29. srpanj, 2011

Svjetski dan borbe protiv hepatitisa 28.07.

Hepatitis je ozbiljna virusna bolest jetara. To je akutna ili kronična virusna bolest jetara uzrokovana virusom hepatitisa (A, B, C, D, E, G …). Najopakiji su virus B i virus C hepatitisa koji u slučaju kroniciteta i neliječenja, u visokom postotku, dovode do ciroze i/ili karcinoma s fatalnim ishodom.

Bolest je još uvijek u cijelom svijetu nedovoljno istražena, pa ni putevi prijenosa nisu sasvim poznati i predvidljivi. Većina oboljelih nema simptoma, uspjeh dostupnog liječenja je ogrančien, a lijekovi su skupi i ne mogu ih si priuštiti stanovnici slabije razvijenih zemalja gdje je učestalost bolesti najviša.

Snažno se apelira; ukoliko se svi zajedno ne uhvatimo u koštac sa stigmom i diskriminacijom, te ne pokrenemo važne akcije usmjerene ka poboljšavanju i spašavanju od rastuće opasnosti  hepatitisa , budućnost zdravlja i života ljudi je upitna!

Hrvatska:

„Virusni hepatitis je globalna epidemija. Prošlogodišnja odluka 193 zemlje članice Svjetske Zdravstvene Organizacije o prihvaćanju Rezolucije bila je prvi korak u borbi, ali pred nama je još uvijek dalek put“, citirala je mr. sc. Tatjana Reić, predsjednica Hepatos-a i European Liver Patients’ Association (ELPA). „Za sada je Rezolucija samo komad papira. Njeno provođenje predstavlja izazov za vlade, a to će biti nemjerljivo teže ako se u isto vrijeme energično ne suprotstavimo i stigmi.“

500 milijuna ljudi širom svijeta živi s kroničnim hepatitisom B ili C, ali usprkos ovako velikom broju, postoji veliko nepoznavanje same bolesti. To neznanje dovodi ljude u pretpostavku kako oni nisu u riziku; ono sprječava ljude da se testiraju i liječe; ono sprječava ljude da obraćaju pažnju na poruke o svjesnosti te tako povećavaju rizik od zaraze, jer ljudi nisu svjesni glavnih načina prijenosa; i ono pojačava stigmu.

Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana hepatitisa, službenog sponzoriranog od SZO, je „Hepatitis se može dogoditi svakome, svugdje. Saznaj. Suoči se.“, naglašavajući velik utjecaj ove epidemije, važnost informiranja kao i potrebe korištenja tih informacija u borbi protiv stigme koja je kriva za neznanje o ovoj epidemiji.

Globalna kampanja podizanja svjesnosti o virusnim hepatitisima koristi “Jesam li ja broj 12” slično kao što se crvena vrpca koristi za podizanje svjesnosti o HIV/AIDS-u naglašavajući šokantnu statistiku da jedan od 12 ljudi širom svijeta živi s kroničnim hepatitisom B ili C2. Iako je to mnogo više nego što je prevalencija HIV-om ili karcinomom, svjesnost je relativno niska i većina zaraženih nisu svjesni da su nositelji virusa.

Prema podacima SZO, u svijetu ima oko 170 milijuna osoba oboljelih od HCV i 350 milijuna oboljelih od HBV (kroni čni nositelji), dakle više od 500 milijuna osoba ima kronični hepatitis B ili C, a novo dijagnosticiranih slučajeva HCV svake je godine 3 – 4 milijuna. Procjenjuje se da je samo u europskoj regiji SZO 14 milijuna oboljelih kroničnog HBV i oko 9 milijuna od kroničnog HCV, a godišnje umire 36.000 od HBV i 86.000 od posljedica uzrokovanih HCV – duplo više nego od AIDS-a. Godišnje se na razini SZO regija Europa registrira više od 8.000 novih slučajeva HBV i više od 29.000 novooboljelih od HCV.

Izvor: dio članka preuzeli iz Nacionala

BONAVENTURA

 

2. srpanj, 2011

ŽIVOTINJE BAŠ KAO I ČOVJEK

Životinje su živa bića koja svoju energiju ne dobivaju fotosintezom, nego se hrane drugim životinjskim ili biljnim organizmima, a za disanje trebaju kisik, baš kao i čovjek. Izdišu ugljikov dioksid koji je potreban biljkama da bi proizvele kisik.

Većina životinja je pokretna i ima osjetila. Kao i čovjek, mogu biti muškog ili ženskog spola.

Sve životinje se kreću. Kreću se da bi mogle naći hranjive tvari, jedinku suprotnog spola za razmnožavanje i da bi mogle pobjeći od neprijatelja,baš kao i čovjek!

Gotovo sve životinje imaju neki oblik spolnog razmnožavanja. Pojedine stanice i organi specijalizirani su za razmnožavanje. Mnoge životinje također imaju sposobnost nespolnog razmnožavanja. To se može dogoditi putem partenogeneze, kojom su plodna jaja proizvedena bez parenja.

 

Životni vijek kod životinja varira  baš kao i kod čovjeka, ovsno o zdravstvenom stanju i /ili ugroženosti od strane svoje ili druge vrste koja živi na Zemlji.

Odnos životinja s čovjekom

Prirodnoznanstveno gledano, i čovjeka treba smatrati životinjom.

Biologija ponašanja je pokazala, da životinje na višem stupnju razvoja koriste komplicirane uzorke ponašanja i određene znakove koje nazivamo i govor životinja (glasanjem, mimikom, i sl.). Pored čovjeka, i neke životinje pokazuju, bar u naznakama, sposobnost apstraktnog mišljenja.

Međutim, osim čovjeka nije poznata ni jedna životinjska vrsta koja bi mogla stvoriti “visoko razvijenu” kulturu. Razlikovanje koje u većini jezika postoji između čovjeka i životinje, znanstveno gledano, nije održiva.

O odnosu čovjeka prema drugim životinjama (“Odnos čovjek-životinja”) pogledaj Filozofsku antropologiju.

Zaštita životinja

Postoje mnogi zakoni, s ciljem zaštite životinja i njihove životne sredine od štetnog ljudskoga djelovanja. Ponekad se radi o zaštiti od narušavanja prirodne ravnoteže i gubitku staništa, a ponekad o zaštiti protiv neetičnog postupanja i zlostavljanja životinja. Donesena je Europska konvencija o zaštiti i dobrobiti životinja  i niz pravilnika, pa čak i kod nas.

Zagađenje okoliša uzrokovano industrijom i potrošačkim društvom također destabilizira životni prostor životinja. Velika su opasnost izlijevanja nafte iz naftnih platformi i havarije tankera. Morskim pticama nafta se lijepi za perje te umiru od trovanja prilikom čišćenja perja. Prekomjeran lov i ribolov nepovoljno utječu na populacije životinja. Dolaskom bijelaca u Sjevernu Ameriku broj bizona smanjio se s nekoliko milijuna na samo nekoliko tisuća jedinki. Intezivna poljoprivreda u kojoj se koristi mnogo pesticida i umjetnih gnojiva mijenja prirodnu ravnotežu na velikim poljoprivrednim površima, čime se šteti velikom broju životinja.

 

Postoje organizacije i udruge za zaštitu životinja. Među najpoznatijima su: Udruga građana za etičko postupanje nad životinjama (PETA), Svjetski fond za zaštitu divljih životinja (WWF), Svjetsko društvo za zaštitu životina (WSPA

Šta je/tko je DISIDENT ?

Disident je pojam koji potječe iz latinskog disidenti (“ne slaganje”, “odvojeni”, “proturječiti”) označava čovjeka koji se “ne slaže sa postojećim uvjetima” ili “koji razmišlja drugačije”.

Izraz je  nastao 1573. godine u Varšavskoj konfederaciji za protestante koji nisu pripadali katoličkoj vjeri. U 17. stoljeću pojam se je koristio u engleskoj kao naziv za protestantske skupine koje nisu bili spremne pristupiti u anglikansku crkvu.

Izraz je korišten uglavnom od 1970. do 1990. prvenstveno za intelektualce i umjetnike koji su se javno zalagali za uspostavu građanskih prava. Zbog izrazavanja kritike prema postojećem sustavu u javnosti, provedeni su progoni, uhućenja i represije od strane države. Mnogi poznati disidenti su stoga stoga bili prisiljeni napustiti zemlju u emigraciju ili alternativno biti žrtve montiranih političkih sudskih procesa u kojima im je prijeto zatvor, prisilni rad ili smaknuće. Neki su bili prisilno protjerani iz njihove zemlje u inozemstvo i bili prisiljeni izgraditi si novu egzistenciju. Postoje i slučajevi u kojima su disidenti prisilno godinama bili zadržavani u Psihijatrijskoj bolnici sa argumentom da je “svatko bolestan, tko sebi dopusti izražavati kritiku sustava “.