smeće. Ako vas svaki put kada otvorite frižider zapuhne kombinacija namirnica, jednostavno u njega stavite posudu sa sodom i ona će pokupiti mirise. Isto možete učiniti i sa zamrzivačem, ili prostorom ispod sudopera. To može biti i trajno rješenje. Sodu mijenjajte svaka tri mjeseca ili češće ako su mirisi intenzivniji.



Na isti način možete ukloniti mirise iz mikrovalne pećnice, ako posudu sa sodom ostavite u njoj između korištenja ili možete brzinski u mikrovalnoj prokuhati vodu sa sodom, a potom ju iznutra obrisati papirnatim ručnikom ili krpom. Neugodne mirise u kanti za smeće spriječit ćete ako po dnu, ispod plastične vrećice, prospete malo sode.


ODRŽAVANJE ODJEĆE I OBUĆE

Kao i u kuhinji, posuda sa sodom pokupit će sve mirise iz ormara. Neugodnih mirisa tenisica riješit ćete se ako u njih, dok ih ne nosite, posipate suhu sodu i ostavite da odstoji što duže. U obuću koju nosite preko noći stavljajte staru čarapu koju ste napunili sodom.

Namakanjem odjeće u vodi sa sodom prije pranja u perilici možete osigurati da iz vaše odjeće potpuno nestane mirisi cigareta. Ako se u odjeću uvukao miris benzina ili motornih ulja, stavite je u vreću, pospite sodom i ostavite da odstoji dan ili dva prije pranja. Soda pomaže i u nestajanju mrlja od flomastera, a može poslužiti i kao omekšivač. Pola šalice stavite izravno u bubanj prije nego što perilica započne taj program. Isto je količinu dobro povremeno dodati deterdžentu pri strojnom pranju jer će rublju dati novu svježinu.


Također, ako na stražnju stranu tkanine, na mjestu gdje je mrlja, utrljate pastu od sode ona će “odići” mrlju od tkanine i pomoći da nestane u pranju. Pastu napravite od sode i vrlo malo vode. Djelotvorna je za uklanjanje mrlja od krvi, voća ili vina. Ako su mrlje jače, prije pranja ostavite pastu da djeluje sat do dva. Osim toga njome možete neutralizirati kiselinu iz baterija ili urin.
S obzirom na široku primjenu i učinkovitost, soda bikarbona trebala bi biti neizostavna u svakom kućanstvu.


Autor: UrediDom com

3. siječanj, 2011

Odmah prepoznajte muškarca koji vam neće donijeti ništa dobro u životu !

L. Rx i P. L. Ayer, poznati gurui za muškarce, odlučili su malo pomoći i nježnijem spolu. Savjete su ponudili na svojoj popularnoj internetskoj stranici DatingToRelating.com

Na stranici DatingToRelating.com žene mogu naučiti kakvim se trikovima muškarci služe prilikom zavođenja, a mogu naučiti i kako prepoznati ‘igrače’ koji gotovo uvijek lažu i varaju.

L.Rx nudi ženama vodič koji im može pomoći u selekciji muškaraca i izbjegavanju onih koji im neće donijeti ništa dobro. Prvi savjet koji navodi je taj da žene odmah trebaju ostaviti muškarca koji im opali šamar ili u bilo kojem smislu upotrijebi fizičku, ali i verbalnu silu.

Drugi je taj da žena nikada ne bi trebala pozvati muškarca da živi s njom ako on ne radi i ne zarađuje. L.Rx, naime, smatra da se muškarci trebaju skrbiti o ženama, a ne suprotno. Ističe da žene koje materijalno pomažu svojim muškarcima uvijek u konačnici zažale zbog toga.

Ženama savjetuje i da odmah ostave muškarce ako se prema njima ponašaju kao prema svojim muškim prijateljima. ‘Onaj koji ne zna razliku između muškarca i žene je idiot’, navodi ljubavni guru. Također, kaže da žene trebaju oprezno postupati s muškarcima koji uopće nemaju prijatelja, kao i s onima koji ih imaju puno, ali su svi redom poznati kao ‘igrači’.

Žena treba napustiti muškarca, kaže guru, i ako je previše ljubomoran i posesivan bez razloga. Pojašnjava da su to nesigurni muškarci s kojima stvari nikada neće krenuti nabolje. Naprotiv, samo nagore!

L. Rx smatra i da žene trebaju biti oprezne s muškarcima koji odmah nakon prvog spoja kažu da žele ozbiljnu vezu. Oprez je nužan i s muškarcima koji ženi priđu i kažu joj da je seksi. Ljubavni guru kaže i da žene odmah trebaju prekinuti vezu s muškarcima koji su oženjeni ili u vezi. ‘Takve muškarce trebaju napucati iste sekunde kad doznaju da su u vezi’, ističe L. Rx.

BONAVENTURA

26. prosinac, 2010

Zbog zaboravljenog dara se ne treba ispričavati…..

Blagdansko vrijeme darivanja i druženja ujedno je i prava zamka za društvene neugodnosti. Iznenadi li vas prijatelj božićnim darom, a vi za njega niste ništa pripremili, ne dajte se smesti. Fokusirajte se radije na njegovu velikodušnost i pažnju, umjesto na izostanak vašeg dara. Iskreno mu se zahvalite, ali nikako mu nemojte reći da ste njegov poklon zaboravili doma ili da ste ga naručili. Izlike i neugoda lako se primjećuju pa bi zbog toga situacija mogla postati još neugodnija. Imajte na umu da ljudi koji vas iskreno darivaju ne očekuju ništa zauzvrat. Oni vas doista žele usrećiti i razveseliti, a sam čin darivanja nije nužno obostran. Zato, stanite na zahvali.
Želite li izbjeći međusobno darivanje s kolegama na poslu, nemojte previše objašnjavati niti biti previše tihi. Jednostavno recite da biste ove godine željeli preskočiti darivanje. Za to se nikako ne trebate osjećati krivima, bez obzira na vaše razloge.

PRIHVAĆANJE NEUGODNOG DARA: Primite li neprikladan dar, bilo da je riječ o skupom nakitu ili nečemu drugome što je u vama izazvalo neugodu, pristojno recite da je dar prekrasan, ali da ga ne možete prihvatiti. Pritom se fokusirajte na nemogućnost prihvaćanja, a ne na neprikladnost.

TREBA LI DARIVATI CIJELU OBITELJ?
Brine li vas trebate li i dalje darivati sada već odrasle nećake, najbolje je da se kao obitelj međusobno dogovorite. Raspravite hoćete li se svi međusobno darivati ili ćete darivati samo djecu. To su razumna pitanja i treba ih raspraviti.

ISKRENO PROSLJEĐIVANJE: Prosljeđivanje darova koje ste dobili prikladno je samo ako ste dobili dva ista dara. Pritom je dobro biti iskren i reći da ste ga vi dobili, ali da mislite da bi se njima više svidio ili koristio.

BONAVENTURA

Obiteljske tradicije daju djeci osjećaj sigurnosti

Da bi se dijete osjećalo sigurno, ono treba osjećaj da je njegov svijet predvidljiv. Rituali i obiteljski običaji tijekom blagdana stvaraju osjećaj sigurnosti i ugode u djetetovu životu, ističe psihoterapeutkinja Gordana-Buljan Flander.
Zgodna obiteljska tradicija tako bi mogla postati i vođenje blagdanskog dnevnika u koji ćete zapisivati najljepše trenutke. Možete uvesti pravilo da svakog Božića učinite nešto što će razveseliti druge, primjerice, sudjelujete u nekoj humanitarnoj akciji. Obiteljski recepti za jela i slastice prenose se s generacije na generaciju. Stoga jela na blagdanskom stolu imaju posebno značenje jer već i sam njihov miris nagovještava blagdanski ugođaj.

>>>Najveća zamka tijekom blagdana je pretjerano uzbuđenje. Ako se dijete uznemiri, izvedite ga u kratku šetnju. To će goditi i vama i njemu, savjetuje dr. Buljan Flander.

>>>Vodite računa da djetetu ne bude dosadno jer jedino ono u obitelji nema blagdanske obaveze. Zadužite ga, primjerice, da slaže kolače na pladanj. Osjetit će se ponosnim.

>>>Pomozite djetetu da održi uobičajeni ritam hranjenja i spavanja i tijekom blagdana. Dobro je da glavni obroci budu u isto vrijeme.

>>>Radite manje i uživajte više. Uradite stvari koje su vam najvažnije, a ostale privremeno zanemarite. Pranje posuđa može pričekati.

>>>Ako ste razvedeni, a dijete je s vama, potaknite ga da nazove drugog roditelja. Ako nije s vama, nemojte mu nametati osjećaj krivnje govoreći da ste bili usamljeni.

BONAVENTURA

Blagdani izazivaju tugu i depresiju…..

Blagdansko veselje ima i zlu sestru blizanku – tugu, upozoravaju psihijatri. Najčešći razlozi božićno-novogodišnje depresije su emotivni odnosi, financije i iscrpljenost. Ako na vrijeme prepoznate koja vam životna kategorija zadaje glavobolju, lakše ćete se nositi s lošim osjećajima, a možete ih i spriječiti.

Kad je stres na vrhuncu, teško ga je zauzdati, pa psiholozi klinike Mayo savjetuju nekoliko načina kako ne dopustiti depresiji da uzme maha. Najprije je važno prepoznati osjećaje – ako ste nedavno izgubili nekoga bliskog, normalno je osjećati tugu i bol. Potrebno je isplakati se i dopustiti si razdoblje prebolijevanja. Neprirodno je prisiljavati se biti veseo samo zato što je vrijeme blagdana.

Drugi korak je – pokrenuti se. Ako se zbog bilo kojeg razloga osjećate potišteno ili izolirano, potrudite se pronaći događanja koja vas zanimaju – izložbe, koncerti, predavanja ili jednostavno kava s prijateljima. Okupljanja uvijek pružaju utjehu i jačaju pozitivne emocije, a uz prijatelje nikad niste sami.

Pomoći će i ako realno doživljavate blagdane jer oni ne moraju biti savršeni kao i prošlih godina da biste se osjećali dobro, savjetuju “doktori za dušu” klinike Mayo. Obitelji se mijenjaju i rastu, a tako se mijenjaju i običaji te zajednički rituali. Prihvatite ih umjesto da im se opirete.

Obiteljski običaji jačaju zajedništvo

Neke obiteljske običaje dobro je njegovati jer jačaju osjećaj zajedništva i pripadnosti te unose potrebni optimizam.

U vrijeme božića razmirice se brišu

U božićno vrijeme, u duhu praštanja, ostavite sve nesuglasice sa strane. Prihvatite članove obitelji takve kakvi jesu.

Obitelj je gnijezdo kome se vraćaš

Ako vam se odraslo dijete nedavno odselilo, umjesto da tugujete, organizirajte unaprijed zajedničko vrijeme uz objed kod kuće ili u omiljenom restoranu. Neka “odmetnik” zna da uvijek ima “gnijezdo”.

Nazovite one koje dugo niste čuli

Nazovite prijatelja kojeg dugo niste čuli ili ste se udaljili zbog glupe sitnice. Osjećat ćete se bolje, tvrde psiholozi. Iskazivanjem iskrenih emocija vraća se dvostruko, pa nema straha od crnih misli.

Tko sluša, ne boji se potištenosti

Novac i nedostatak istog snažan su razlog frustracije u predbožićno vrijeme, upozoravaju psiholozi. Ove godine može vam pomoći to da, osim šačice ruskih oligarha, cijeli svijet je u sličnoj nezavidnoj situaciji. Recesija nema miljenika, pa zaustavite kuknjavu jer zahvalnost ovisi o stavu.

Mudar način na koji ćete se poštedjeti glavobolje je odrediti budžet koji smijete potrošiti u blagdanskoj groznici. Tako se nećete zanijeti pri kupnji darova ili hrane jer znate s koliko raspolažete. Neka vas ne žalosti što najmilijima ne možete priuštiti najskuplje darove jer sreća ionako nikad nije imala cijenu. Nedostatak novca može vas potaknuti na to da budete kreativniji i maštovitiji pri biranju darova. Primjerice, na rasprodaji ste ugledali knjigu koju je prijateljica oduvijek htjela – to će joj biti draže od najnovijega skupog bestselera.

To što slušate i pamtite što vam dragi ljudi govore jača osjećaj prijateljstva i ljubavi te vas štiti od depresije, napominju psiholozi. Zato načulite uši jer pravi duh Božića je sposobnost uočavanja potreba drugih i pokušaj odustajanja od vlastite sebičnosti i egocentrizma. Oboružani takvim duhovnim stavom, nema straha od depresije.

Zahvalan za sve ono dobro što imam

Blagdani su pravo vrijeme za jačanje osjećaja zahvalnosti za sve ono što imate umjesto fokusiranja na ono što nemate.

Planiranje eliminira stres

Da biste se poštedjeli iscrpljenosti, najbolje je obveze isplanirati unaprijed. Jedan dan posvetite šopingu, drugi dekoriranju doma, a treći za pripremu najdražih jela. Odvojite vrijeme za prijatelje.

Sjetite se onih manje sretnih od vas

Ako se osjećate nesretno, sjetite se da uvijek postoje oni koji su manje sretni od vas. Donirajte stare igračke, knjige i odjeću domovima za djecu. Učinit ćete lijepo djelo i osjećati se bolje.

Povremena pauza čuva zdravlje

Naučite povremeno reći “ne”. Prijatelji i kolege će razumjeti da baš ne možete uvijek u svemu sudjelovati. Uzmite stanku.

Zdravi obrok, vježbanje i šetnja

Iako je blagdansko vrijeme razdoblje pretjerivanja u svemu, nemojte potpuno napustiti zdrave navike. Prije veselice pojedite zdravi obrok – tako ćete popiti manje pića te pojesti manje slatkiša ili sira. Ne zanemarite vježbanje jer vas ono štiti od depresije. Barem prošećite.

Piti kavu sam sa sobom uz umirujuću glazbu 

Odvojite neko vrijeme samo za sebe. Već 15 minuta bez ometanja i odvraćanja pozornosti može vas “regenerirati” tako da imate snage za sve obveze koje vas čekaju, savjetuju psiholozi. Slušajte umirujuću glazbu ili sami pijte kavu puštajući mislima da vrludaju. Učinak ugode je trenutačan.

BONAVENTURA

20. prosinac, 2010

Zdravlje dostupno svima – JABUKA – plod iz raja

Jabuke snažno djeluju na smanjenje razine kolesterola

Pružaju duži osjećaj sitosti


S obzirom da ih je potrebno duže žvakati, voćni šećer iz jabuka sporo i postepeno ulazi u organizam i održava razinu šećera i inzulina stabilnom. Za razliku od jabuke, slatkiši utječu na nagli porast šećera u krvi i privremenu sitost, no ta razina se jednako naglo i snizi, glad se vrati, a kalorije ostaju.
No jabuke daju duži osjećaj sitosti upravo zbog postepenog unosa šećera, a sadrže minimalan broj kalorija, pa je njihova važnost u održavanju ravnomjerne težine neupitna.

Poboljšavaju rad dišnih puteva


Prema nedavnom britanskom istraživanju, djeca čije su majke često konzumirale jabuke tijekom trudnoće imaju mnogo manje šanse obolijevanja od astme, tumora i drugih bolesti dišnih puteva od djece čije majke nisu često jele jabuku.

Gutaju kolesterol


Zahvaljujući pektinu i polifenolu koje sadrže, jabuke djeluju na smanjenje razine kolesterola i sprečavaju njegovo nakupljanje u krvnim žilama. Za još bolji učinak, nemojte guliti koru jabuke jer je i ona bogata ovim sastojcima kao i središnji dio.

Suzbijaju rak


Osobe koje jedu jednu jabuku dnevno imaju čak do 42 posto manje mogućnosti obolijevanja od raka. Talijanski istraživači su dokazali da neki sastojci u jabukama sprečavaju širenje stanica zahvaćenih tumorom. A ovaj postotak svakako nije zanemariv.

BONAVENTURA

18. prosinac, 2010

Prema feng shuiju-blagdansko ukrašavanje…

Zbog okruženosti crvenom, svijećama i lampicama tokom blagdana stvara se prevelika količina energije vatre koja potiče nervozu i napetosti, pa je potrebno prostor okružiti zimzelenim grančicama, vjenčićima i zelenim stolnjakom.

Tamnozelena, simbol energije drveta, uspješno uravnotežuje i upija energiju vatre te stvara pozitivno obiteljsko ozračje, ističu stručnjaci u feng shuiju. Prema tom drevnom kinesku znanju o balansiranju životne energije (chi), osim bojama, energije vatre i drveta mogu se uravnotežiti i razmještajem. Drvo predstavlja obiteljsku harmoniju i obilje, a svijeće su element vatre te simoliziraju dobru volju i stvaraju toplu atmosferu.


Prema stručnjacima “dobrih vibracija”, najbolje je smjestiti bor u središte ili na lijevu stranu boravka, a svijeće uza zid, nasuprot ulazu. Svjetlost će unijeti vitalnost i pozitivnu energiju chi. Ali ih ne smije biti previše jer stvaraju napetost pa će i punice i svekrve biti sklone “dobroćudnim” kritikama.

>>> Kićenjem svatko na bor prenosi  dio energije  
Kako bi se obitelj dublje povezala, poželjno je da svaki član obitelji stavi bar jedan ukras na bor. Tim činom predstavlja i vlastitu energiju. Aromatične svijeće od ulja mandarine, naranče, cimeta i limuna dodatno će stvoriti ugodnu atmosferu u domu.

>>> Plava boja smiruje duh 
Osim crvene i zelene, stručnjaci u feng shuiju savjetuju ukrašavanje i plavom. Smatraju da smiruje duh i potiče misaonost.

>>> Božićna zvijezda simbol je ljubavi 
Ukrašavanje prema feng shuiju, osim božićnog drvca, uključuje i biljke poput imele, koja smiruje i donosi mir u kuću. Omiljeni je ukras i biljka božićna zvijezda, a zbog svoje žarke crvene boje predstavlja ljubav i strast.

……svako dobro !

BONAVENTURA

Vodič za zdrave blagdane Oprahina savjetnika dr.Oza

Uz stres, šoping, alkohol te gomile slatke i masne hrane tokom blagdana ostavljaju posljedice na formu, ali i raspoloženje, kaže dr. Mehmet Oz, čest Oprahin gost. Mali i praktični trikovi djeluju protiv umora i bezvoljnosti, a kako bi blagdansko vrijeme prošlo bez loših posljedica, ne morate se odricati omiljenih specijaliteta. Samo pažljivo dozirajte šećer i mast koji osim što debljaju, opterećuju probavu i otežavaju san. Birajte namirnice koje popravljaju raspoloženje poput čilija i kakaa, a protiv mamurluka se oboružajte “bakinim specijalitetima” poput juhe od rajčice ili piletine. Šaka oraha ili maslina prije odlaska na zabavu povećat će otpornost na alkohol.

>>Kremasti kolači s margarinom ubojice su dobre linije, pa se bolje zasladiti suhim voćem, orasima, lješnjacima ili bademima.

>>Gazirani sokovi sadrže skrivene šećere. Budući da provociraju inzulin, potiču glad. Jednako djeluje i pivo, koje potiče dehidraciju i želju za jelom. Bolje je odabrati čašu do dvije crnog vina, mineralnu vodu koja obiluje magnezijem ili svježe cijeđene sokove te juice.

>>Tuna je odlična za srce i krvne žile i podiže raspoloženje, odlična je i  piletina, orašasti plodovi, suho voće i kokos kojim se posipaju čokoladni kolači ili musli za doručak. Kava i alkohol će dignuti energiju, ali je i vrlo brzo spustiti.

i….da; ne zaboravite na tjelesne aktivnosti…barem žustro hodajte, ako već  ne želite vježbati za blagdane .

……zdravi i veseli  bili !

BONAVENTURA

9. prosinac, 2010

10.12. Međunarodni dan ljudskih prava

Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se na dan kada je potpisana Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima 1948. i po prvi puta u povijesti čovječanstva priznato pravo svih ljudi na “život, slobodu i sigurnost… bez ikakvih razlika”. Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se 10. prosinca.

Opća deklaracija o ljudskim pravima jedan je od prvih značajnijih dostignuća Ujedinjenih nacija koji kao dokument predstavlja osnovnu filozofiju pravno obvezujućih međunarodnih instrumenata nastalih nakon 1948. godine.

Opća deklaracija o ljudskim pravima naglašava da se :

“Sva ljudska bića rađaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva.”, te da:

“Svatko ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost.”, kao i da “Svi imaju pravo na jednaku zaštitu od bilo kojeg oblika diskriminacije kojim se krši ova Deklaracija, kao i od svakog poticanja na takvu diskriminaciju.”

BONAVENTURA

6. prosinac, 2010

Aristotel je kazao…..

“Pokvareni ljudi poštuju iz straha; dobri ljudi, iz ljubavi.”

Aristotel

2. prosinac, 2010

HIV i AIDS

preuzeli sa stranice:  http://www.virogena.hr/

Što je HIV – što je AIDS – osnovne karakteristike bolesti

Definicija

AIDS – Acquired Immune Deficiency Syndrom ili SIDA – Syndrome d’immuno Deficience Acquise, (sindrom stečene imunodeficijencije ) izrazi su za posljednji i najteži stadij bolesti izazvane virusom humane imunodeficijencije (HIV)

Infekcija HIV-om sa ili bez kliničkih znakova bolesti godinama protječe bez ikakvih subjektivnih tegoba i znakova bolesti. Od trenutka zaraze osoba postaje doživotni nositelj virusa i izvor zaraze za zdrave ljude.

Što je HIV?

HIV je jednolančani RNA virus iz porodice retrovirusa. Postoje 2 glavna tipa : HIV-1, raširen u cijelom svijetu; i HIV-2 (tzv.afrički tip) . Oba su pripadanici podfamilije LENTIVIRUSA (latinski LENTE – sporodjelujući virusi)

Vrijeme od infekcije do pojave prvih protutijela najčešće 1-3 mjeseca, rjeđe do 6 mjeseci, zove se windov period i kroz to vrijeme, ako se osoba testria testovima za dokaz protutijela, rezultat može biti lažno negativan , jer testovi nisu sposobni otkriti malu količinu antitjela u krvi, koja je u tih par mjeseci najčešće ispod granice osjetljivosti testa. Vrijeme od trenutka zaraze do pojave kliničkih simptoma AIDS-a može biti od manje od 1 godinu do 15 godina i više.

Najčešći načini i putevi zaraze

spolni odnos sa HIV pozitivnom osobom (vaginalni, analni ili oralni)
preko zaražene krvi ili krvnih pripravaka , zaraženim priborom- intravenski narkomani,
vertikalni prijenos (sa inficirane majke na dijete)

U velikoj su opasnosti od zaraze HIV-om osobe rizičnog ponašanja, a takvim se smatra:

kada se ne koristi kondom pri spolnom kontaktu , kod čestih promjena partnera
veze “za jednu noć”, spolni odnosi pod uticajem alkohola , droge,
kada se koristi zajednički narkomanski pribor ,
kada zdravstveni djelatnici bez zaštite (naočale, rukavice) dolaze u dodir sa ljudskom krvlju i sekretima.
zaražen muškarac lakše zarazi ženu nego zaražena žena muškarca

Zaraza HIV-om je doživotna!

Zaraznost je visoka u početnom periodu nakon infekcije, s vremenom sve veća, zbog produbljivanja stanja imunološke deficijencije, i prisustva drugih bolesti.

Postupci u dijagnostici HIV infekcije

Dijagnostika počinje procjenom rizika ( i rizičnog ponašanja). Slijedi laboratorijsko testiranje krvi i ostala dijagnostika. Postojanje simptoma govori o početku bolesti AIDS-a.

Iako je virus otkriven u gotovo svim tjelesnim izlučevinama (pa i cerumenu u uhu), tjelesne tekućine preko kojih je najčešći prijenos HIV-a su: krv, sperma, vaginalni sekret i majčino mlijeko. Virus se nalazi u visokoj koncentraciji i u moždanom likvoru.

Testiranje na HIV može se obaviti u državnim i privatnim zdravstvenim institucijama i ustanovama:

testovima koji otkrivaju virus tj. njegovu genetsku strukturu (PCR dijagnostika)
testovima koji otkrivaju protutijela na virus HIV-a uzorka krvi (Eliza i Western-Blot)

Test koji se koristi u širokoj primjeni je ”anti-HIV ELIZA test”. To je pregledni (screening) test koji otkriva protutijela. Nepouzdan je ako od rizičnog kontakata nije prošlo najmanje 6 tjedana. Kako bi test sa sigurnošću prikazao HIV status testirane osobe, poželjno je učiniti ga u roku 3-6 mjeseci od rizičnog kontakta.

Rezultat ELIZA testa može biti:

HIV negativan (seronegativan ili nereaktivan)
HIV pozitivan (seropozitivan ili reaktivan)

Pozitivan rezultat testiranja prije nego se pacjenta proglasi pozitivnim mora se potvrditi u duplikatu uz još obavezni potvrdni tzv. Western-Blot test .

TESTIRATI SE TREBAJU:

muškarci koji su u prošlosti od 70-tih godina do danas imali homoseksualne spolne odnose
žene koje su živjele ili su u vezi sa promiskuitetnim muškarcima, biseksualnim osobama, muškarcima koji su radili u inozemstvu (pomorci i dr.)
osobe koje su primale transfuziju krvi više puta (osobito u stranim zemljama) prije 1987. godine kada je počelo testiranje krvi na HIV
osobe koje su imale odnose s osobama iz gore navedenih grupa
bolesnici oboljeli od hemofilije
osobe koje su imale veći broj spolnih partnera (promiskuitene osobe) i nepoznatih partnera
osobe koje su imale druge spolne bolesti, gljivične infekcije spolnih organa i usne šupljine, česte recidive genitalnog herpesa, zostera, tuberkulozu, nejasne uzroke upale pluća, psorijazu, i druge bolesti i neobjašnjive poremećaje imuniteta
intravenski ovisnici i njihovi partneri
zdravstveni radnici koji dolaze u kontakt s potencijalno zaraženim tjelesnim sekretima i ekskretima

Klinička slika HIV infekcije

Zaraza virusom u prvo vrijeme najčešće ne izaziva vidljive simptome koji bi upozorili na HIV infekciju. U prvih 2-6 tjedana simptomi mogu podsjećati na bolest nalik infektivnoj mononukleozi. Uz povišenu temperaturu, povećane limfne žlijezde, upalu grla, bolove u mišićima, moguć je osip po koži sličan onome kod ospica. Kroz to vrijeme ne mogu se dokazati protutijela u krvi.

Nakon inicijalnog stadija infekcije nastupa stadij kada se u krvi mogu dokazati protutijela, bez vanjskih znakova bolesti, pa osoba često ne zna da je inficirana. Ovaj stadij može trajati godinama i najopasniji je period zbog opasnosti inficiranja drugih osoba.

Klinički simptomi bolesti najčešće se javljaju tek nakon par godina od infekcije mada se , kod postojanja drugih ,osobito spolnih bolesti, mogu pojaviti i par mjeseci nakon infekcije. Tako osoba s već postojećom klamidijskom infekcijom (koja se smatra najčešćom bakterijskom spolnom zarazom mladih u dobi od 15-25 godina) ima 3-5 puta veći rizik da oboli od AIDS-a ako se zarazi sa HIV-om, nego osoba koja nema klamidijsku infekciju.

Stanje asimptomatske infekcije HIV-om može potrajati 7-10 godina do pojave simptoma AIDS-a od kojih su najčešći: gubitak tjelesne težine više od 10% od normalne, povišena temperatura preko 38 °C, koja traje više od mjesec dana, dugotrajan neobjašnjiv proljev, gljivična infekcija usne šupljine, recidivi herpesa. Krvne pretrage pokazuju smanjen broj svih vrsta krvnih stanica (leukocita, eritrocita, trombocita) povišene imunoglobuline, smanjen broj limfocita. Moguće su promjene na perifernom i centralnom živčanom sustavu (sve do gubitka orijentacije u vremenu i prostoru i neprepoznavanje bliže okoline). Nastaju tzv. oportunističke infekcije,s uzročnicima koji u imunološki zdravih ljudi inače ne izazivaju bolest (atipične upale pluća, tuberkuloza, kriptokokoza, toxoplazmoza, teške infekcije kandidom, aspergilusom, upale izazvane cytomegalovirusom, Epstein-Barr virusom, herpes i zoster virusne infekcije i druge. Od tumora česti su Kaposi sarkom, limfomi i dr.)

Kako virus HIV dovodi do smrti?

Virus sporodjelujući, godinama uništava imunološke krvne stanice CD4 T limfocite, ruši imunitet i omogućuje velikom broju uvjetno patogenih i patogenih mikroorganizama da izazovu brojne bolesti koje dovode do teškog općeg stanja uz pojavu tumora koji se teško liječe, sve do smrti.

Protutijela koja se stvaraju kao imunološki odgovor na virus HIV-a nemaju zaštitne vrijednosti.

Liječenje

Poznavanjem važnosti koju u razvoju ove bolesti imaju CD4 T limfociti, terapija je usmjerena na usporavanje njihovog uništenja od strane virusa i sprječavanje zaraze što manjeg broja CD4 T limfocita u zaražene osobe

Još uvijek ne postoji mehanizam za uklanjanje virusa iz genoma HIV-om inficirane osobe, a da ne dođe do smrti stanice u kojoj se virus nalazi.

Danas raspoloživim lijekovima (pojednostavljeno govoreći) pokušava se spriječiti prepisivanje RNK virusa u DNK i stvaranje provirusa u genomu stanica osobe zaražene HIV-om, blokiranjem enzima obrnute /reverzne/ transkriptaze.

Postoji niz antiretrovirusnih lijekova. Suvremena terapija poznata je pod kraticom HAART (Highly Active Antiretroviral Therapy – visoko aktivna antiretrovirusna terapija ).

Učinak joj je da produži fazu HIV infekcije u kojoj još nema simptoma, kao i vrijeme preživljenja oboljelih .

Terapija zahtjeva poseban režim života i ishrane, ima ozbiiljnih nuspojava, a osnovni joj je nedostatak što tijekom vremena organizam zaražene osobe postane otporan na lijekove pa oni više nisu učinkoviti u suzbijanju HIV-a kao na početku primjene.

Pojava rezistencije zahtjeva zamjenu lijeka nekim drugim. Zbog tih nedostataka antiretrovirusne terapije, s njenom se primjenom počinje najčešće kad broj CD4 T limfocita padne na broj manji od 300 u kubičnom milimetru krvi.

Spolni odnos je danas najčešći put prijenosa HIV-a: vaginalnim, analnim, oralnim seksom, preko zaraženih tjelesnih tekućina u kojima ima krvnih stanica i zaraženom krvlju. Virus se također prenosi nečistim iglama i dijeljenjem pribora između ovisnika, a čest je i tzv. vertikalni prijenos sa zaražene trudnice i dojilje na dijete.

U prevenciji prijenosa HIV-a vrijedi tzv – ABC filozofija ( Apstinencija, Budi vjeran, Condom ). Potpuno sigurna osoba je samo ako apstinira ili je vjerna doživotno vjernom partneru!. Spolni odnos bez kondoma je rizično ponašanje. Ispravna uporaba kondoma smanjuje mogućnost ne samo HIV infekcije za najmanje 80%, već rizik od genitalnog herpesa, hepatitisa, klamidije, sifilisa, gonoreje, trihomonasa i drugih mikroorganizama. Postoji rizik da kondom pukne ili sklizne zbog žurbe, neodgovarajućih lubrikanata, isteka roka valjanosti, grubog odnosa s osobom koja je ovisnik o alkoholu ili drogi .
Drugi po važnosti način prijenosa HIV-a, nakon spolnog kontakta je putem krvi. Virus se sa HIV pozitivne majke na dijete prenosi u zadnjim tjednima trudnoće, tijekom poroda i dojenjem,

Kako se HIV ne prenosi?

Virus je na sreću vrlo neotporan izvan ljudskog organizma i preživljava tek nekoliko sekundi na sobnoj temperaturi izvan ljudskog tijela. Stoga se ne prenosi rukovanjem, običnim poljupcem, kihanjem, ubodom komarca. HIV se ne prenosi hranom, pićem niti preko odjeće.

Postoje učinkoviti postupci zaštite

odlučite izbjegavati zarazu odgovornim spolnim ponašanjem; uz pravilnu uporabu kondoma
mjere zaštite primjenjujte stalno

Kvalitetna terapija omogućuje bolesnicima da dožive gotovo normalnu starost ako se HIV zaraza pravovremeno otkrije.

Testiranje na HIV je stresno, neizvjesnost je još stresnija, a testiranje omogućuje:

ranije liječenje (što prije tim bolje)
sprječavanje zaraze drugi osoba

ODGOVORNO PONAŠANJE PREMA SEBI JE PUT KA KVALITETNOM – ZDRAVOM ŽIVOTU !

BONAVENTURA

20. studeni, 2010

Nasilje nad ženama se ne smije tolerirati !

Moramo se ujediniti. Nasilje nad ženama se ne može tolerirati ni u kakvom obliku,ni u kojem kontekstu, ni pod kojim uvjetima, ni od bilo kojeg političkog lidera ili bilo koje vlade!!!
SECRETARY-GENERAL BAN KI-MOON 

Sekretar UN-a General  Ban Ki-moon’s UNiTE to End Violence against Women kampanjom ima za cilj prevenirati i eliminirati nasilje nad ženama i djevojčicama u svim djelovima svijeta.

UNiTE okuplja niz UN-ovih agencija i ureda  da potaknu djelovanje preko UN-ovog sustav za sprečavanje i kažnjavanje nasilja nad ženama.

Kroz  UNiTE , UN će udružiti snage s pojedincima, civilnim društvima i vladama da se stane na kraj nasilju nad ženama u svim njegovim oblicima.

24. studenog /novembra 2009 god.U povodu obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, u UN-u u New Yorku održan je okrugli stol pod nazivom “Uključivanje muškaraca i dječaka u borbu protiv nasilja nad ženama” i službeno  započela s radom  ”Mreža muškaraca lidera” (Network of men leaders) na inicijativu generalnog tajnika UN-a, g. Ban KI-moona, a okviru kampanje UNiTE to End Violence Against Women.

Kampanja je počela 2009 godine i trajat će do 2015. Image

25. studenog /novembra Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama, započinje svjetska kampanja „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“ koja završava 10. prosinca/decembra na Međunarodni dan ljudskih prava, čime se simbolično ističe da je nasilje nad ženama  kršenje ljudskih prava.

25. studenog/novembra izabran je u znak sjećanja na sestre Mirabel koje je brutalno dao ubiti diktator Rafael Trujillo u Dominikanskoj republici 1960.

Sestre Mirabel su djelovale kao političke aktivistkinje u Dominikanskoj republici i postale vidljivim simbolom otpora diktatorskom režimu.  1999. godine Ujedinjeni narodi službeno su potvrdile 25. studeni/novembar kao Međunarodni dan eliminacije nasilja nad ženama.

16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama je međunarodna kampanja koja je pokrenuta 1991. (Pokrenuo ju je Women’s Global Leadership Institute pod sponzorstvom Center for Women’s Global Leadership).

U sklopu 16. dana aktivizma protiv nasilja nad ženama obilježavaju se i:

  • 1. prosinca/decembra – Svjetski dan borbe protiv AIDS-a
  • 6. prosinca/decembra – godišnjica montrealskog masakra 

6. prosinca/decembra 1989. Marc Lepine, naoružan poluautomatom i noževima ubio je 14, a ranio 9 žena i 4 muškarca na kanadskom sveučilištu u Montrealu uzvikujući “Vi ste žene, vi ćete postati inženjerke. Vi ste horda feministkinja, ja mrzim feministkinje”, i počinio samoubojstvo, vjerujući da su studentice krive što nije primljen na Sveučilište. Nakon tog događaja inicirana je potpora za obrazovne programe kojima bi se stalo na kraj nasilju nad ženama. 1991.g. kanadska je vlada proglasila 6. prosinac/decembar Nacionalnim danom sjećanja i akcije protiv nasilja nad ženama.

  • 10. prosinca/decembar – Međunarodni dan ljudskih prava

10. prosinca/decembra 1948. je prekretnica u suvremenoj povijesti. Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima kao dokument predstavlja osnovu pravno obvezujućih međunarodnih instrumenata zaštite ljudskih prava nastalih nakon 1948.

BONAVENTURA

7. studeni, 2010

Živjeti ono što se uči i učiti ono što se živi…

…rekao je Kung Fu Ce. 

Sve istinski lijepo, dobro i čisto Konfucije vidi u idealu plemenitog čovjeka. On sjedinjava u sebi ‘običnog malog’ dobroćudnog čovjeka, pravednog čovjeka i istinskog mudraca.

“Plemenitost se ne stječe rođenjem već učenjem, spoznavanjem i konačno življenjem naučenog”

Kung Fu Ce ili Konfucije – smatra se jednim od najvećih mislioca ne samo Kine, nego i cijelog čovječanstva. Iako se rodio u 6. st.pr.nove ere, njegove ideje i učenja jednako su aktualna i danas kao i onda.

BONAVENTURA

6. studeni, 2010

U borbi protiv korupcije

Pokrenuta inicijativa “Veseli ambasadori u borbi protiv korupcije”
Izvor teksta:Tuzla-x.ba
Oktobar 2010
“Veseli ambasadori u borbi protiv korupcije” je naziv inicijative koju je osmislila i pokrenula skupina studentskih udruženja i udruženja mladih uz podršku Policijske misije EU (EUPM). Cilj inicijative je podići svijest o potrebi borbe protiv korupcije na svim razinama u BiH.
“Smatram da je vrlo važno da mlada generacija u BiH doprinosi rješavanju problema korupcije. Sretni smo što možemo podržati njihove aktivnosti i uvjeren sam da će projekt biti uspješno sproveden,” rekao je šef Policijske misije EU Stefan Feller.“Posebice mi je drago što vidim da mladi ljudi pokazuju interes za aktivno sudjelovanje u rješavanju važnih pitanja.”
Tijekom kampanje, “Veseli ambasadori u borbi protiv korupcije” će posjetiti nekoliko gradova u BiH  i organizirati brojene aktivnosti.
“Željeli bismo pokrenuti drugačiji pristup problemu korupcije u BiH. Vjerujemo da je apsolutno neophodno angažirati se u borbi protiv korupcije i vršiti pozitivan utjecaj na naše zajednice u tom pogledu,“ kaže Edita Miftari, predsjednica Asocijacije studenata Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu.
“Također, željeli bismo pozvati i ostala udruženja da se pridruže Veselim ambasadorima u borbi protiv korupcije, dodaje Damir Delić Đuljić član nevladine organizacije Bedem iz Visokog.
EUPM sa zadovoljstvom podržava ovu inicijativu i nastavit će poticati aktivnosti u borbi protiv korupcije u BiH.
BONAVENTURA
4. studeni, 2010

Karcinom prostate

Oprezno poslije pedesete…

Pravodobna dijagnoza raka prostate predstavlja kompleksan problem, poput izrade mozaika, budući da je sazdana od nekoliko parametara istodobno. Pritom je važno ne kasniti s dijagnostikom u mlađih muškaraca, jednako kao i ne provoditi nepotrebne dijagnostičke postupke u starijih (poslije 70. godine), gdje takva nastojanja neće polučiti svrsishodne rezultate. Budući da je rak prostate sporo napredujuća bolest, ne nalazim razumnog opravdanja za ranom dijagnostikom u starijih muškaraca, kad rana dijagnostika već nije moguća zbog poodmakle dobi ili pratećih bolesti.

Želim istaknuti važnost redovitih godišnjih uroloških pregleda muškaraca starijih od 50 godina neovisno o postojanju ili izostanku tegoba mokrenja. Svaki muškarac stariji od 50 godina treba jednom godišnje učiniti urološki fizikalni pregled i PSA test. Suvišno je inzistirati na redovitom PSA testiranju, kao metodi rane dijagnostike, u muškaraca u kojih se ne predviđa mogućnost izlječenja nego samo palijativno liječenje. Suprotno tome, ako u obitelji bolesnika (otac ili brat) postoji dokazan karcinom prostate, s redovitim pregledima valja početi već i u dobi od 45 godina!

PSA – prostata specifični antigen

Upućuje urologa na to kolika je vjerojatnost da bolesnik ima rak prostate, pa time određuje i daljnje dijagnostičke postupke

PSA je bjelančevina koju stvaraju žljezdane stanice prostate i, u normalnim okolnostima, izlučuju je samo u sjemenoj tekućini prilikom ejakulacije (izbacivanja sjemena). Funkcija joj je održati spermije spremnim za oplodnju između ejakulacije i kontakta s jajnom stanicom. PSA je otkriven još 1966. godine, zapravo slučajno, dok se tražio spoj koji bi omogućio analizu sjemene tekućine za potrebe kriminalističke identifikacije. Važnost toga tumorskog markera (biljega) za medicinske potrebe otkrivena je tek desetak godina poslije. Danas je taj marker, uza sve nedostatke, jedan od najboljih u urologiji, gdje se primarno koristi za ranu detekciju karcinoma prostate.
Kada bi PSA bio idealan marker, pojavljivao bi se u povišenim količinama samo u krvi bolesnika s rakom prostate. Na žalost, nije tako. PSA se fiziološki povisuje u krvi nakon ejakulacije, kod dobroćudnog uvećanja prostate (benigna hiperplazija prostate – BPH), upale prostate (prostatitis), nemogućnosti mokrenja (retencija urina), ali i paralelno s dobi neovisno o pratećim bolestima mokraćnog sustava. Nadalje, urološke dijagnostičke procedure poput kateterizacije, cistoskopije i biopsije prostate dovode do povećanja serumske vrijednosti PSA. Zapravo, smatra se da svako stanje koje narušava normalnu građu prostate dovodi i do propuštanja određene količine PSA u krvni optok.
Kao što vidimo, mnogo je stanja i postupaka koji mogu izazvati povećanje serumske vrijednosti PSA. Stoga je važno istaknuti da povećanje PSA ne znači nužno i postojanje raka prostate. On, dakle, nema dijagnostičku vrijednost (poput testa za trudnoću, gdje je rezultat “crno na bijelo”) nego upućuje urologa na to kolika je vjerojatnost da bolesnik ima rak prostate, pa time određuje i daljnje dijagnostičke postupke.

Interpretacija nalaza nije jednosmjeran kolosijek

Dolazimo do važnog pitanja – koja je normalna granična vrijednost PSA? Najčešće se smatra da je vrijednost PSA normalna ako je manji od 4 ng/mL. To, međutim, ne znači da je time isključeno postojanje karcinoma prostate nego da je vjerojatnost bolesti manja te da nema razloga za daljnje dijagnostičke postupke osim redovita praćenja bolesnika. Nađe li se vrijednost PSA 10 ng/mL ili veća, apsolutno je potrebno učiniti odgovarajuću biopsiju prostate jer je rizik postojanja raka 50 do 80 posto. Najviše dvojbe uzrokuje nalaz PSA u rasponu 4 do 10 ng/mL, gdje je vjerojatnost postojanja raka 25-35 posto. Vrlo je važno istaknuti da praktično značenje pojedine vrijednosti PSA treba analizirati u ovisnosti o dobi bolesnika, veličini prostate i nalazu palpacije prostate (pipanje prostate prstom kroz analni otvor).

Svaki pozitivan ili sumnjiv nalaz palpacije prostate iziskuje transrektalni ultrazvuk i biopsiju prostate bez obzira na vrijednost PSA! Nadalje, ima li bolesnik veću prostatu, treba povećati i broj bioptičkih uzoraka radi što točnije dijagnoze (u velikoj prostati teško je otkriti mali karcinom). Ni biopsija prostate nije “bezgrešna” metoda. Naime, postoji li povišena vrijednost PSA, a nalaz biopsije je negativan ili upućuje na visoki rizik raka prostate, potrebno je ponoviti biopsiju.

Kod bolesnika s negativnim nalazom palpacije prostate i PSA između 4 i 10 ng/mL u 80 posto slučajeva ne nalazimo karcinom prostate. Međutim, upravo u tih bolesnika nalazimo bolest u izlječivoj fazi i smatramo potrebnim učiniti biopsiju prostate jer se samo takvim pristupom može ukloniti zloćudna bolest, koristeći radikalno kirurško liječenje ili zračenje.
Kako bismo što manje bolesnika podvrgnuli biopsiji prostate, a istodobno postavili dijagnozu u izlječivih bolesnika, savjetujemo koristiti metodu omjera slobodnog i ukupnog (engl. free/total) F/T-PSA. Ako je ukupni PSA 4-10, palpacija prostate negativna, a omjer F/T veći od 20 posto, razumno je odgoditi biopsiju i redovito pratiti bolesnika. Uz iste uvjete, ako je omjer F/T manji od 10 posto, preporučujemo učiniti biopsiju jer učestalost karcinoma drastično raste. Iako postoje i druge metode kojima možemo izbjeći suvišne biopsije prostate, prema današnjim spoznajama urološke struke smatramo najpouzdanijom metodu omjera F/T PSA jer se temelji na biologiji same bolesti.

Izvor “Vaše zdravlje”

Autor:
mr. sc. Ante Reljić, dr. med., spec. urolog

Zahvalnica

za dugogodišnju uspješnu i korektnu suradnju ! BONAVENTURA



,    


Ekološka etika

Mnogi  filozofi i biolozi koji se bave ekološkom etikom pokušavaju  stvoriti “novu” teoriju ekološke etike.

Uzrokom ekološke krize se uzima tehnički napredak, demografska ekspanzija, pa i civilizacija kao takva.

Budući da se o ekološkoj etici teoretizira u filozofskim krugovima, prosječnom čovjeku je to nepoznato i odbojno, jer u borbi za golu egzistenciju nema mjesta za razmišljanje o “kojekakvim filozofiranjima i glupostima”. Pokušaji da se djeluje na savjest s pričom “što ostavljamo u nasljeđe budućim pokoljenjima…” nemaju baš nekog pozitivnog utjecaja jer je razmišljanje čovjeka da će tehnički napredak pomoći budućim generacijama.

Analiziranjem poznatih činjenica i teza, dolazimo do zaključka da veliki dio rješenja ekološke krize  stoji u približavanju  teorija ekološke etike širokim narodnim masama, u edukaciji istih i osvještavanju i odgovornijem ponašanju svih jedinki ljudske vrste.

BONAVETURA (Ekološka etika  by Brusnicakc)

Okoliš

Prirodni okoliš ili prirodna sredina je skup svih živih bića i nežive prirode, koji se prirodno pojavljuju na nekom prirodnom staništu. U suprotnosti je s izgrađenim okolišem.

Tokom svojih aktivnosti, koje mogu biti urbanizacija ili eksploatacija, čovjek mijenja prirodni okoliš i to često tako da ga narušava. Izgradnjom hidrocentrala i akumulacija, sječom šuma, eksploatacijom mineralnih sirovina, stvaranjem deponija, emisijom plinova, nuklearnim probama i dr. čovjek utječe na promjenu čitavih područja. Kao rezultat čovjekovih aktivnosti dolazi do promjena ili narušavanja ekosustava i klimatskih promjena na lokalnoj i globalnoj razini.

3. studeni, 2010

Multipla skleroza simptomi

U početnoj fazi bolesti najčešće su to smanjenje vida na jednom oku s popratnim bolom pri pokretanju oka i promjenom osjeta boje koje se naziva optičkim ili retrobulbarnim neuritisom.

Nerijetko se kao prvi simptomi multiple skleroze pojavljuju poremećaji osjeta kao što su trnjenje ili gubitak osjeta u pojedinim dijelovima tijela, potom poremećaji ravnoteže primjerice nestabilnost u hodu i stajanju (simptomi od strane malog mozga), nespretnost pri pokušaju pisanja ili uzimanja nekih stvari i sl.

Vrlo je čest rani simptom multiple skleroze motorička slabost u jednom ili više udova. Budući da je multipla skleroza bolest središnjega živčanog sustava, motorička je slabost praćena povišenim mišićnim tonusom.

U nekih bolesnika prvi simptomi bolesti karakterizirani su znakovima oštećenja moždanoga debla.

Moždano je deblo poseban dio mozga u kojemu se nalaze jegre moždanih živaca (živci koji pokreću oči, s pomoću kojih doživljavamo osjet na licu, jezgre odgovorne za mišiće na licu, jezgre slušnog živca i živca odgovornog za ravnotežu). U takvih bolesnika simptomi mogu biti vrtoglavica, pojava dvoslike ili ritmičnih trzaja očnih jagodica (nistagmus).

Rjeđe su prvi simptomi multiple skleroze poremećaji mokrenja, primjerice nemogućnost duljeg zadržavanja mokraće (urgentna inkontinencija) ili retencija, tj. nemogućnost započinjanja mokrenja ili izmokravanja, naravno, ako nisu vezani uz aktualnu upalu mokraćnoga mjehura.

Pojava opisanih simptoma koji se nazivaju i simptomima neurološkog ispada mora trajati barem 24 sata da bi se mogli svrstati u kategoriju simptoma koji mogu upućivati na multiplu sklerozu i između pojedinih simptoma mora proći najmanje mjesec dana da bi mogli upućivati na simptome vezane uz multiplu sklerozu.

2. studeni, 2010

Korupcija

Šta je korupcija?

Da se nebi više pitali, ako se uopće više tko pita; evo definicije:

(definicija prenesena iz Wikipedije)

Korupcija je u najširem smislu svaki oblik zloupotrebe ovlasti radi lične ili grupne koristi bilo da se radi o javnom ili privatnom sektoru.

Korupcija se pojavljuje u gotovo svim područjima života i djelovanja, od javnih institucija, preko politike, do privrede i poslovanja s inostranstvu.

Korumpiranom osobom se smatra svaka službena ili odgovorna osoba koja radi lične koristi ili koristi grupe kojoj pripada zanemari opći interes koji je dužna štititi s obzirom na položaj i ovlasti koje su joj povjerene. Korumpiranim se smatra i kada građanin nudi ili pristaje na davanje zatraženog mita.

Moderni zakoni, djelotvorna policija i sudstvo samo su neke od nužnih pretpostavki. Uspješna borba protiv korupcije traži aktivno učestvovanje građana na tri razine.

  1. Kod sebe i drugih razvijamo visoku svijest o štetnosti korupcije
  2. Odbacujemo ponudu da učestvujemo u korupciji
  3. Surađujemo s tijelima kaznenog progona

O njoj se priča,osuđuje i sudi,a uglavnom se pominju osobe koje su korumpirane! Da li je to ispravno – pravedno ?

Želimo li nekorumpirano društvo, krajnje je vrijeme da se zapitamo ponaosob; koliko smo doprinjeli “cvjetanju” korupcije? Šta smo konkretno učinili da ukažemo na koruptivne radnje kojima smo svjedočili ili čuli da se realiziraju? Koliko smo istrajavali u procesu otkrivanja i dokazivanja korupcije?

Kada budemo imali odgovore na ova pitanja, pokrenut će se “domino efekt”, a naša zemlja BiH neće imati tako visoko mjesto na svjetskoj ljestvici naj….korumpiranijih zemalja svijeta ¨!

Da li smo (ne) jednakopravni građani?

Ovo pitanje se odnosi na naša ljudska, građanska  prava – jednostavne radnje koje večina nas svakodnevno obavljamo.

  • Pravo da neometano i sigurno  hodamo ulicom po površini predviđenoj za pješake (pločnik).

Na žalost to nam je pravo uveliko uskračeno, jer ukoliko i postoje pločnici na njima su parkirani automobili između kojih morate manevrirati, usput ih obrisati  odjećom i ako imate sreće da se ne ogrebete ili lupite, bahatim i arogantnim vlasnicima tih istih automobila uputiti ispriku što ste morali proći baš kraj njihova auta.

Sada se malo postavimo u poziciju slabovidnih i slijepih osoba, invalidnih osoba u invalidskim kolicima,  trudnica, osoba s malom djecom u kolicima, starijih osoba….na koji način se oni neometano i sigurno kreću ulicama gradova u BiH?

Starije objave »