29. listopad, 2012

Način na koji se roditelji odnose prema djeci izravno utječe na razvoj njihova mozga i funkcioniranje u odrasloj dobi

Koliko će se dječji mozak razviti ovisi o tome koliko se majka brine za dijete i koliko mu pažnje i ljubavi posvećuje, utvrdila je studija američkog Sveučilišta Washington.

Znanstvenici su na temelju snimki mozga trogodišnjaka ustanovili da je mozak djeteta o kojemu su se roditelji redovito brinuli veći od mozga djeteta koje su roditelji zanemarivali. Rast moždanih stanica ovisi o količini ljubavi koju dijete dobiva, potvrdila je studija.

Na slici ispod prikazan je mozak dvaju trogodišnjaka. Prvi mozak pripada djetetu čiji su se roditelji brinuli o njemu, a drugi zanemarenom djetetu.

Način na koji roditelji postupaju s djetetom do njegove druge godine izravno utječe na to kako će njegov mozak funkcionirati u odrasloj dobi. Posljedica zanemarivanja i zlostavljanja su niža inteligencija, nemogućnost suosjećanja te sklonost kriminalu i ovisnosti o drogama, piše The Huffington Post.   Roditelji bi trebali dobro razmisliti na koji se način odnose prema djeci, zato što to utječe na njihov kompletan razvoj pa čak i veličinu mozga. Smanjeni volumen mozga povezuje se s Alzheimerovom bolesti, depresijom i shizofrenijom – istaknula je voditeljica istraživanja Joan L. Luby.

Sva  istraživanja su potvrdila da majčina ljubav iznimno blagotvorno djeluje na dječji mozak, osobito na hipokampus, dio mozga zadužen za učenje, pamćenje i nošenje sa stresom.

 

izvor teksta: http://www.huffingtonpost.co.uk

 

Moždani udar: Prepoznajte simptome odmah !

Prolazni ishemijski napad svojevrsno je upozorenje koje prethodi moždanom udaru, a karakteriziraju ga oduzetost jedne strane lica i tijela, ali i nerazgovijetni govor….

Povodom 29. listopada, Svjetskog dana borbe protiv moždanog udara, Britanci su proveli istraživanje koliko ljudi zapravo zna i prepoznaje najranije simptome ove teške bolesti. Ispostavilo se da dvije trećine ljudi ne prepoznaje simptome tranzitornog ishemijskog napada odnosno prolaznog moždanog udara, utvrdila je studija britanske tvrtke ICM Research provedena na 2000 ljudi.

Gotovo svaki deseti sa simptomima prolaznog ishemijskog napada doživi moždani udar već tjedan dan od pojave prvih znakova, piše Daily Mail. No unatoč tome, tri četvrtina njih priznaje da ne bi otišli kod liječnika da primijete simptome. Skoro 66 posto ljudi tvrdi da ni ne znaju koji su simptomi prolaznog ishemijskog napada ili mini moždanog udara, kako ga često nazivaju, potvrdila je studija.

Najčešći simptomi moždanog udara su oduzetost lica, ruke ili noge, poremećaji govora, potpuna nemogućnost ili otežano izgovaranje riječi, potpuno nerazumijevanje govora, nagli gubitak vida osobito na jednom oku, nagla i jaka glavobolja praćena povraćanjem, gubitak ravnoteže, vrtoglavice i iznenadni padovi.

Rezultati istraživanja potvrdili su da ljudi ignoriraju navedene simptome zbog čega imaju veći rizik od moždanog udara. Pravovremeni posjet liječniku može vas spasiti od nepokretnosti ili čak i smrti – tvrdi voditelj istraživanja, neurolog sa Sveučilišta Oxford, Peter Rothwell.

Tranzitorni ili prolazi ishemijski napad sličan je moždanom udaru, ali puno blaži. Napad je znak da mozak ne dobiva dovoljno kisika, a najčešći simptomi su oduzetost jedne strane lica ili tijela te prolazni poremećaj govora koji se povlači nakon 24 sata.

Simptome možete vrlo lako provjeriti. Zamolite čovjeka da se nasmije i pazite miče li se samo jedna strana lica ili obje. Recite mu da ponovi rečenicu za vama i posebnu pažnju obratite na to kako govori, može li riječi izgovoriti pravilno ili ih izgovara nerazgovijetno. Recite mu da ispruži obje ruke i drži ih nekoliko sekundi. Ako jedna ruka pada, obavezno se javite liječniku.

Napad je svojevrsno upozorenje da vam prijeti moždani udar zbog čega je potrebno na vrijeme reagirati. Iako je rizik od moždanog udara veći kod ljudi starijih od 65 godina, u opasnosti su i djeca i dojenčad.

U svijetu svakih šest sekundi netko umre od moždanog udara, a svakih šest sekundi netko postane invalid uslijed posljedica moždane kapi.

 

 

28. listopad, 2012

28 Oktobar/Listopad DAN GLUHIH

Gluhoća: nedostatak ili različitost


Zašto takva opsesija osjetilom sluha u odgoju i obrazovanju gluhog djeteta?
Takozvani Međunarodni kongresi o obrazovanju gluhih preko stotinu godina naglašavaju medicinu, govor i audiologiju. Tema kongresa u Manchesteru – Engleska, godine 1985. bila je kohlearna implantacija, „kao da struka vjeruje kako je jedina nada za školstvo gluhih da na čudesan način škole gluhih napuni djecom koja čuju“. Rehabilitacija gluhe djece usredotočuje se na osjetilni kanal koji je najslabiji za jezični unos i za kognitivni razvitak; Pa ovime tu djecu zapravo čini još više hendikepiranima.

Zapitajmo se opet, zašto takva opsjednutost sluhom? Pogledajmo kratak povijesni pregled koji može baciti nešto na ovu zagonetku.

Izraelci u davnini
Gluhorođenima nije bilo dopušteno posjedovati imovinu ni sklapati važnije poslovne transakcije. Također nisu bili krivi ni kažnjavani za bilo kakvu štetu ili povredu koji bi učinili.

Antička Grčka
Gluhorođeni su u starom grčkom društvu smatrani „nepostojećim osobama“ i roditelji su ih odbacivali, ne priznajući ih svojom zakonitom djecom. Ubijanje gluhe i invalidne djece bila je uobičajena praksa. Za Aristotela navode da je rekao kako oni koji su rođeni gluhi „nemaju osjećaja ni razuma“

Antički Rim
Rimsko pravo propisivalo je da gluhorođeni nemaju zakonskih prava ni obveza i bilo im je zabranjeno da se žene, a osim toga morali su imati skrbnike. Oni koji su izgubili sluh nakon što su naučili govoriti mogli su uživati punu pravnu sposobnost.

U ranom kršćanstvu
Sv. Augustin (354. – 430. godine) mislio je da gluhima nema spasa jer ne mogu čuti Riječ Božju, te je citirao svetog Pavla: „Vjera dolazi putem sluha i slušanja Božje Rijeći“ (Rimljanima 10:17). (U hrvatskom prijevodu Sv. Pisma, izdanje „Stvarnosti“, prijevod ove rečenice glasi: „………vjera dolazi od propovijedanja, a propovijedanje biva riječju Kristovom“; tj. Ne spominje se sluh! – Op. Prev. ) Sveti Augustin je također smatrao da su hendikepirana djeca posljedica „grijeha“ njihovih roditelja.

Europa, 1880. godine Međunarodni kongres o obrazovanju gluhih, koji se sastao u Milanu – Italija, usprkos prosvjeda mnogo gluhih i čujućih pedagoga progurao je rezoluciju potpore oralnoj metodi u školovanju gluhih cijelog svijeta, otvarajući time novo „Mračno doba“ u povijesti gluhih, što je dovelo do otpuštanja stotina gluhim nastavnika i sveopćeg pada kvalitete obrazovanja gluhih.

Sjedinjene Američke države, početkom 20. stoljeća
Alexander Graham Bell prozvao je gluhe „defektom podvrstom ljudske rase“ te započeo križarski rat da uništi znakovni jezik i uvede zakone koji će braniti sklapanje braka između gluhih osoba te propisivati prisilnu sterilizaciju gluhih djevojaka u ime „eugenike“. U nekim državama ovakvi zakoni su bili prihvaćeni.

O gluhoći su rekli :  

>> Samo stalnim čitanjem gluhi ljudi mogu steći potpuno razumijevanje svog nacionalnog jezika. << (G. Davidson, 1893. godine)

>> U svakom našem djelovanju ugrađena je pismenost, ona je nužan preduvjet osobnog rasta. Pismeni su oni ljudi koji se mogu sporazumijevati i sudjelovati u zajednicama kojima pripadaju, pa uspješno komuniciraju s drugima, rabeći jezik tih zajednica. << (Autor nepoznat)

>> Nije važno gluhoća uha ako duh čuje. Gluhoća duha je jedina prava, neizlijećiva gluhoća. << (Victor Hugo, 1845. godine)

Preuzeto sa stranice: http://ugng.hr   Udruga gluhih i nagluhih Nova Gradiška

20. listopad, 2012

20 Oktobar/Listopad SVJETSKI DAN JABUKE

Svjetski dan jabuka:

Tradiciju održavanja Dana jabuka 20. listopada započela je godine 1990. u Londonu organizacija Common Ground (Zajednička tla), s ciljem promicanja njenih zdravstvenih kvaliteta i demonstracije mnogobrojnih sorti jabuke koje se u Engleskoj uzgajaju. S vremenom su tradiciju obilježavanja Dana jabuka i drugdje u svijetu prihvatile brojne škole i udruge promičući na taj način važnost jabuke u zdravlju i prehrani ljudi.

Jabuka se spominje u mnogim pričama i mitovima, poznati grčki mit govori nam da je grčka boginja svađe Eris bacila jabuku između tri najmoćnije božice Olimpa, Heru, Afroditu i Atenu, na jabuci je pisalo „za najljepšu“. Naravno božice se međusobno nisu mogle dogovoriti koja je najljepša pa su za sud pitale trojanskog princa Parisa. Afrodita potajno Parisu obeća najljepšu ženu na svijetu Helenu, da za uzvrat nju proglasi najljepšom božicom Olimpa. Paris pristade, proglasi Afroditu najljepšom i dobi Helenu te tako izbi Trojanski rat u kojemu nakon deset godina rata Grci opljačkaše i razoriše Troju do temelja (naravoučenje: sa ženama treba biti oprezan :) .

Jedan drugi mit, onaj biblijski o Adamu i Evi pripovijeda nam da je Eva ubrala jabuku sa zabranjenog drveta znanja. Kad Adam i Eva probaše plodove sa toga drveta, spoznaše svijet i shvatiše da su goli. Za kaznu ih Bog protjera iz rajskog vrta. Tako je jabuka postala simbolom znanja ali i grijeha (jabuka = lat. malus, zlo = lat. malum).

O jabuci

Domaća jabuka je porijeklom iz Azije, a prvotno je uzgajana u Turskoj i Kavkazu odakle se proširila po Europi. Jabuke su uzgajali stari Feničani, Grci i Rimljani, a Aleksandar Veliki je  jednu vrstu jabuke donio u Grčku oko 300. g.p.n.e. Iz doba Rimljana potječe uzrečica „od jajeta pa sve do jabuke“ jer je bilo uobičajeno da se obrok započne jajetom, a završi jabukom. Karlo Veliki naredio je sadnju jabuka u franačkim zemljama oko 800. godine. U Ameriku jabuka stiže sa Engleskim kolonizatorima oko godine 1600.

Jabuka je prozvana kraljicom voćaka i pripada rodu iz porodice ruža, a znano je za oko 25 raznih vrsta jabuka. Danas je domaća jabuka najrasprostranjenije voće sa oko 8000 poznatih sorti jabuka. Divlja ili šumska jabuka raste u Europi samoniklo u svijetlim listopadnim šumama.

17. listopad, 2012

17 Oktobar/Listopad MEĐUNARODNI DAN BORBE ZA ISKORJENJIVANJE SIROMAŠTVA

Održiv ljudski razvoj i socijalna isključenost dvije su suprotnosti. Dok se pojmu isključenosti i njezinim
uzrocima u literaturi posvetilo dosta prostora, malo je toga objavljeno o tome kako glavni
elementi isključenosti (siromaštvo, nezaposlenost i nedostatak socijalnih kontakata) zajedno
stvaraju situaciju iz koje je prilično teško izaći. Socijalna isključenost mora se prevladati. Moralna
je obveza svakome osigurati bolje mogućnosti u životu.

Pružanje jednakih mogućnosti i osnaživanje osjetljivih društvenih skupina uvelike će povećati
njihove izglede da aktivno i produktivno sudjeluju u društvu. Velike su koristi od aktivnog doprinosa
pojedinaca za društvo u cjelini, ne samo u smislu novčanih ušteda već i u smislu jače socijalne
integracije………….

bonaventura

 

16. listopad, 2012

16.Oktobar/Listopad SVJETSKI DAN HRANE

Svjetski dan hrane je 16.listopada. Ovaj dan, zabrinuta za dobrobit čovječanstva, proglasila je Svjetska zdravstvena organizacija. Krajem 1996. godine, zbog istog razloga u Rimu, u organizaciji WHO i FAO održan je Sastanak o hrani. Sastanak je bio središnji događaj posljednjih godina drugog tisućljeća, a održan je u prijelomno vrijeme za razvitak svjetske poljoprivrede i proizvodnje hrane. Dramatičan je podatak da na početku novog tisućljeća, 800 milijuna ljudi gladuje, a istovremeno oštećenja okoliša dosežu zabrinjavajuće razmjere. Svijet se nalazi pred odlučnim povijesnim promjenama u poljoprivredi. Potrebno je osigurati dostatnu količinu hrane, a pri tome sačuvati čist okoliš-zrak, tlo i vodu. Istovremeno proizvođaču treba osigurati profit koji će ga motivirati na stalno povećanje proizvodnje. Ovom Sastanku pridavan je veliki značaj te ga je otvorio Sveti Otac Ivan Pavao II, a prisustvovali su predstavnici iz 194 zemlje, na visokom nivou šefova država i vlada. Zaključeno je da je Summit povijesni i da je predstavljao jednu od posljednjih prilika za trajna rješenja temeljnog problema suvremenog svijeta;

OSIGURATI HRANU ZA SVE. 

Povećanje poljoprivredne proizvodnje, koje je neminovno za podmirenje potreba rastuće populacije, ne može se postići povećanjem površina plodnog zemljišta, jer njih na Zemlji nema. Jedini je put povećanje prinosa. Ako bi to povećanje pratilo povećanje potrošnje kemijskih sredstava za zaštitu, na način koji se prakticira u suvremenoj intenzivnoj poljoprivredi, problemi onečišćenja okoliša postali bi nerješivi.
Osim velikog broja gladnih, na svijetu svake minute od gladi umire 25 ljudi. Za njihov spas dostatna su sredstva u visini od 0,1% sredstava koja se u svijetu izdvajaju za naoružanje. Ako nam ovi podaci nisu dovoljno upozorenje, zvona koja danas zvone za umiruće, sutra će zvoniti za cijelo čovječanstvo, ako ono ne može, ne zna, ili još gore, neće riješiti ovo pitanje.

Dana 16. listopada obilježava se Svjetski dan hrane u organizaciji Svjetske organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO).

bonaventura

15. listopad, 2012

MEĐUNARODNI DAN BIJELOG ŠTAPA 15.Oktobar/Listopad SVJETSKI DAN SLIJEPIH

Bijeli štap je prometni zaštitni znak slijepih u sve gušćem prometu, ali i pomagalo koje slijepima omogućava samostalno kretanje na poznatom terenu. Da bi štap stvarno bio pomagalo, slijepa osoba mora proći tečaj poduke za samostalno kretanje tijekom kojeg svladava osnove tehnike i vještine korištenja štapa, osnovna prometna pravila i konfiguraciju terena kojim će se samostalno kretati.

15. listopada svake godine obilježavamo “Dan bijelog štapa”, kako bismo odali počast dostignućima slijepih i slabovidnih osoba i priznali značenje bijelog štapa za sve veću samostalnost ove populacije. U Hrvatskoj je u 2011. godini (prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo), 17 665 osoba s oštećenim vidom što čini udio od 3,4% od ukupnog broja osoba s invaliditetom (broj potpuno slijepih osoba je 3 393). U Gradu Zagrebu 1954 osoba je s oštećenjem vida (2,1% od ukupnog broja osoba s invaliditetom), a 424 osobe su potpuno slijepe (H54.0 – MKB X.rev.)). U Hrvatskoj postoji i 350 gluhoslijepih osoba, koje zbog dvostrukog oštećenja i vida i sluha imaju potrebu za podrškom u komunikaciji i kretanju.
Svakodnevni problemi slijepih gotovo su nezamislivi onima koji vide. Zbog rupa na cesti, svakakvih zapreka, prepunih tržnica i neprilagođenih prilaza državnim institucijama, oni trebaju stalnu pratnju osoba koje vide. Bijeli je štap produžena ruka slijepe osobe, sve ostalo što je izvan dosega toga štapa velika je nepoznanica, ali i opasnost za osobu koja ne vidi. Sljepoća je uvijek bila i bit će teška invalidnost te je stoga neophodno neprestano pratiti specifične potrebe i probleme slijepih. 

Ovoj populaciji upravo moderna tehnologija uvelike olakšava život, ali i nadalje, bez obzira na moderna poboljšanja, postoje specifične potrebe koje se mogu rješavati samo permanentnim radom i pomaganjem svakom pojedincu koji je pogođen ovom vrstom invalidnosti.

…NE MOGU NAS VIDJETI
…NE MOGU NAS ČUTI
…ALI NAS MOGU NAUČITI
…KAKO OSJEĆATI
…VOLJETI
…KAKO POMOĆI…
Međunarodni dan bijelog štapa2.jpg
preuzeli sa stranice:  ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO”DR ANDRIJA ŠTAMPAR”ZAGREB

15.10. MEĐUNARODNI DAN PJEŠAČENJA

Godine 1992. u Rio de Janeiru u Brazilu, nakon samita o očuvanju okoline, TAFISA je predložila da se jedan dan u listopadu proglasi Svjetskim danom pješačenja. Cilj je bio izvesti toga dana što više ljudi u prirodu kako bi se manifestirala pripadnost određenoj sredini i razvila svijest o potrebi ekološkog očuvanja te sredine, ali i svijest o potrebi kretanja (posebno pješačenja) kao najjednostavnijeg i najsvrsishodnijeg oblika očuvanja i unapređenja zdravlja.


bonaventura

10. listopad, 2012

Ruđer Bošković

 

 

 

 

Ruđer Josip Bošković
je rođen u Dubrovniku kao sedmo dijete majke Paule Bettera, kćerke jedne bogate italijanske porodice, i oca Nikole Boškovića, hergovačkog trgovca iz Orahova Dola kod Trebinja. Osnovno obrazovanje je stekao u Dubrovniku, a s 15 godina odlazi u Rim, gdje stupa u isusovački Collegium Romanum. 1732. godine završio je filozofiju a nedugo zatim i teologiju. Po završenom studiju teologije zaređen u svećenika i stupio je u isusovački red. 1740. godine postaje profesor matematike.

Bavio se i astronomijom i objavio pet knjiga pod nazivom Opera pertinentia ad opticam et astronomiam (1785.) U njima izlaže svoju teoriju o aberaciji svjetlosti, te kao i Einstein smatra brzinu svjetlosti konstantnom. Po njemu je sve relativno, kako prostor, tako i vrijeme. Mjerila nisu konstantne dužine i smanjuju se u pravcu kretanja. Kao metodu za pronalaženje skretanja svjetlosne zrake pri prolazu kroz razne sredine, preporučuje pokuse s dva teleskopa od kojih je jedan ispunjen vodom. Ispitujući krivulju refrakcije, prvi određuje visinu troposfere. Iz tri opažanja Sunčevih pjega određuje rotaciju Sunca i njegov promjer, izvodi jednačinu šestog stepena za kretanje kometa, koju su kasnije prihvatili Olbers, Langrange, Opolcer i Wilkens. Zamišlja zvijezde kao veća ili manja sunca. Njegova atomistika predvidjela je zvijezde sa vrlo gustom i vrlo razrijeđenom materijom, divove i patuljke, koji su otkriveni tek u 20. vijeku. Zvjezdarnica u Breri blizu Milana, za koju je izradio planove, bila je najmodernija u to doba. Osnovao je praktičnu astronomiju, prvi ukazao na potrebu ispitivanja grešaka mjernih instrumenata i dao formulu za ispravke grešaka.

U geodeziji, 1741. Ruđer Bošković je iznio ideju o geoidu kao obliku Zemlje. U knjizi De litteraria expeditione per pontificiam ditione ad dimentiendos meridiani gradus et corrigendam mappam geographicam, iussu et auspiciis Benedicti XVI (1755.) prvi obraća pažnju na skretanja vertikala, što je, po njemu, posljedica nerazmjerne raspodjele masa na površini Zemlje. U tu je svrhu 1750. izveo mjerenje meridijanskog luka između Rima i Riminija zajedno s Christopherom Maireom i razvio mrežu trokuta s dvjema geodetskim osnovicama kod Rima i Riminija. Knjiga je prevedena i na francuski 1770. godine.

U optici je poznat po instrumentima kao što je prizma s promjenljivim uglom i kružni mikrometar.

U djelu Theoria philosophiae naturalis redacta ad unicam legem virium in natura existentium, objavljenom u Beču 1758. godine, iznosi da je sve materija i kretanje. Po njemu je materija sastavljena od istih elemenata, samo je različiti zakoni čine različitom. Bohrov atom je direktam potomak Boškovićevog atoma. On uvodi zakon sila, koje su odbojne na malim međuelektronskim udaljenostima, a privlačne na velikim udaljenostima, što kasnije dalje razvija Michael Faraday. Atom svodi na središnju tačku oko koje se šire oblaci privlačno-odbojnih sila (Boškovićevo polje).

Bošković se, iako svećenik, zalagao za Kopernikov sistem. Bio je vrlo ugledna ličnost tog vremena. 1761. godine astronomi su se pripremali da posmatraju prolaz Venere ispred Sunčevog diska i u tu svrhu ga britanski Royal Society šalje u Istanbul (Carigrad) kako bi mogao posmatrati taj prolaz. Ruska akademija nauka ga prima za člana u Sankt Petersburgu. Francuska ga je 1773., kad je ukinut isusovački red, imenovala upravnikom optike za mornaricu. Bio je poznat i kao inženjer, pjesnik i diplomat. Kao inženjer, na zahtjev pape Benedikta XIV. napravio je planove za popravku apsida i kupola crkve Svetog Petra u Rimu i radio na isušivanju močvara u Italiji. Kao diplomat odlazi u London kako bi ublažio sumnje Velike Britanije da Dubrovnik (Ragusa) pruža usluge Francuskoj i na taj način krši svoju neutralnost. Tada biva i primljen u londonski Royal Society.

Ruđer Bošković je umro 13. februara 1787. godine u Milanu. Pokopan je u crkvi Sv. Maria Podone.

 

Izvor teksta: Wikipedia