18. ožujak, 2018

15. i 16. mart/ožujak 2018 – Regionalna konferencija “Provedba Istanbulske konvencije Vijeća Europe – Izazovi i naredni koraci”

IMG_20180315_113248 IMG_20180315_122345

Agencija za ravnopravnost spolova BiH, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, u okviru projekta Jačanje kapaciteta institucija za rješavanje rodno zasnovanog nasilja u BiH organizirali su Konferenciju “Provedba Istanbulske konvencije Vijeća Europe u BiH- Izazovi i dalji koraci”. Na dvodnevnoj konferenciji koja se održala 15. i 16. marta predstavljena je anliza -  Mapiranje postojećeg stanja i analize uspostavljenih standarda i prakse unutar BiH za zaštitu i prevenciju rodno zasnovanog nasilja u BiH, u odnosu  na obaveze  uspostavljene ratifikovanom Istanbulskom konvencijom. Rezultate istraživanja predstavile su ekspertice dr. Džamna Vranić, Jasmina Mujezinović, dr. Medina Mujić, dr. Aida Pilav i dr. Marina Hughson.

IMG_20180315_164634

Ispred udruženja Bonaventura na jednoj od fokus grupa aktivno je učestvovala i naša stručna suradnica; dipl.iur.Aida Vrućak, koja je ujedno i autorica ovog teksta.

Nakon predstavljanja rezultata istraživanja učesnici su podijeljeni u pet fokus grupa od kojih je svaka imala za zadatak definisanje problema u ispunjavanju obaveza i standarda u skladu sa Istanbulskom konvencijom i definisanje prioritetnih ciljeva i mjera za provedbu ove Konvencije. Prva fokus grupa bavila se usklađivanjem pravnog okvira BiH sa Istanbulskom konvecijom. Druga grupa raspravljala je o standardima podrške i pomoći žrtvama rodno zasnovanog i obiteljskog nasilja. Treća grupa je analizirala pravnu i institucionalnu organizaciju sektora socijalne zaštite, a četvrta grupa u sektoru zdravstva. I na kraju, peta grupa je imala zadatak da analizira na koji način bi se mogao uspostaviti sistem za prikupljanje i analizu podataka.

Drugog dana konferencije učesnicima su se obratili šef ureda UN Women u BiH, zamjenik šefa ureda Vijeća Europe za BiH, ambasador Kraljevine Švedske u BiH i šef misije USAID-a u BiH. Istakli su važnost provedbe Istanbulske konvencije i samo razvijanje svijesti o rodno zasnovanom nasilju kao nečemu što je društveni, a ne privatni problem unutar porodice, te su istakli kako je za to potrebno da surađuju i civilni sektor i državne institucije. Nakon toga predstavnice Srbije, Makedonije i Crne Gore su upoznale učesnike o načinu, izazovima i problemima u implementaciji Istanbulske konvencije sa kojima se suočavaju te države. Predstavnica iz Pokrainskog sekretarijata za zdravstvo AP Vojvodine prezentirala je jedan jako važan projekat pod nazivom Stop – Care – Cure koji se provodi u Vojvodini od 2016. godine, a predviđeno je da traje do 2019. godine. Projekat podrazumijeva otvaranje kriznih centara za žrtve silovanja i seksualnog nasilja. Takvih centara u Vojvodini ima 7. Posebno je istaknuta važnost edukacije zdravstvenih radnika o tome kako trebaju postupiti u slučaju da im se žrtve obrate za medicinsku pomoć. Izdata su dva vodiča, tj. protokola o postupanju zdravstvenih radnika u slučaju silovanja. Oko 1000 zdravstvenih radnika je prošlo kroz edukaciju, a planirani broj je 1500.

Nakon pauze za ručak prezentirani su zaključci fokus grupa. Zaključeno je da je potreban sistemski pristup implementaciji zakona, potrebna izgradnja efikasnog sistema, uspostavljanje koordinacionog tijela, te je u vezi s tim zaključeno da bi bilo najefikasnije da koordinaciono tijelo bude zajednička komisija oba doma Parlamenta BiH. Ustanovljeno je da su potrebne izmjene Porodičnog zakona, te da bi sudija koji bi u toku postupka uvidio da određena zakonska odredba nije u skladu sa Ustavom, odnosno ne doprinosi zaštiti ljudskih prava, trebao obustaviti postupak i preko predsjednika suda tražiti od Ustavnog suda da se izjasni da li je konkretna norma u suprotnosti sa Ustavom, odnosno da li je diskriminirajuća i da li bi se primjenom takve norme kršila ljudska prava. Ovakvim pristupom, koji je po važećim pozitivnopravnim propisima dozvoljen, bi se omogućila efikasnijia zaštita ljudskih prava, te bi se izbjegli dugotrajni postupci pred višim instancama, koji mogu trajati godinama, te bi slučaj puno brže došao pred Ustavni sud. Također je zaključeno da je rad sa počiniocima nasilja jako važan te je u svrhu rada s počiniocima nasilja potrebno uspostaviti standarde za rad s tim osobama, te izvršiti adekvatnu obuku osoblja u Centru za mentalno zdravlje koji bi dobili certifikat i samo bi certificirane osobe mogle sprovoditi tretmane sa počiniocima nasilja. Potrebno je uspostaviti minimalne standarde na nivou BiH, pojačati odgovornost lokalnih zajednica, te riješiti problem dostupnosti pomći ženama koje žive u ruralnim naseljima, kao i uspostaviti mogućnost finansiranja ustanova, osim ustanova u sklopu institucija koje pružaju besplatnu pravnu pomoć, koje bi pružale besplatnu pravnu pomoć žrtvama nasilja. Nužno je potrebna unifikacija zakonodavstva na svim nivoima, kao i uvrštavanje žrtve nasilja kao jedne od kategorija u zakone o socijalnoj zaštiti u onim kantonima u kojima to već nije urađeno, te povećanje kapaciteta i resursa sa kojima raspolažu centri za socijalni rad. U okviru četvrte fokus grupe koja je analizirala sektor zdravstva zaključeno je da je potrebno uspostaviti standardiziran protokl o postupanju u zdravstvenim ustanovama u slučajevima rodno zasnovanog nasilja. Potrebne su redovne kampanje o podizanju svijesti o ovom problemu, te edukacija zdravstvenih radnika koja bi obuhvatila i poznavanje relevantnih pravnih propisa. Poseban problem BiH je taj što ne postoje nikakvi statistički podaci koji bi nam omogućili da vidimo pravo stanje stvari. S toga je u okviru pete fokus grupe predloženo da se mapiraju i rangiraju svi indikatori, te da se napravi baza podataka u kojoj bi bili bilježeni svi ti indikatori.

Na kraju je zaključeno da se o određenim pitanjima trebaju organizirati posebne tematske konferencije jer su neka pitanja vrlo složena. S obzirom na sve probleme na koje je ukazano na ovoj konferenciji nadamo se da će ovakvih konferencija biti još i da ćemo zajedničkim radom nevladinog i vladinog sektora doprinijeti ravnopravnosti spolova u BiH. Drago nam je što je BONAVENTURA bila dio ovog događaja i što smo mogli kroz rad u fokus grupama dati svoj doprinos u rješavanju problema rodno zasnovanog nasilja.