30. studeni, 2010

NAŠ ŽIVOT VRIJEDI KOLIKO I VAŠ !

Izvor:  Društvo za zaštitu životinja NOA – BanjaLuka : http://www.drustvonoa.org

BONAVENTURA

Kako živjeti s osobom kojoj sve smeta?

Monkov sindrom

U stanju je riješiti najsloženiji zločin, ali  život mu je pakao jer ga toliko toga smeta: ne rukuje se s ljudima iz straha od bacila, poravnava slike na zidu, geometrijski slaže tanjure i uočava svaki detalj koji odudara od ideala.

Vjerojatno ste prepoznali detektiva Adriana Monka, najpopularnijeg televizijskog lika koji boluje od obuzeto-prisilnog poremećaja. U stvarnom životu, žrtava ovog poremećaja ima mnogo više nego na televiziji.

Nogometaš David Beckham priznao je da ga obuzeto-prisilni poremećaj cijelog života tjera da slaže predmete u savršen red.

Glumac Alec Baldwin smatra da boluje od težeg oblika ovog poremećaja. – “Kad se vratim kući odmah uočim da je netko pomaknuo neku knjigu. I kad mi se žuri na avion moram oprati i obrisati sve čaše.”

Cameron Diaz otvara vrata isključivo laktom da ne dira bravu dlanom i mnogo puta dnevno pere ruke.

Billy Bob Thornton prisiljen je ponavljati postupke, primjerice triput vaditi i stavljati poštu natrag u sandučić.

Od obuzeto-prisilnog poremećaja (OPP-a) u svakom trenutku boluje oko 2% odraslih, a 4,6% će oboljeti bar jednom u životu. Od blažeg oblika pati mnogo više ljudi.  Stoga se mnogi poistovjećuju s likom simpatičnog Monka.

Zatočenici bolnih emocija

Sam naziv ovog poremećaja govori o čemu se radi: oboljeli je obuzet negativnim emocijama te izvodi prisilne radnje ne bi li si olakšao muke.

“Svi koji imaju OPP trpe neku vrstu duševne boli. To može biti tjeskoba, briga, strah, napetost ili nešto slično”, kaže talijanski psihijatar GIanluca Massaro.

“Najčešći su strahovi od bolesti, provale, gubitka, nesreće ili podsmijeha. Posebnost ove bolesti je u tome što oboljeli nalaze olakšanje u postupcima koji se drugima mogu činiti čudnima ili besmislenima. Netko dezinficira ruke nakon rukovanja, neki se više puta dnevno tuširaju, neki provjeravaju  je li zaključano,nekoliko puta dnevno nazivaju bližnje da čuje jesu li dobro itd.”

Prisilne radnje kojima opsesivac pribjegava služe stjecanju veće kontrole nad situacijom ili skretanju pažnje s negativnih emocija. Postupci kojima se opsesivci “liječe” okolini mogu biti smiješni i iritantni, ali glavni je problem taj što zahtijevaju toliko vremena i energije da oboljelog ometaju u normalnom funkcioniranju.

Obuzeto-prisilni poremećaj nije hir, već bolest moždanih centara koji reguliraju raspoloženje i otpornost na stres. Tko ima sniženu otpornost na stres ranjiviji je na stresne podražaje pa ga smetaju i sitnice iz okoline kao što su neuredan raspored predmeta, malo prašine na polici ili nakrivljena kravata.


Takvi ljudi imaju superosjetljiv radar kojim opažaju i sitne naznake opasnosti, a ponekad vide prijetnju i gdje ona ne postoji. OPP ima genetsku podlogu, ali može nastati i od pretrpljene traume.

Kako izići iz zamke opsesija?

Prije no što potraže stručnu pomoć, pacijenti se snalaze kako znaju. Pokušavaju raskinuti s prisilnim radnjama, ali ako ne izvedu svoj “ritual” napetost im raste do nepodnošljivosti. To je i razlog zašto opsesivci snagom volje ne prekinu prisilne radnje. Time ne bi uklonili bit problema, a to je duševna bol koja ih i tjera na te radnje.

“OPP je sličan ovisnosti o nikotinu, alkoholu ili kockanju. Svaki si pušač može uskratiti cigaretu, ali ga onda čeka apstinencijska kriza. Isto se događa i kad netko ne izvede prisilnu radnju koja mu pruža smirenje”, kaže dr. Massaro.

Međutim, dugoročno olakšanje mogu pružiti lijekovi, psihoterapija ili kombinacija ova dva pristupa.

* Antidepresivi. Lijekovi koji povećavaju koncentraciju serotonina ili noradrenalina između živčanih stanica općenito popravljaju raspoloženje. Osnažuju živčani sustav, podižu otpornost na stres i pomažu osobi da bude manje osjetljiva i opsjednuta brigama. Manjak serotonina čest je uzrok OPP-a i depresije.

* Lijekovi za smirenje iz klase benzodiazepina. Oni mogu pomoći kratkoročno u vrijeme težih kriza, ali se, za razliku od antidepresiva, ne smiju uzimati kontinuirano.

* Suportivna psihoterapija (od engl. support – podrška) služi pacijentu da otvoreno govori o svojim tegobama te da od terapeuta dobije podršku, ohrabrenje i utjehu. Ovo je osobito važno dok lijekovi ne počnu djelovati.

* Kognitivno-bihevioralna (spoznajno-ponašajna) psihoterapija pomaže oboljelom da pravovremeno uočava opsesivne misli te ga uči tehnikama odgađanja i napokon prekidanja izvođenja prisilnih radnji. (O. P.)

Najčešće opsesivne misli ili osjećaji:

- Briga za zdravlje i čistoću
- Briga o zaštiti i sigurnosti
- Zaokupljenost simetrijom i redom
- Strah od nesreće ili štete
- Strah od siromaštva i neimaštine
- Strah od podsmijeha ili odbijanja
- Strah od kašnjenja ili dezorijentacije

Tipične prisilne radnje ili rituali:

- Pranje, čišćenje, brisanje
- Izbjegavanje rukovanja ili diranja tuđih stvari
- Provjeravanje jesu li zaključana vrata, ugašen plin itd.
- Provjeravanje jesu li novac i vrijednosti na broju
- Preslagivanje ili namještanje stvari
- Brojanje predmeta
- Pamćenje brojeva ili imena
- Skupljanje stvari
- Izgovaranje molitvi ili mantri

BONAVENTURA

29. studeni, 2010

Nevjerojatna briga za potomke

National Geographic donosi pregled brižnih očeva iz životinjskog svijeta.

– Glavni je smisao roditelja da prežive barem dva mala bića – kazao je Ed Matheson koji se bavi proučavanjem života riba, a kod nekih vrsta tu ulogu preuzima otac.

Morski konjici su vjerojatno najbolji primjer za očinsku brigu u životinjskom svijetu – kaže Heather Masonjones sa sveučilišta Tampa na Floridi u SAD-u.

Morski konjici imaju najbliskiji odnos sa svojim podmlatkom – upravo su mužjaci ti koji nose embrije.

Ženke najprije polože jajašca u posebnu vrećicu smještenu u abdomen mužjaka, da bi ih potom mužjak oplodio.

Embriji se zatim razvijaju u strukturu sličnu košnici unutar te vrećice, svojevrsne muške maternice.

Otac morski pauk mora  dobro kontrolirati svoj apetit želi li da njegovi mladi prežive. Ta vrsta pauka, koju se može pronaći u Atlantskom oceanu na potezu od Cape Coda do Meksika, nosi čak do 48 jajašaca u ustima 60 dana koliko treba podmlatku da naraste.

Carski pingvin je također “papučar” – mužjak brine za jaja i mlade, a majka odlazi u lov na hranu.

Prije dvomjesečnog zajedničkog stiskanja mužjaka na jajima radi topline, mužjak se udeblja na 40 kilograma. U teškom poslu čučanja izgubi čak pola te težine.

Mali tropski južnoamerički majmun svakako spada u “najuključenije” očeve.

Majka mladunčad (dva komada) napušta izmučena nekoliko tjedana poslije rođenja, a na njezino mjesto uskače otac koji ih nosi, hrani i odgaja, a često i uskače na mjesto babice pri porodu. Majka je ionako dva tjedna kasnije ponovo trudna.

Ovo je odlična lekcija za mnoge “ljudske” očeve !

BONAVENTURA

21. studeni, 2010

PISMO PSA „LJUDIMA“

“LJUDI”

IMATE POTPUNO  PRAVO

-biti bezosjećajni na povjerenje i bezuvjetnu iskrenost koja izvire iz svakog psa koji luta oko vas tragajući za „svojim čovjekom“

-plašiti se, jer vas drugačije nisu podučili

-biti nesvjesni smisla života

-biti emocionalno ograničeni

-biti neuki i neobrazovani, jer vam sistem u kojem živite daje to pravo

-skučeni u svojim strahovima i frustracijama

“LJUDI”

NEMATE  NIKAKVO PRAVO

-maltretirati ta rijetko iskrena bića koja su još ostala na ovoj planeti

-oduzimati im život koji im ionako niste dali

-oduzimati im pravo na hranu, jer ste im oduzeli resurse iz kojih se mogu hraniti

-maltretirati i prijetiti ljudima koji brinu o njima

-nabaviti psa i kad vam dosadi izbaciti ga na ulicu

-imati psa vezanog

-plašiti “ljudsku”djecu psima

-svoje frustracije i primitivizam „liječiti“na psima

-vršiti pokuse na psima za koje ionako ne znate svrhu,imate svoju vrstu pa činite s njima ovo što činite nama

-praviti od nas ubojice – trenirati nas za na borbe

-”skrivati” se iza religioznosti ,te tako pravadati okrutnost nad nama, JER I MI SMO STVORENI SA SVRHOM KAO I VI, SAMO SMO MI SVJESI SVOJE SVRHE ZA RAZLIKU OD VAS

JA, PAS IMAM SPOZNAJU; BEZ OBZIRA KOLIKO STE VI-„ LJUDI“OKRUTNI I ZLI , TO NIJE VAŠA NARAV….TO JE U VAMA STRAH OD NEPOZNATOG, A NEPOZNATO VAM JE OSJEĆATI LJUBAV, JER VAS NA ŽALOST MOJU I VAŠU, TO NISU NAUČILI ONI KOJIMA JE TO BIO PRIMARNI ZADATAK – ONI KOJI SU VAS RODILI !

AKO SE IKADA OTVORITE ZA SPOZNAJE O NASTANKU I POSTANKU, NADE ZA VAS”LJUDE” MOGUĆE DA IMA, DA PRONAĐETE SPAS OD PROKLETSTVA KOJI STE SEBI NAMJENILI !

Grupa autora: svi napušteni i zlostavljani psi

i  BONAVENTURA

20. studeni, 2010

Neke od češćih pogrešaka u narodnoj medicini

Autorica teksta:
Rozana Tumpić, mr. pharm.
  • Simbolična vrijednost pomoćnog ljekovitog sredstva.
    Npr. ulje čička koristi se kod prekomjernog ispadanja kose i peruti, iako takvo djelovanje nije znanstveno potvrđeno. Ta uporaba vjerojatno vuče korijene upravo u teoriji liječenja koja se koristila simbolima (opaska: narodna medicina se često služi simbolima obzirom da joj nisu poznati fiziološko-patološki mehanizmi bolesti), a prema kojoj sile koje uzrokuju gustu dlakavost biljke djeluju i na čovjeka tj. stimuliraju rast kose i pojačavaju dlakavost. Uporaba čička opravdana je u proizvodima za akne i za pročišćavanje organizma.
  • Sklonost složenim pripravcima – uporaba biljnih mješavina.
    Postoji vjerovanje da pripravak djeluje to bolje što u mješavini ima više biljaka. Tako dolazimo u situaciju da niti jedna komponenta nije prisutna u količini koja bi bila dovoljna za postizanje učinka tj. ima svega, ali ničega dovoljno.
  • Određenim biljkama se pripisuje preširoki spektar djelovanja.
    U narodnoj medicini, u indikacijama za uporabu jedne te iste biljke, nalazimo povišeni krvni tlak, hematome, edeme, glavobolje, hemoroide… Međutim, čak i kada to nije bilo najbolje rješenje za njihov problem, ljudi su bili prisiljeni koristiti ono što su imali na raspolaganju.

Karakteristike fitofarmaka:              

  • Blago djelovanje

  • a) Djelatne tvari u fitofarmacima razrijeđene su balastnim tvarima tj. biološki neaktivnim tvarima.
  • b) Njihove djelatne tvari same po sebi imaju blago djelovanje.
    c) Sintetski lijekovi su specifični budući da su sintetizirani ciljano za liječenje određenog problema. Fitofarmaci su manje specifični i imaju širi spektar djelovanja.
  • Manje neželjenih djelovanja
    a) Zbog manje specifičnosti i posljedično šireg spektra djelovanja.
    b) Djelatne tvari fitofarmaka brže se metaboliziraju i izlučuju iz organizma pa rjeđe dolazi do nakupljanja u organizmu i mogućeg štetnog djelovanja.
  • Tokom liječenja više je izražena psihosomatska komponenta – Pacijenti obično bolje prihvaćaju fitofarmake nego sintetske lijekove.
  • Djelovanje je sporo – Često je potrebno dugotrajno liječenje.

Opasnosti:

Kada govorimo o ljekovitom bilju moramo razmotriti neke činjenice polazeći od saznanja da nijedna farmakološki djelatna tvar nije samo ljekovita, već istodobno ima i određenu štetnost:

  • Budući da sve tvari prisutne u biljnoj drogi nisu uvijek poznate, nije poznato ni da li i u kojoj mjeri mogu u određenim situacijama biti štetne (rizik je veći u složenijim situacijama liječenja).
  • Nezaobilazan je problem zamjene ljekovite biljke sličnom neljekovitom ili čak u određenoj mjeri štetnom biljkom. Primjer: zamjena kamilice (Chamomila nobilis) s Antemis cotulom koja sadrži alergen antecotulid. Iako Antemis cotulu ne nalazimo kao samoniklu biljku u Europi, zabilježeni su slučajevi alergijskih reakcija uporabom “kamilice” koja je sadržavala i Antemis cotule. 
  • Zbog nekontroliranog uzgoja i pripreme moguća je kontaminacija biljne droge gljivicama, bakterijama, insektima, teškim metalima, čime se smanjuje koncentracija djelatne tvari i povećava opasnost od trovanja.

uredila: BONAVENTURA

S ljekovitim biljem racionalno

Autorica teksta:
Rozana Tumpić, mr. pharm.

Nijedna farmakološki djelatna tvar nije samo ljekovita, već istodobno ima i određenu štetnost


Fitoterapija je prvi oblik medicine koji je čovjek poznavao, stoljećima jedini oblik liječenja i ublažavanja boli. Pretpostavlja se da je još prije Homo sapiensa čovjekov predak poznavao ljekovitu vrijednost nekih biljaka. Na primjer, u iskopinama ima tragova peludi biljaka koje nemaju prehrambenu vrijednost (bijeli sljez). Promatrajući ponašanje životinja, a i vlastitim iskustvom, čovjek je dolazio do određenih saznanja koja je prenosio na svoje potomke. Nositelji tih saznanja bili su vračari, budući se bolest kao misteriozna pojava povezivala s nečim nadnaravnim. U tome leže korijeni narodne medicine.
U razvijenijim starim kulturama već imamo konkretnije pomake. Kod starih Egipćana nalazimo prvi popis ljekovitog bilja. Koristeći velebilje (Atropa belladonna) kao spazmolitik, stari Asirci su uočili da je količina uporabljene tvari proporcionalna njezinom djelovanju, ali i da se uporabom iste količine biljke ne postiže isti učinak u svih ljudi. Uočili su i razlike u intenzitetu djelovanja ovisno o podrijetlu biljke pa su počeli uzgajati određene biljne vrste.


Stari Grci su bili prvi koji su medicinu odvajali od religije. Hipokrat (grč. liječnik, 3.-4. st. pr. Kr.) tvrdio je kako je bolest prirodna pojava te da je treba suzbijati točno određenim metodama. Primijetivši da u narodu postoji više naziva za istu ljekovitu biljku, Discoroid (grč. liječnik, 1. st.) je dao prvi opis određenih biljnih vrsta koje su se tada koristile. Njegovo djelo “O ljekovitim tvarima” je sve do 18. st. bilo važan izvor znanja za liječnike i farmaceute. Galen (grč. liječnik, 2. st.) isticao je važnost pravilne pripreme biljaka za postizanje terapijskog djelovanja.
S druge strane Arapska civilizacija postavlja temelje suvremenoj kemiji. Naime, poznato je da su Arapi koristili destilaciju za odvajanje djelatne tvari iz matične biljke.
Paracelsus (švic. liječnik, 15.-16. st.) tvrdio je da za svaku bolest postoji specifičan lijek i time se suprotstavlja tadašnjim nastojanjima u traganju za univerzalnim lijekom za sve bolesti, “eliksirom života”.   

Ističe da ne liječi biljka sama po sebi, nego ono nešto sadržano u biljci. Pri izboru biljke koristio je simbole koji su ga ponekad dovodili u zabludu. Na primjer plod oraha koristio je za liječenje glavobolje budući da ga je orahova kora (usplođe) podsjećala na vlasište, ljuštura (sjemena lupina) na lubanju, a orahova jezgra (sjemenka sa dvije supke) na moždane polutke. Galilei (16. st.), začetnik eksperimentalnih metoda, postavlja temelje modernoj znanosti.
Razvojem metoda ekstrakcije i sintetskih lijekova fitoterapija pomalo zaostaje i postaje dio alternativne medicine. Zbog nedostatka odgovarajućih zakona kojima bi se reguliralo to područje,  fitoterapijom se danas bave i ljudi bez specifičnog kliničkog i farmakološkog znanja, čime se povećava mogućnost pojave toksičnih reakcija i umanjuje značaj načina liječenja koji zaslužuje više pozornosti i u svakom slučaju znanstveni pristup.

Proučavanje biljnih droga i njihovog djelovanja omogućilo je dobivanje lijekova kemijskom sintezom. Najprije su u laboratoriju iz biljaka sintetizirane djelatne tvari, koje su kasnije modificirane u svrhu dobivanja još aktivnijih tvari. Fitoterapija prestaje upravo u trenutku kada metodama farmaceutske tehnologije dobivamo čistu tvar. Dobivena čista tvar, za koju je utvrđena farmakološka djelotvornost, postaje sastavni dio liječenja u tradicionalnoj medicini.
Salicilna kiselina, praotac Aspirina®, a time i svih protuupalnih nesteroidnih lijekova (najviše korištenih lijekova protiv bolova), potječe od kore vrbe od koje se mljevenjem dobivao prašak koji se koristio kao analgetik* i antipiretik**. Gotovo istodobno s ovim otkrićem, uočena je i njena gastrolezivnost***. Zahvaljujući upornom radu kemičara, salicilna kiselina postaje acetilsalicilna kiselina, čime se smanjuje njezina gastrolezivnost.
Kod nekih je biljaka bilo uočeno djelovanje u liječenju određenih bolesti, ali nije bilo moguće izolirati konkretnu djelatnu tvar. Zaključilo se da cijeli niz u biljci prisutnih tvari pridonosi postizanju željenog učinka. U nekim slučajevima dokazan je skup tvari sa sinergističkim**** djelovanjem koje moraju biti prisutne u određenom kvantitativnom odnosu. U tom slučaju iz ljekovite biljke treba izvući sve te tvari istodobno, zadržavajući njihov međusobni odnos. Tako dobivamo standardizirani ekstrakt (npr. Ginko biloba ekstrakt).


Uz djelatnu tvar, biljni ekstrakt sadrži i “druge komponente” prisutne u biljci, kemijski vrlo raznolike, koje zajedno s djelatnim tvarima čine fitokompleks. Važnost “ostalih komponenata” je u tome što moduliraju djelovanje djelatnih tvari i pospješuju njihovu apsorpciju. Kao rezultat korištenja fitokompleksa u odnosu na pojedinačnu djelatnu tvar, uočeno je smanjenje toksičnosti, neželjenog djelovanja te cjelovitiji i uravnoteženiji učinak na cijeli organizam. Farmakološka djelotvornost biljne droge je rezultat kombinacije svih prisutnih tvari u proporcionalnoj ravnoteži u fitokompleksu. U biljnoj drogi nalazimo složenu i savršenu kombinaciju koju je stvorila priroda.
U nastojanju da svoje tegobe liječe prirodnim sredstvima, ljudi često posežu za biljnim čajevima, a nerijetko i sami beru “ljekovito bilje”.

U tom slučaju nemoguće je znati koliko djelatne tvari prelazi u šalicu čaja i prelazi li uopće. Općenito, količina djelatne tvari prisutne u biljnoj drogi ovisi o:

  • uvjetima rasta biljke (tlo, temperatura, vlažnost, godišnje doba),
  • stupnju zrelosti biljke u trenutku berbe,
  • procesu sušenja te
  • načinu i vremenu konzerviranja.

Pri kontroliranoj preradi (dobivanju standardiziranog ekstrakta) te se varijable kontroliraju u procesu proizvodnje standardiziranjem koncentracije djelatnih tvari.

BONAVENTURA

Napadi straha dolaze iznenada, bez najave…

Situacija u kojima ljude hvataju panični napadi ima bezbroj, no simptomi su svima prepoznatljivi: pojava naglog i jakog straha praćenog tjelesnim simptomima poput lupanja srca, uspuhanosti, gušenja, znojenja, drhtanja, bola u prsima i vrtoglavice.

Panični je napad događaj kojeg se mnogi ljudi groze, osobito žene, koje napadi pogađaju dvaput češće nego muškarce. Jedna epizoda može trajati od par minuta do cijelog sata, a najčešće se događa  u noći.

Poremećaj se najčešće javlja u dobi između 20 i 40 godina, ali kod žena nastupa nešto kasnije nego kod muškaraca. Postoje naznake da se panični poremećaj djelomično nasljeđuje.

Napadi se češće događaju u određenim fazama hormonalnog ciklusa, preciznije tjedan dana uoči mjesečnice, kao i tijekom trudnoće i ubrzo nakon poroda. Napadi katkad nastupaju u situacijama kojih se osoba od ranije boji, recimo ako doživi neku neugodnost u javnosti ili ako opazi kakvu opasnost, ali mogu “udariti” i bez najave, bilo gdje i bilo kada. Čak i po principu asocijacije.

Ljudi s paničnim poremećajem počinju ograničavati svoj život i aktivnosti da bi smanjili mogućnost doživljavanja ponovnog napada.

Neki napuštaju (ili gube) posao, prekidaju studij, ili im se raspadaju veze – sve kao posljedica učestalih napada intenzivnog straha.

Jedan napad panike još uvijek ne znači da trpite od paničnog poremećaja. Oko 10% ljudi u životu doživi takav intenzivan strah samo jednom i nikad više. No ako se ovo stanje ponavlja tokom najmanje mjesec dana te ako uz povremene napade trpite i od dodatnog straha da će vas oni opet zadesiti, potrebno je potražiti liječničku pomoć.

Pronađite dobrog liječnika, onog koji vas neće “otpiliti” tvrdnjom da vam “nije ništa”. Neki doktori ne razumiju panični poremećaj pa ćete možda morati konzultirati nekolicinu.

Ako ste voljni uzimati lijekove, pazite da vas liječnik ne “nakrca” sredstvima za smirenje (trankvilizantima).Oni će vas doista isprva brzo smiriti, ali ne preporučuju se na rok duži od deset tjedana neprekidnog uzimanja.

Ako treba lijekovima stabilizirati središnji živčani sustav, za to su bolji antidepresivi, koji ne izazivaju ovisnosti, a dobro se podnose, ali ih ne uzimajte samoinicijativnoneka liječnik odredi terapiju!

Pomoć u slučaju panike

Uhvati li vas panični napad, dišite što polaganije i dublje. Brzo i plitko disanje pogoršava stanje. Neki stručnjaci preporučuju disanje u papirnatu vrećicu, no u novije vrijeme ova je priručna metoda “prve pomoći” došla na udar kritike, jer smanjuje nivo kisika i povisuje nivo ugljičnog dioksida u krvotoku.

Ako vas napadi panike hvataju višekratno, potrebno je da poduzmete nešto od strateške važnosti.

Opuštanje u kombinaciji s vježbanjem dobra je preventiva za panične napade, a ublažava smetnje i ako su već počele. Tehnike opuštanja kao što su autogeni trening, transcendentalna meditacija ili joga smanjuju rizik od daljnjih napada.

Svakodnevna tjelesna rekreacija donosi bolju prokrvljenost središnjeg živčanog sustava i potiče lučenje hormona ugode, koji djeluju protiv panike, tjeskobe i depresije.

Čitajte o paničnom poremećaju u stručnoj literaturi. Na Internetu ima mnogo korisnih resursa koji govore o ovom problemu.

Uzroci i simptomi

Uzroci paničnog poremećaja nisu dokraja poznati, medicina smatra da je ishodište problema u patološkom funkcioniranju središnjeg živčanog sustava, dijelova koji reguliraju reakciju na stresne podražaje. Uoči paničnog napada u mozgu dolazi do procesa istovjetnom onom koji se javlja pod jakim stresom. Tada tijelo počinje lučiti stresne hormone i stavlja cijeli organizam u stanje prestresiranosti.

Ako ste i vi žrtva ovakvih napada, važno je znati da niste vi krivi za njih, jer to mozak radi na svoju ruku.

- ubrzan puls, lupanje ili preskakanje srca

- znojenje ili drhtavica

- navala topline

- uspuhanost, ponekad uz osjećaj gušenja

- bolovi u prsima

- mučnina

- vrtoglavica, nesvjestica

- obamrlost ili trnci

- osjećaj “gubljenja razuma”

Nasilje nad ženama se ne smije tolerirati !

Moramo se ujediniti. Nasilje nad ženama se ne može tolerirati ni u kakvom obliku,ni u kojem kontekstu, ni pod kojim uvjetima, ni od bilo kojeg političkog lidera ili bilo koje vlade!!!
SECRETARY-GENERAL BAN KI-MOON 

Sekretar UN-a General  Ban Ki-moon’s UNiTE to End Violence against Women kampanjom ima za cilj prevenirati i eliminirati nasilje nad ženama i djevojčicama u svim djelovima svijeta.

UNiTE okuplja niz UN-ovih agencija i ureda  da potaknu djelovanje preko UN-ovog sustav za sprečavanje i kažnjavanje nasilja nad ženama.

Kroz  UNiTE , UN će udružiti snage s pojedincima, civilnim društvima i vladama da se stane na kraj nasilju nad ženama u svim njegovim oblicima.

24. studenog /novembra 2009 god.U povodu obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, u UN-u u New Yorku održan je okrugli stol pod nazivom “Uključivanje muškaraca i dječaka u borbu protiv nasilja nad ženama” i službeno  započela s radom  ”Mreža muškaraca lidera” (Network of men leaders) na inicijativu generalnog tajnika UN-a, g. Ban KI-moona, a okviru kampanje UNiTE to End Violence Against Women.

Kampanja je počela 2009 godine i trajat će do 2015. Image

25. studenog /novembra Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama, započinje svjetska kampanja „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“ koja završava 10. prosinca/decembra na Međunarodni dan ljudskih prava, čime se simbolično ističe da je nasilje nad ženama  kršenje ljudskih prava.

25. studenog/novembra izabran je u znak sjećanja na sestre Mirabel koje je brutalno dao ubiti diktator Rafael Trujillo u Dominikanskoj republici 1960.

Sestre Mirabel su djelovale kao političke aktivistkinje u Dominikanskoj republici i postale vidljivim simbolom otpora diktatorskom režimu.  1999. godine Ujedinjeni narodi službeno su potvrdile 25. studeni/novembar kao Međunarodni dan eliminacije nasilja nad ženama.

16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama je međunarodna kampanja koja je pokrenuta 1991. (Pokrenuo ju je Women’s Global Leadership Institute pod sponzorstvom Center for Women’s Global Leadership).

U sklopu 16. dana aktivizma protiv nasilja nad ženama obilježavaju se i:

  • 1. prosinca/decembra – Svjetski dan borbe protiv AIDS-a
  • 6. prosinca/decembra – godišnjica montrealskog masakra 

6. prosinca/decembra 1989. Marc Lepine, naoružan poluautomatom i noževima ubio je 14, a ranio 9 žena i 4 muškarca na kanadskom sveučilištu u Montrealu uzvikujući “Vi ste žene, vi ćete postati inženjerke. Vi ste horda feministkinja, ja mrzim feministkinje”, i počinio samoubojstvo, vjerujući da su studentice krive što nije primljen na Sveučilište. Nakon tog događaja inicirana je potpora za obrazovne programe kojima bi se stalo na kraj nasilju nad ženama. 1991.g. kanadska je vlada proglasila 6. prosinac/decembar Nacionalnim danom sjećanja i akcije protiv nasilja nad ženama.

  • 10. prosinca/decembar – Međunarodni dan ljudskih prava

10. prosinca/decembra 1948. je prekretnica u suvremenoj povijesti. Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima kao dokument predstavlja osnovu pravno obvezujućih međunarodnih instrumenata zaštite ljudskih prava nastalih nakon 1948.

BONAVENTURA

14. studeni, 2010

Žene uspješnije rješavaju krizna stanja, ali im uspjeh”pokupe” muškarci

Na tržištu rada su žene(gotovo u cijelom svijetu) diskriminirane u odnosu na muškarce. Manje zarađuju na istim poslovima, češće dobivaju otkaze, poslodavci ih manje vole  kao radnice  jer ih vežu uz trudničko odsustvo, bolovanja, podložnije su stresu…

Sporije napreduju u karijeri iako u našoj BiH (po neslužbenim statistikama) na jednoga visokoobrazovanog muškarca dolaze tri žene s diplomom. Manje ih je na šefovskim pozicijama jer je uvriježeno mišljenje da je i osrednje kvalitetan muški kadar bolji od najkvalitetnije ženske  rukovoditeljice.

Koliko je snažna ova vrsta diskriminacije, pokazuju krizna vremena u kojima će žena dobiti otkaz prije nego muškarac.

Mišljenja svjetskih (muškaraca) ekonomskih eksperata-analitičara o ženama na pozicijama odlučivanja  :

“Žena ima jači osjećaj za obitelj, a osoba koja obraća pažnju na obiteljski proračun, troškove i rashode automatski se odgovornije ponaša i na radnom mjestu i to je ono što bi svaki poslodavac trebao prepoznati!”….

“Žene su se pokazale smirenije u vrijeme krize, muškarci impulzivnije reagiraju, a to nisu vremena za takve rekacije i zato tu žene dolaze do izražaja.”

Pa, gdje je onda problem? Zašto na mjestima odlučivanja nema više žena?

Žene su dobre dok ne riješe problem, a onda ih se “odbaci”…kada zagusti, oni kojima i nije do prevelikog posla, a to su uglavnom naši dragi muškarci, naši dragi partneri, prijatelji, obračaju se ženama i traže njihovu pomoć.

Kad žene riješe problem, često naiđu na barijeru- zid, a to je da više nisu potrebne.

Muškarci se povlače u situacijama koje su kritične i tada guraju žene u prvi plan, a kada riješe situaciju, vrlo rado će iznova “isplivati” na površinu ne ustručavajući se pokupiti lovorike pobjede i  ženu “vratiti” u sjenu.

Kada se istini pogleda u oči u bilo kojem području života privatno i profesionalno, od neprocijenjive važnosti je i mišljenje i savjet žena kako bi se našlo kvalitetno riješenje.

BONAVENTURA

13. studeni, 2010

Vladimir Prelog – BH biseri u nizu

Vladimir Prelog (Sarajevo, 23. srpnja 1906. – Zürich, 7. siječnja 1998.), hrvatski i švicarski kemičar, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju.


U rodnom Sarajevu je pohađao pučku školu, a nakon razvoda roditelja 1915. s ocem dolazi u Hrvatsku. Pučku školu je završio u Zagrebu, gdje je i počeo pohađati gimnaziju, da bi se u trećem razredu s ocem preselio u Osijek. Tamo nastavlja svoje srednjoškolsko obrazovanje i, zahvaljujući profesoru Ivanu Kuriji, počinje se zanimati za kemiju. Pod njegovim je mentorstvom već u 15-oj godini objavio svoj prvi znanstveni rad iz kemije, koji je objavljen u “Chemicer Zeitungu”. Nakon što je 1924. maturirao u Zagrebu, odlazi na studij kemije u Prag. Tamo diplomira 1928., a doktorira 1929. pod vodstvom Emila Votočeka. Istovremeno surađuje s kemičarem Rudolfom Lukešom.
Nakon doktorata je neko vrijeme radio u laboratoriju kemijske veletrgovine G. J. Dřize, da bi se 1934. vratio u Zagreb. Tu predaje organsku kemiju na Tehničkom fakultetu. 1941. odlazi u Švicarsku zbog tadašnje političke situacije.

Tehničkoj visokoj školi u Zürichu. Područje njegovih istraživanja su uglavnom heterociklički spojevi, alkaloidi, antibiotici. Središno zanimanje bila mu je stereokemija molekula, zaokuplja ga problem prostorne građe molekula. Uvodi naziv kemijska topologija za područje stereokemije koja se bavi geometrijskim svojstvima molekula. Pridonio je objašnjenju strukture stereoida, kinina, strihnina i drugih alkaloida, a sintetizirao je mnoge organske spojeve. Njegovi radovi su pridonijeli razumijevanju naravi enzimatskih reakcija.

Dobitnik je Nobelove nagrade za kemiju 1975. za radove na području organskih prirodnih spojeva i stereokemije.

Počasni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Tokom 2006. i 2007. diljem Hrvatske obilježena je Prelogova godina, 100. obljetnica rođenja ovog znanstvenika.

Izvor: Wikipedija

Starije objave »