4. kolovoz, 2016

8. kolovoza započinjemo život “na kredit” – potrošit ćemo sve Zemljine resurse; taj dan obilježavamo kao Dan ekološkog duga

u cijelosti prenosimo priopćenje koje smo dobili od wwfadria:

Ovog ponedjeljka potrošit ćemo sve Zemljine resurse

Global Footprint Network prati potrošnju prirodnih resursa od strane čovječanstva (ekološki otisak) u odnosu na sposobnost prirode da odgovori na tu potrošnju obnavljanjem prirodnih resursa (biokapacitet). Dan ekološkog duga je dan kada godišnja potrošnja čovječanstva u odnosu na prirodu prekorači ono što Zemlja može regenerirati u toj godini

 Zagreb – Čak pet dana ranije nego lani, čovječanstvo će do 8. kolovoza potrošiti proračun prirodnih resursa za cijelu godinu. Poručila je to međunarodna istraživačka organizacija Mreža za globalni ekološki otisak (Global Footprint Network), koja pokušava promijeniti način kako svijet upravlja prirodnim resursima i kako reagira na klimatske promjene.

Dan ekološkog duga koji ove godine dolazi već 8. kolovoza, označava datum kada ljudska godišnja potrošnja prirodnih resursa prekorači ono što Zemlja može obnoviti u jednoj godini. To se događa zato što u atmosferu emitiramo više ugljičnog dioksida nego što ga naši oceani i šume mogu apsorbirati, iscrpljujemo zalihe ribe i siječemo šume brže nego što se one mogu reproducirati i ponovo izrasti. Upravo je to ono što WWF, svjetska organizacija za zaštitu prirode koja je partner Global Footprint Networka, nastoji spriječiti provođenjem svojim projekata zaštite rijeka, šuma i mora, kao i pozivajući kupce da biraju održive proizvode iz ribarstva.

Emisije ugljika najbrže su rastući faktor prekomjerne potrošnje i ugljični otisak čovječanstva sada čini 60% potražnje čovječanstva od prirode, što zovemo ekološki otisak. Ako želimo postići zadane ciljeve klimatskog sporazuma, kojeg je u prosincu 2015. u Parizu usvojilo gotovo 200 zemalja, emisije ugljičnog dioksida morat će postupno pasti blizu nule do 2050. To zahtijeva novi, odnosno drukčiji način života na našem planetu.

„Takav način života nosi brojne prednosti, a kako bi ga postigli, bit će potrebno mnogo truda“, rekao je Mathis Wackernagel, suosnivač i izvršni direktor Global Footprint Networka. „Dobra vijest je da je s trenutnom tehnologijom to ipak moguće i da je dugoročno financijski povoljno, s velikim koristima koje premašuju troškove. To će potaknuti rastuće sektore poput obnovljivih izvora energije, a smanjiti rizike i troškove povezane s utjecajem klimatskih promjena na neadekvatnu infrastrukturu. Jedino što nam je za to još potrebno je više političke volje“, istaknuo je  Wackernagel.

Najviši ekološki otisak u našoj regiji ima Slovenija, čak 5,8 gha. Slijedi je Hrvatska sa 3,9 gha, te Bosna i Hercegovina sa 3,1 gha. Najmanji otisak ima Srbija – 2,8 gha. Prema WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta, sve zemlje naše regije žive izvan mogućnosti svojih prirodnih resursa. Najnoviji Izvještaj o stanju planeta bit će objavljen 27. listopada ove godine.

Srećom, neke zemlje prihvaćaju izazov. Kostarika je primjerice u prva tri mjeseca 2016. godine čak 97% svoje električne energije proizvela iz obnovljivih izvora. Portugal, Njemačka i Velika Britanija također su dostigli nove razine uporabe obnovljivih izvora energije, dok je vlada u Kini osmislila plan za smanjenje potrošnje mesa kod svojih građana za 50%. To će emisije ugljičnog dioksida iz kineske stočarske industrije smanjiti za jednu milijardu tona do 2030. godine.

Kako globalna populacija i potrošnja rastu – naročito u odnosu na emisije ugljičnog dioksida – Dan ekološkog duga pomaknuo se od kraja rujna 2000. na 8. kolovoza ove godine.

„Hrvatska je prvi put zakoračila u ekološki dug 1997. godine. Biokapacitet po stanovniku ostao je isti od 1992. godine, ali je ekološki otisak potrošnje porastao tijekom tog razdoblja. Ugljični je otisak porastao za 124 posto u razdoblju između 1992. i 2006., kada je dosegao svoj vrhunac“, kaže Martin Šolar, direktor WWF Adrije. „Kada bi svatko na svijetu trošio prirodne resurse kao prosječni Hrvat, trebala bi nam čak 2,3 planeta da namirimo svoje godišnje potrebe. Gledamo li svjetski prosjek, resursi dostupni za život 18 mjeseci potroše se u samo godinu dana“, zaključuje Šolar.

Svatko od nas ima moć promijeniti svoj život. Kako bi radili u skladu s povijesnim Pariškim sporazumom, Global Footprint Network i njihovih 25 partnera pokrenuli su kampanju za povećanje angažmana javnosti s ciljem isticanja važnosti sigurnosti prirodnih resursa na održivom planetu u kojem se ljudi i planet razvijaju. Za sudjelovanje u kampanji dovoljno je posjetiti www.overshootday.org i objaviti svoju fotografiju s potpisom #pledgefortheplanet.

5. lipanj, 2013

Svjetski dan zaštite okoliša

EKO SUSTAVSvjetski dan zastite okolisa - 5.Lipanj

Život na našem Planetu ovisi isključivo od nas samih, načina kako se  odnosimo prema njemu….

                           Brigom o sebi štitimo okoliš !

bonaventura

22. svibanj, 2013

Dan zaštite prirode

Ujedinjeni narodi proglasili su 22. svibanj Međunarodnim danom bioraznolikosti kako bi ukazali na bioraznolikost kao globalnu vrijednost od neprocjenjivog značaja za sadašnje i buduće generacije. Također, ovaj nadnevak je i spomen na usvajanje Konvencije o biološkoj raznolikosti, jednog od najvažnijih međunarodnih propisa u području zaštite prirode, čiji je cilj očuvanje bioraznolikosti, održivo korištenje njenih komponenti te pravedna raspodjela dobrobiti koje proizlaze iz korištenja genetskih izvora. Međunarodni dan bioraznolikosti svake se godine posvećuje jednoj ključnoj temi vezanoj uz bioraznolikost kao što je poljoprivreda, klimatske promjene, invazivne strane vrste ili šume…..

Crvena Vjeverica Zagreb ZOO    stranica_hutovo_blato_logo …..čuvajmo prirodu i štitimo njena blaga koja nam tako nesebično daruje…..

bonaventura

2. veljača, 2013

02.02. Svjetski dan močvarnih staništa

Prije 42 godine u iranskom gradu Ramsaru potpisana je Konvencija o močvarnim staništima s ciljem da ukaže na značaj močvarnih područja, te da potakne svjetske lidere na poduzimanje aktivnosti njihovog očuvanja.
Jedno od značajnijih postignuća Ramsarske konvencije, koja je temeljni dokument i najvažniji međunarodni sporazum o zaštiti močvarnih staništa, je popis močvara od međunarodnog značaja.

Više od 150 zemalja su potpisnice ovog međunarodnog sporazuma, među kojima je i Bosna i Hercegovina.
U Bosni i Hercegovini tri su lokaliteta proglašena važnim staništima od međunarodnog značaja; Hutovo blato 2001. god., Bardača 2007. god. i Livanjsko polje 2008. godine.

Prirodna vrijednost močvarnih staništa je od izuzetnog značaja za očuvanje biodiverziteta.

Močvarna staništa su među najugroženijim ekosustavima na zemlji. Čovjek izravno ugrožava biodiverzitet močvarnih staništa različitim aktivnostima poput isušivanja, zagađivanja, prekomjerne eksploatacije te unošenja stranih vrsta.

Na našoj planeti Zemlji je 6% površine močvarnih predjela u kojima  živi cca 40% svih biljnih i životinjskih vrsta, dostatan argument za brižniji odnos čovjeka prema prirodi, zar ne?

bonaventura

 

1. lipanj, 2012

PAS VODIČ ZA KLARU !!!!

 

26. siječanj, 2012

TA DIVNA STVORENJA !

 

Prekrasno, zar ne ?!?

Ne postoji ništa toliko veličanstveno na ovoj našoj Zemlji kao što je život; nevino, neiskvareno, čista ljubav…..

Tako je to s ljudima i životinajma. Razlika je (na žalost svih bića ) što večina ljudi tokom svog odrastanja ne zadrži tu veličanstvenost, dok su životinje cijeli svoj život veličanstvene !!!!!!!!

BONAVENTURA

2. srpanj, 2011

ŽIVOTINJE BAŠ KAO I ČOVJEK

Životinje su živa bića koja svoju energiju ne dobivaju fotosintezom, nego se hrane drugim životinjskim ili biljnim organizmima, a za disanje trebaju kisik, baš kao i čovjek. Izdišu ugljikov dioksid koji je potreban biljkama da bi proizvele kisik.

Većina životinja je pokretna i ima osjetila. Kao i čovjek, mogu biti muškog ili ženskog spola.

Sve životinje se kreću. Kreću se da bi mogle naći hranjive tvari, jedinku suprotnog spola za razmnožavanje i da bi mogle pobjeći od neprijatelja,baš kao i čovjek!

Gotovo sve životinje imaju neki oblik spolnog razmnožavanja. Pojedine stanice i organi specijalizirani su za razmnožavanje. Mnoge životinje također imaju sposobnost nespolnog razmnožavanja. To se može dogoditi putem partenogeneze, kojom su plodna jaja proizvedena bez parenja.

 

Životni vijek kod životinja varira  baš kao i kod čovjeka, ovsno o zdravstvenom stanju i /ili ugroženosti od strane svoje ili druge vrste koja živi na Zemlji.

Odnos životinja s čovjekom

Prirodnoznanstveno gledano, i čovjeka treba smatrati životinjom.

Biologija ponašanja je pokazala, da životinje na višem stupnju razvoja koriste komplicirane uzorke ponašanja i određene znakove koje nazivamo i govor životinja (glasanjem, mimikom, i sl.). Pored čovjeka, i neke životinje pokazuju, bar u naznakama, sposobnost apstraktnog mišljenja.

Međutim, osim čovjeka nije poznata ni jedna životinjska vrsta koja bi mogla stvoriti “visoko razvijenu” kulturu. Razlikovanje koje u većini jezika postoji između čovjeka i životinje, znanstveno gledano, nije održiva.

O odnosu čovjeka prema drugim životinjama (“Odnos čovjek-životinja”) pogledaj Filozofsku antropologiju.

Zaštita životinja

Postoje mnogi zakoni, s ciljem zaštite životinja i njihove životne sredine od štetnog ljudskoga djelovanja. Ponekad se radi o zaštiti od narušavanja prirodne ravnoteže i gubitku staništa, a ponekad o zaštiti protiv neetičnog postupanja i zlostavljanja životinja. Donesena je Europska konvencija o zaštiti i dobrobiti životinja  i niz pravilnika, pa čak i kod nas.

Zagađenje okoliša uzrokovano industrijom i potrošačkim društvom također destabilizira životni prostor životinja. Velika su opasnost izlijevanja nafte iz naftnih platformi i havarije tankera. Morskim pticama nafta se lijepi za perje te umiru od trovanja prilikom čišćenja perja. Prekomjeran lov i ribolov nepovoljno utječu na populacije životinja. Dolaskom bijelaca u Sjevernu Ameriku broj bizona smanjio se s nekoliko milijuna na samo nekoliko tisuća jedinki. Intezivna poljoprivreda u kojoj se koristi mnogo pesticida i umjetnih gnojiva mijenja prirodnu ravnotežu na velikim poljoprivrednim površima, čime se šteti velikom broju životinja.

 

Postoje organizacije i udruge za zaštitu životinja. Među najpoznatijima su: Udruga građana za etičko postupanje nad životinjama (PETA), Svjetski fond za zaštitu divljih životinja (WWF), Svjetsko društvo za zaštitu životina (WSPA

11. lipanj, 2011

GOVORIMO U IME ONIH KOJI TO NE MOGU ZA SEBE – TO IM DUGUJEMO

World Day to End Animal Cruelty
October 8,  2011     From  4:00  -  8:00 pm

PLEASE JOIN US IN OUR EFFORT TO RAISE AWARENESS TO ALL THESE ISSUES!
TO HELP PUT AN END TO THE TORTURE AND CRUELTY TO THE ANIMALS OF OUR WORLD!

Starije objave »