5. lipanj, 2013

Svjetski dan zaštite okoliša

EKO SUSTAVSvjetski dan zastite okolisa - 5.Lipanj

Život na našem Planetu ovisi isključivo od nas samih, načina kako se  odnosimo prema njemu….

                           Brigom o sebi štitimo okoliš !

bonaventura

20. listopad, 2012

20 Oktobar/Listopad SVJETSKI DAN JABUKE

Svjetski dan jabuka:

Tradiciju održavanja Dana jabuka 20. listopada započela je godine 1990. u Londonu organizacija Common Ground (Zajednička tla), s ciljem promicanja njenih zdravstvenih kvaliteta i demonstracije mnogobrojnih sorti jabuke koje se u Engleskoj uzgajaju. S vremenom su tradiciju obilježavanja Dana jabuka i drugdje u svijetu prihvatile brojne škole i udruge promičući na taj način važnost jabuke u zdravlju i prehrani ljudi.

Jabuka se spominje u mnogim pričama i mitovima, poznati grčki mit govori nam da je grčka boginja svađe Eris bacila jabuku između tri najmoćnije božice Olimpa, Heru, Afroditu i Atenu, na jabuci je pisalo „za najljepšu“. Naravno božice se međusobno nisu mogle dogovoriti koja je najljepša pa su za sud pitale trojanskog princa Parisa. Afrodita potajno Parisu obeća najljepšu ženu na svijetu Helenu, da za uzvrat nju proglasi najljepšom božicom Olimpa. Paris pristade, proglasi Afroditu najljepšom i dobi Helenu te tako izbi Trojanski rat u kojemu nakon deset godina rata Grci opljačkaše i razoriše Troju do temelja (naravoučenje: sa ženama treba biti oprezan :) .

Jedan drugi mit, onaj biblijski o Adamu i Evi pripovijeda nam da je Eva ubrala jabuku sa zabranjenog drveta znanja. Kad Adam i Eva probaše plodove sa toga drveta, spoznaše svijet i shvatiše da su goli. Za kaznu ih Bog protjera iz rajskog vrta. Tako je jabuka postala simbolom znanja ali i grijeha (jabuka = lat. malus, zlo = lat. malum).

O jabuci

Domaća jabuka je porijeklom iz Azije, a prvotno je uzgajana u Turskoj i Kavkazu odakle se proširila po Europi. Jabuke su uzgajali stari Feničani, Grci i Rimljani, a Aleksandar Veliki je  jednu vrstu jabuke donio u Grčku oko 300. g.p.n.e. Iz doba Rimljana potječe uzrečica „od jajeta pa sve do jabuke“ jer je bilo uobičajeno da se obrok započne jajetom, a završi jabukom. Karlo Veliki naredio je sadnju jabuka u franačkim zemljama oko 800. godine. U Ameriku jabuka stiže sa Engleskim kolonizatorima oko godine 1600.

Jabuka je prozvana kraljicom voćaka i pripada rodu iz porodice ruža, a znano je za oko 25 raznih vrsta jabuka. Danas je domaća jabuka najrasprostranjenije voće sa oko 8000 poznatih sorti jabuka. Divlja ili šumska jabuka raste u Europi samoniklo u svijetlim listopadnim šumama.

16. listopad, 2012

16.Oktobar/Listopad SVJETSKI DAN HRANE

Svjetski dan hrane je 16.listopada. Ovaj dan, zabrinuta za dobrobit čovječanstva, proglasila je Svjetska zdravstvena organizacija. Krajem 1996. godine, zbog istog razloga u Rimu, u organizaciji WHO i FAO održan je Sastanak o hrani. Sastanak je bio središnji događaj posljednjih godina drugog tisućljeća, a održan je u prijelomno vrijeme za razvitak svjetske poljoprivrede i proizvodnje hrane. Dramatičan je podatak da na početku novog tisućljeća, 800 milijuna ljudi gladuje, a istovremeno oštećenja okoliša dosežu zabrinjavajuće razmjere. Svijet se nalazi pred odlučnim povijesnim promjenama u poljoprivredi. Potrebno je osigurati dostatnu količinu hrane, a pri tome sačuvati čist okoliš-zrak, tlo i vodu. Istovremeno proizvođaču treba osigurati profit koji će ga motivirati na stalno povećanje proizvodnje. Ovom Sastanku pridavan je veliki značaj te ga je otvorio Sveti Otac Ivan Pavao II, a prisustvovali su predstavnici iz 194 zemlje, na visokom nivou šefova država i vlada. Zaključeno je da je Summit povijesni i da je predstavljao jednu od posljednjih prilika za trajna rješenja temeljnog problema suvremenog svijeta;

OSIGURATI HRANU ZA SVE. 

Povećanje poljoprivredne proizvodnje, koje je neminovno za podmirenje potreba rastuće populacije, ne može se postići povećanjem površina plodnog zemljišta, jer njih na Zemlji nema. Jedini je put povećanje prinosa. Ako bi to povećanje pratilo povećanje potrošnje kemijskih sredstava za zaštitu, na način koji se prakticira u suvremenoj intenzivnoj poljoprivredi, problemi onečišćenja okoliša postali bi nerješivi.
Osim velikog broja gladnih, na svijetu svake minute od gladi umire 25 ljudi. Za njihov spas dostatna su sredstva u visini od 0,1% sredstava koja se u svijetu izdvajaju za naoružanje. Ako nam ovi podaci nisu dovoljno upozorenje, zvona koja danas zvone za umiruće, sutra će zvoniti za cijelo čovječanstvo, ako ono ne može, ne zna, ili još gore, neće riješiti ovo pitanje.

Dana 16. listopada obilježava se Svjetski dan hrane u organizaciji Svjetske organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO).

bonaventura

15. listopad, 2012

15.10. MEĐUNARODNI DAN PJEŠAČENJA

Godine 1992. u Rio de Janeiru u Brazilu, nakon samita o očuvanju okoline, TAFISA je predložila da se jedan dan u listopadu proglasi Svjetskim danom pješačenja. Cilj je bio izvesti toga dana što više ljudi u prirodu kako bi se manifestirala pripadnost određenoj sredini i razvila svijest o potrebi ekološkog očuvanja te sredine, ali i svijest o potrebi kretanja (posebno pješačenja) kao najjednostavnijeg i najsvrsishodnijeg oblika očuvanja i unapređenja zdravlja.


bonaventura

29. travanj, 2012

Svjetski dan plesa 29. travnja

Izvor: Wikipedia

Svjetski dan plesa slavi se od 1982. godine 29. travnja i širom svijeta čitaju se međunarodne i nacionalne poruke ljudi neraskidivo vezanih uz ples.

UNESCO-ov Međunarodni odbor za ples Međunarodnog kazališnog instituta za ples ITI pokrenuo je ovu inicijativu, a izabrao je dan rođenja začetnika modernog baleta i jednoga od najvećih plesnih reformatora Jeana Georgesa Noverrea za Svjetski dan plesa.

Osnovna ideja tog dana je podsjećanje javnosti na ples kao umjetnički oblik izražavanja te uživanje u njegovoj univerzalnosti koja prevladava sve političke, kulturne i etičke prepreke.

 

…pa; zaplešimo ….

BONAVENTURA

20. prosinac, 2010

Zdravlje dostupno svima – JABUKA – plod iz raja

Jabuke snažno djeluju na smanjenje razine kolesterola

Pružaju duži osjećaj sitosti


S obzirom da ih je potrebno duže žvakati, voćni šećer iz jabuka sporo i postepeno ulazi u organizam i održava razinu šećera i inzulina stabilnom. Za razliku od jabuke, slatkiši utječu na nagli porast šećera u krvi i privremenu sitost, no ta razina se jednako naglo i snizi, glad se vrati, a kalorije ostaju.
No jabuke daju duži osjećaj sitosti upravo zbog postepenog unosa šećera, a sadrže minimalan broj kalorija, pa je njihova važnost u održavanju ravnomjerne težine neupitna.

Poboljšavaju rad dišnih puteva


Prema nedavnom britanskom istraživanju, djeca čije su majke često konzumirale jabuke tijekom trudnoće imaju mnogo manje šanse obolijevanja od astme, tumora i drugih bolesti dišnih puteva od djece čije majke nisu često jele jabuku.

Gutaju kolesterol


Zahvaljujući pektinu i polifenolu koje sadrže, jabuke djeluju na smanjenje razine kolesterola i sprečavaju njegovo nakupljanje u krvnim žilama. Za još bolji učinak, nemojte guliti koru jabuke jer je i ona bogata ovim sastojcima kao i središnji dio.

Suzbijaju rak


Osobe koje jedu jednu jabuku dnevno imaju čak do 42 posto manje mogućnosti obolijevanja od raka. Talijanski istraživači su dokazali da neki sastojci u jabukama sprečavaju širenje stanica zahvaćenih tumorom. A ovaj postotak svakako nije zanemariv.

BONAVENTURA

18. prosinac, 2010

Vodič za zdrave blagdane Oprahina savjetnika dr.Oza

Uz stres, šoping, alkohol te gomile slatke i masne hrane tokom blagdana ostavljaju posljedice na formu, ali i raspoloženje, kaže dr. Mehmet Oz, čest Oprahin gost. Mali i praktični trikovi djeluju protiv umora i bezvoljnosti, a kako bi blagdansko vrijeme prošlo bez loših posljedica, ne morate se odricati omiljenih specijaliteta. Samo pažljivo dozirajte šećer i mast koji osim što debljaju, opterećuju probavu i otežavaju san. Birajte namirnice koje popravljaju raspoloženje poput čilija i kakaa, a protiv mamurluka se oboružajte “bakinim specijalitetima” poput juhe od rajčice ili piletine. Šaka oraha ili maslina prije odlaska na zabavu povećat će otpornost na alkohol.

>>Kremasti kolači s margarinom ubojice su dobre linije, pa se bolje zasladiti suhim voćem, orasima, lješnjacima ili bademima.

>>Gazirani sokovi sadrže skrivene šećere. Budući da provociraju inzulin, potiču glad. Jednako djeluje i pivo, koje potiče dehidraciju i želju za jelom. Bolje je odabrati čašu do dvije crnog vina, mineralnu vodu koja obiluje magnezijem ili svježe cijeđene sokove te juice.

>>Tuna je odlična za srce i krvne žile i podiže raspoloženje, odlična je i  piletina, orašasti plodovi, suho voće i kokos kojim se posipaju čokoladni kolači ili musli za doručak. Kava i alkohol će dignuti energiju, ali je i vrlo brzo spustiti.

i….da; ne zaboravite na tjelesne aktivnosti…barem žustro hodajte, ako već  ne želite vježbati za blagdane .

……zdravi i veseli  bili !

BONAVENTURA

5. studeni, 2010

Strah od vage?!

”Prekomjerna tjelesna težina nije samo bolest sama po sebi, debljina je i pretkazatelj drugih bolesti” …davno je rekao i zapisao Hipokrat!

Druge bolesti danas prepoznajemo kao komplikaciju debljine. Debljina i komplikacije debljine (komorbiditeti) nisu važni samo za kvalitetu i trajanje života oboljele osobe, važne su i za društvo jer generiraju velike gospodarske troškove. Za Svjetsku zdravstvenu organizaciju (SZO) debljina je jedan od najvidljivijih javnozdravstvenih, ali i zanemarenih problema u svijetu već 10-ak i više godina. Problem je univerzalan, siromašne i bogate zemlje jednako su ugrožene.

Nastanak debljine je lako objasniti – nastaje onda kada je unos energije (hrana) veći od potrošnje energije u organizmu.

229_sandwich_character.png image by salamalaaa

Složeni neuroendokrini i metabolički mehanizmi reguliraju unos, spremanje i potrošnju energije, pa brojni poremećaji mogu sudjelovati u nastanku debljine. Debljina se često javlja u obiteljima, što ukazuje na ulogu naslijeđa, odnosno genetski određenu veličinu energetskog unosa i energetske potrošnje u jedinke. Geni su generacijama stabilni, ne mijenjaju se godinama, pa se zato eksplozivni porast broja prekomjerno teških i debelih u zadnjem desetljeću ne može pripisati promjenama u genima.

Geni bez sumnje mogu utjecati na pojavu debljine, ali samo uz djelovanje okolišnih čimbenika. Promijenjen način života modernog čovjeka (tekovine civilizacije) koje karakterizira dostupnost obilja hrane, često velike energetske vrijednosti, uza sve veću nedovoljnu tjelesnu aktivnost siguran je put u debljanje. Debljina u djece, primjerice, u izravnoj je vezi s vremenom gledanja televizijskog programa. 

Sve manja tjelesna aktivnost vjerojatno je glavni razlog pandemije debljine u svijetu. Vrlo je rijetko debljina posljedica mutacije jednog gena u sustavu energetske kontrole organizma.

Komplikacije debljine su brojne. Najpoznatije su metabolički sindrom, šećerna bolest tipa 2, visoki krvni tlak i kardiovaskularna bolest (koronarna bolest, infarkt miokarda).

Manje je poznato da debele osobe imaju poremećaj plućne funkcije, smanjen ukupan plućni kapacitet i funkcionalan rezidualni kapacitet, u većem stupnju debljine javlja se hipoventilacijski sindrom, hrkanje i vrlo opasna apneja (prestanak disanja dulje od 10 sekundi) tijekom spavanja.

Nealkoholna steatoza jetara (masna jetra) česta je komplikacija debljine. Bolest može napredovati do ciroze jetara i hepatocelularnog karcinoma. Pojačano lučenje kolesterola i supersaturacija žuči razlog je za nastanak žučnih kamenaca u debelih. Simptomatski žučni kamenci šest puta su češći u debelih osoba u usporedbi s osobama normalne tjelesne težine.


Debljina je povezana s povećanom smrtnosti od zloćudnih tumora. Kod muškaraca se radi o tumorima jednjaka, crijeva, jetara, gušterače i prostate, a kod žena o tumorima žučnjaka i žučnih vodova, dojke, endometrija, cerviksa i jajnika. Nastanak i rast tumora dojke, endometrija i jajnika može biti posljedica endokrine aktivnosti masnog tkiva lokalno, pri čemu dolazi do pretvorbe androstendiona u estron.


Debljina oštećuje zglobove – stradavaju kralježnica, kukovi i koljena – katkad do takvog stupnja da je onemogućeno kretanje. Manjak kretanja je dodatni čimbenik debljanja, pa bolesnik ulazi u začaranu spiralu sve jače narušenog zdravlja zbog sve većeg debljanja.

Imate li strah od vage – debljine? Opravdano se plašite – učinite nešto ; reducirajte tjelesnu težinu odmah! Ne možete li sami – potražite pomoć stručnjaka!!!!

4. studeni, 2010

Zamrzavanje hrane , prednosti i pogreške

Je li hrana koja je zamrznuta i sigurna, pitanje je koje se svake godine postavi nekoliko puta putem medija ali i od zabrinutih potrošača. Konfuzija nastaje iz činjenice nepoznavanja procesa zamrzavanja, promjena koje nastaju kao i činjenice da potrošači trebaju biti upoznati s time . Evo nekih informacija o tome koliko je zamrzavanje hrane sigurno .

Koja se hrana može zamrznuti?

Možete zamrznuti gotovo svu hrane. Iznimke su konzervirana hrana ili jaja u ljuski ali i druge vrste hrana koje se mogu zamrznuti ali zbog svojih sastojaka ili svojstava mijenjaju se pri odmrzavanju. Pravi primjer je majoneza ili sličan tip emulzija koje se pri odmrzavanju raspadnu, odnosno razdvoje na vodu i masnu komponentu i ne mogu se više povezati. Isti je slučaj i s raznim masnim umacima ali i s povrćem kao što je salata. Zbog visokog udjela vode, zamrzavanje i odmrzavanje salate bitno mijenja njezine karakteristike a time i podatnost za jelo. Količina vode u hrani ili jasnije raspon sadržaja vode u hrani bitan je za zamrzavanje i trajnost zamrznutih proizvoda . Tako se sirovo meso i meso peradi bolje čuva nego ako je kuhano . Pri kuhanju se gubi voda kao i zamrzavanjem pa se karakteristična svojstva gotovog kuhanog mesa više mijenjaju na lošije što je vrijeme čuvanja duže.

Je li zamrznuta hrana sigurna?

Hrana koja se čuva na -18 ° C uvijek će biti sigurna uz uvjet da se zamrzava svježa, neoštećena, mikrobiološki prihvatljiva, bez previše masnog tkiva ako se radi o mesu ili jednostavno , kvalitetna . Pravilnim zamrzavanjem se pomaže očuvanje zdravstvene ispravnosti i kvalitete hrane jer se usporava kretanje molekula pri niskim temperaturama što se posebno odnosi na moguće prisutne mikroorganizme . Mikroorganizmi uključujući i patogene koji su opasni sami po sebi, mogu uzrokovati bitne promjene na hrani i učiniti je nejestivom .

Da li se zamrzavanjem uništavaju bakterije i paraziti?

Zamrzavanjem na -18 o C mikroorganizmi (bakterije, kvasci i plijesni ) usporavaju metabolizam i prelaze u fazu skoro potpunog mirovanja .Nakon odmrzavanja mikroorganizmi mogu ponovo postati aktivni pod odgovarajućim uvjetima i izazvati bolesti koje se prenose hranom . Jednom odmrznuta hrana ponaša se kao i svježa hrana pa mikroorganizmi rastu istom progresijom što uvjetuje bržu termičku obradu ili potrošnju odmrznute hrane. Za razliku od mikroorganizama , paraziti kao trihinela mogu biti uništeni na niskim temperaturama ali se jasno zamrzavanje ne smije koristit za uništavanje trihinela. Neki od parazita prežive i te niske temperature,dok nakon termičke obrade niti jedan ne preživi.

Izvor:Zdravlje

Autori:
Marijan Katalenić


Objavio: mr. sc. Marijan Erceg, dr. med