29. ožujak, 2011

Mačji otok netaknut japanskom katastrofom

Čudo uslijed tragedije: Mačji otok netaknut japanskom katastrofom ; prenosi Weird Asia News

Razlog zbog kojeg je na otoku toliko mačaka je vjerovanje stanovnika otoka da će, ako nahrane mačku, imati sreću i veliko bogatstvo

Mačji otok dom je tisuća mačaka lutalicaMačji otok dom je tisuća mačaka lutalica

Stravična katastrofa koja je pogodila Japan uništila je gradove i domove tisuća ljudi, no Tashirojima ili Mačji otok, dom je oko 100-tinjak starijih ljudi i tisuća mačaka lutalica, ostao je netaknut, prenosi Weird Asia News.

Razlog zbog kojeg je na otoku toliko mačaka je vjerovanje stanovnika otoka da će, ako nahrane mačku, imati sreću i veliko bogatstvo, a na otoku je zbog pažnje prema mačkama zabranjen pristup psima. Izgleda da se briga za mačke i praznovjerje stanovnicima ovog otoka isplatilo, jer nijedan od njih nije ozlijeđen za vrijeme razornog tsunamija.

No, tsunami je ipak stanovnicima Mačjeg otoka i njihovim četveronožnim sustanarima donio određene neprilike, jer od katastrofe koja je pogodila Japan na otoku manjka hrane za ljude ali i za mačke. Japanska organizacija za spas od potresa i podršku životinjama već je osmislila plan pomoći stanovnicima ovog otoka, hranu za ljude i mačke prevest će helikopterom, jer se je brodom zbog naplavina i ruševina u moru nemoguće približiti otoku.

12. veljača, 2011

Kućni ljubimci imaju umirujući efekt i djeluju kao zaštita od stresa

Privijte mačku uza se!

Kućni ljubimci imaju umirujući efekt i djeluju kao zaštita od stresa. Istraživanje sveučilišta u Minneapolisu pokazalo je da vlasnici mačaka imaju oko 40 posto manju vjerojatnost da će umrijeti od srčanog udara nego osobe koje nemaju mačjeg prijatelja. Psi imaju sličan učinak.

BONAVENTURA

2. veljača, 2011

Prava životinja – Povelja UN-a o zaštiti životinja

Uzimajući u obzir da svaka životinja ima određena prava, a da su nepoštivanje i nepriznavanje tih prava navodili i dalje navode čovjeka da vrši zločine protiv životinja; uzimajući u obzir da priznavanje prava na postojanje drugim životinjskim vrstama od strane čovjeka predstavlja osnovu suživota vrsta u prirodi; uzimajući u obzir da istrebljenja smišlja i provodi čovjek te da su oni stalna prijetnja; uzimajući u obzir da je poštovanje koje čovjek osjeća prema životinjama povezano s poštovanjem prema drugim ljudima; uzimajući u obzir da obrazovanje treba od ranog djetinjstva upućivati na shvaćanje, poštovanje i ljubav prema životinjama, proglašava se:

POVELJA UJEDINJENIH NARODA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA

Članak 1.

Sve životinje se rađaju jednake pred životom i imaju ista prava na postojanje.

Članak 2.

Svaka životinja ima pravo na poštovanje. Čovjek kao životinjska vrsta ne može sebi dati za pravo da istrebljuje druge životinje ili da ih izrabljuje ne poštujući ovo pravo. Njegova je dužnost da stavi na raspolaganje životinjama svoje spoznaje. Svaka životinja ima pravo na čovjekovu zaštitu i njegu.

Članak 3.

Nijedna životinja ne smije biti izložena zlostavljanju ili okrutnosti. Ako je neophodno ubiti životinju, to se mora učiniti trenutačno i bez boli.

Članak 4.

Svaka životinja koja pripada divljoj vrsti ima pravo živjeti na slobodi u svojem prirodnom okolišu, na kopnu, u zraku, u vodi i ima pravo razmnožavati se. Svako oduzimanje slobode, pa bilo to u obrazovne svrhe, protivno je ovom pravu.

Članak 5.

Svaka životinja koja pripada vrsti što živi u čovjekovu okolišu ima pravo živjeti i razvijati se u ritmu i uvjetima života koji su svojstveni toj vrsti. Svaka izmjena tog ritma i tih uvjeta, koju bi nametnuo čovjek iz razloga dobiti, protivna je ovom pravu.

Članak 6.

Svaka životinja koju je čovjek izabrao za družbenika ima pravo živjeti svoj prirodni život i vijek. Napuštanje životinje je okrutno i ponižavajuće djelo.

Članak 7.

Svaka životinja koja radi ima pravo na razumno ograničavanje trajanja i siline rada, na odgovarajuću prehranu i odmor.

Članak 8.

Pokusi na životinjama koji uzrokuju tjelesne i duševne patnje nepomirljivi su sa pravima životinja, bilo da je riječ o medicinskoj, znanstvenoj, trgovinskoj ili nekoj drugoj vrsti pokusa. Moraju se koristiti i razvijati zamjenske vještine.

Članak 9.

Ako se životinja uzgaja u svrhu prehrane, mora biti hranjena, smještena, prevožena i ubijena da pritom ne osjeti strah i bol.

Članak 10.

Nijedna se životinja ne smije koristiti radi čovjekove zabave. Izlaganje životinja i spektakli za koje se koriste životinje nespojivi su sa dostojanstvom životinja.

Članak 11.

Svaki čin koji ima za posljedicu ubijanje životinja bez potrebe jest zločin protiv vrsta, tj. biocid. Onečišćenje i uništavanje prirodnoga okoliša vodi istrijebljenju (genocidu).

Članak 12.

Svaki čin koji ima za posljedicu ubijanje velikog broja divljih životinja jest istrijebljenje.

Članak 13.

Sa tijelom mrtve životinje treba postupati sa poštovanjem. Treba zabraniti prizore nasilja čije su žrtve životinje, u kinima i na TV ekranu, osim kad im je namjera da prikažu napad na prava životinja.

Članak 14.

Društva za zaštitu životinja moraju imati svoje predstavnike na razini vlade. Prava životinja moraju biti zaštićena zakonom kao i prava čovjeka.

BONAVENTURA

2. prosinac, 2010

Civilizacijski napredak naroda mjeri se njegovim odnosom prema životinjama!

Civilizacijski napredak naroda  mjeri se njegovim odnosom prema životinjama!
(Gandi)

…to je davno rekao Gandi, a naši prijatelji iz Banja Luke (http://www.drustvonoa.org/ ) se pitaju :

“Ako je ovo istina? Koliki je naš civilizaciski pomak?
Društvo NOA Banja Luka poziva sve koji  osjećaju nepravdu nanjetu živim bićima koje je stvorio isti stvoritelj kao i nas da se javno postave u odbranu i zaštitu od bastijalnog ubijanja i sakaćenja  životinje jer svakodnevno stradavaju i trpe stravičnu patnju i bol.”

Poštovani prijatelji, mi smo se postavili!

BONAVENTURA

1. prosinac, 2010

Šta predviđa Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja u BiH?

11 Mart, 2009 - nije zabuna, ovo je članak objavljen na ovaj datum, preuzeli smo ga u cijelosti sa stranice TUZLANSKOG INFO PORTALA http://www.tip.ba/

Zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupa na snagu 2018


Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH je u drugom čitanju jednoglasno usvojio Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja, u identičnom tekstu i sa identičnim setom amandmana koje je usvojio Predstavnički dom 17. februara 2008., koji u značajnom mjeri unapređuju izvorni tekst zakona dižući razinu zaštite životinja.

Zakonom se zabranjuje prodaja pasa i mačaka u prodavnicama za prodaju kućnih ljubimaca, kao i cirkusi sa životinjama. Jedinice lokalne samouprave imaju rok od godinu dana da osnuju skloništa za napuštene životinje, a u međuvremenu trebaju provoditi sterilizaciju napuštenih životinja.

Ovim je Zakon i konačno usvojen, čime se otvara nova stranica u borbi za bolju zaštitu i tretman životinja u BiH, pitanju koje je do sada bilo na marginama kako interesa šire javnosti tako i drugih interesnih grupa. Zakon će stupiti na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku BiH”, koje će uslijediti nakon što se Zakon i tehnički pripremi za objavu.

Prijatelji životinja u Bosni i Hercegovini pozdravljaju konačno usvajanje Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja koje predstavlja i uvjet iz Europskog partnerstva za BiH, i ovom prilikom izražavaju zadovoljstvo konačnim tekstom zakona koji između ostalog zabranjuje cirkuse sa životinjama, prodaju pasa i mačaka, egzotičnih životinja u trgovinama za prodaju kućnih životinja, borbe životinja, uključujući borbe pasa, bikova, medvjeda, pijetlova, zabranjuje uzgoj životinja u svrhu proizvodnje krzna, uz odgodu primjene za deset godina. Usvojeni zakon propisuje obvezu jedinicama lokalne samouprave da osnuju skloništa za napuštene životinje u roku od godine dana, a da u prelaznom roku do tada provode sterilizacije napuštenih životinja i njihovo vraćanje na mjesta prirodnog staništa. Zakon dodatno uvodi mjere zaštite za životinje prilikom transporta, zaštitu laboratorijskih životinja i općenito pojačava odredbe koje se tiču zaštitnih mjera kod držanja životinja.

Nakon usvajanja zakona, usvojen je zaključak kojim se zadužuje Vijeće Ministara BiH da podzakonskim aktom dopusti organiziranje tradicionalnih natjecanja bikova, te da sagledavajući te aspekte pokrene relevantne izmjene i dopune Zakona.

Prijetelji životinja u Bosni i Hercegovini decidno su protiv huškanja životinja, naročito pasa, bikova, medvjeda i pjetlova, dakle protiv svih vidova narušavanja dobrobiti životinja, te izražavaju nadu da će Vijeće Ministara BiH ostati vjerno duhu zakona koji decidno zabranjuje borbe životinja i s tim u vezi propisati još jasnije uslove.

Naravno, Zakon je onoliko dobar koliko će biti dobra njegova implementacija. S tim u vezi, veoma je značajno da se najšira javnost i sve interesne skupine u najbržem roku upoznaju sa odredbama ovog Zakona, počevši od nadležnih veterinarskih tijela, akademske zajednice, nadležnih organa u općinama, policije, građana, imaoca životinja, kako bi se upoznali sa svojim obavezama i pravima, te bili u stanju prepoznati slučajeve zloupotreba i kršenja Zakona i na iste upozoriti. Vrlo je značajno bez odlaganja upoznati sve općine u BiH koje su do sada, a i u ovom trenutku provode krajnje nehumanu i nezakonitu praksu uklanjanja napuštenih pasa ubijanjem iz vatrenog oružja, o odredbama ovog Zakona koje to decidno zabranjuju i definišu obaveze općina u zbrinjavanju napuštenih životinja. Prijatelji životinja u BiH planiraju s tim u vezi i poduzeti korake na provođenju info kampanje prema svim interesnim skupinama, po stupanju zakona na snagu.

Iako i dalje mnogi problemi ostali neriješeni, smatramo da je ovo dobar osnov za dalji nastavak rada na pitanjima zaštite životinja, uvođenja europskih praksi te potpunog usaglašavanja sa acquis communitaire. Ključ će dakako biti dosljedna buduća provedba Zakona.

Od tada(11.03.209), pa do sada (02.12.2010) šta je (provedeno) urađeno na provedbi zakona?

Koliko je azila ( ovaj Zakon obavezuje na izgradnju) izgrađeno u lokalnim zajednicama u zakonom predviđenom vremenskom roku (btw, rok prošao) ?

Mi nemamo više pitanja, ostalo se pitajte vi !

BONAVENTURA

Imamo obavezu-moramo znati da zakoni i pravilnici o zaštiti prirode postoje !!!

Preporučujemo;  posjetite web stranicu FEDERALNOG MINISTARSTVA OKOLIŠA I TURIZMA ;

……………………….  pogledajmo, proučimo, naučimo i istrajmo u provođenju istih !

BONAVENTURA

30. studeni, 2010

NAŠ ŽIVOT VRIJEDI KOLIKO I VAŠ !

Izvor:  Društvo za zaštitu životinja NOA – BanjaLuka : http://www.drustvonoa.org

BONAVENTURA

29. studeni, 2010

Nevjerojatna briga za potomke

National Geographic donosi pregled brižnih očeva iz životinjskog svijeta.

– Glavni je smisao roditelja da prežive barem dva mala bića – kazao je Ed Matheson koji se bavi proučavanjem života riba, a kod nekih vrsta tu ulogu preuzima otac.

Morski konjici su vjerojatno najbolji primjer za očinsku brigu u životinjskom svijetu – kaže Heather Masonjones sa sveučilišta Tampa na Floridi u SAD-u.

Morski konjici imaju najbliskiji odnos sa svojim podmlatkom – upravo su mužjaci ti koji nose embrije.

Ženke najprije polože jajašca u posebnu vrećicu smještenu u abdomen mužjaka, da bi ih potom mužjak oplodio.

Embriji se zatim razvijaju u strukturu sličnu košnici unutar te vrećice, svojevrsne muške maternice.

Otac morski pauk mora  dobro kontrolirati svoj apetit želi li da njegovi mladi prežive. Ta vrsta pauka, koju se može pronaći u Atlantskom oceanu na potezu od Cape Coda do Meksika, nosi čak do 48 jajašaca u ustima 60 dana koliko treba podmlatku da naraste.

Carski pingvin je također “papučar” – mužjak brine za jaja i mlade, a majka odlazi u lov na hranu.

Prije dvomjesečnog zajedničkog stiskanja mužjaka na jajima radi topline, mužjak se udeblja na 40 kilograma. U teškom poslu čučanja izgubi čak pola te težine.

Mali tropski južnoamerički majmun svakako spada u “najuključenije” očeve.

Majka mladunčad (dva komada) napušta izmučena nekoliko tjedana poslije rođenja, a na njezino mjesto uskače otac koji ih nosi, hrani i odgaja, a često i uskače na mjesto babice pri porodu. Majka je ionako dva tjedna kasnije ponovo trudna.

Ovo je odlična lekcija za mnoge “ljudske” očeve !

BONAVENTURA

21. studeni, 2010

PISMO PSA „LJUDIMA“

“LJUDI”

IMATE POTPUNO  PRAVO

-biti bezosjećajni na povjerenje i bezuvjetnu iskrenost koja izvire iz svakog psa koji luta oko vas tragajući za „svojim čovjekom“

-plašiti se, jer vas drugačije nisu podučili

-biti nesvjesni smisla života

-biti emocionalno ograničeni

-biti neuki i neobrazovani, jer vam sistem u kojem živite daje to pravo

-skučeni u svojim strahovima i frustracijama

“LJUDI”

NEMATE  NIKAKVO PRAVO

-maltretirati ta rijetko iskrena bića koja su još ostala na ovoj planeti

-oduzimati im život koji im ionako niste dali

-oduzimati im pravo na hranu, jer ste im oduzeli resurse iz kojih se mogu hraniti

-maltretirati i prijetiti ljudima koji brinu o njima

-nabaviti psa i kad vam dosadi izbaciti ga na ulicu

-imati psa vezanog

-plašiti “ljudsku”djecu psima

-svoje frustracije i primitivizam „liječiti“na psima

-vršiti pokuse na psima za koje ionako ne znate svrhu,imate svoju vrstu pa činite s njima ovo što činite nama

-praviti od nas ubojice – trenirati nas za na borbe

-”skrivati” se iza religioznosti ,te tako pravadati okrutnost nad nama, JER I MI SMO STVORENI SA SVRHOM KAO I VI, SAMO SMO MI SVJESI SVOJE SVRHE ZA RAZLIKU OD VAS

JA, PAS IMAM SPOZNAJU; BEZ OBZIRA KOLIKO STE VI-„ LJUDI“OKRUTNI I ZLI , TO NIJE VAŠA NARAV….TO JE U VAMA STRAH OD NEPOZNATOG, A NEPOZNATO VAM JE OSJEĆATI LJUBAV, JER VAS NA ŽALOST MOJU I VAŠU, TO NISU NAUČILI ONI KOJIMA JE TO BIO PRIMARNI ZADATAK – ONI KOJI SU VAS RODILI !

AKO SE IKADA OTVORITE ZA SPOZNAJE O NASTANKU I POSTANKU, NADE ZA VAS”LJUDE” MOGUĆE DA IMA, DA PRONAĐETE SPAS OD PROKLETSTVA KOJI STE SEBI NAMJENILI !

Grupa autora: svi napušteni i zlostavljani psi

i  BONAVENTURA

5. studeni, 2010

Svinja – priča o najvećem od svih čovjekovih prezira


U svijetu živi oko 1,2 milijarde svinja. Svaki tjedan čovječanstvo zakolje oko milijun i pol svinja. U Hrvatskoj u ovom trenutku živi oko 1,5 milijun svinja.
Tko je ta “debela prljava svinja”?
- stvorenje “tjelesnog dodira”: prilagođavanje i emocionalno vezivanje unutar grupe, razvijanje međusobne komunikacije i socijalne hijerarhije.
- izrazito socijalno uređenje: život u širim stabilnim zajednicama od nekoliko majki sa svojim potomcima. Nukleus tih širih zajednica čini mala i trajna obitelj, raščlanjena po rangu njenog pojedinog člana…obitelj koju vodi majka.
-socijalna hijerarhija: dominantnost mužjaka na ženkama u široj zajednici, i majki u obiteljskoj zajednici. Osim spola, na hijerarhiju utječu i starost, težina te osobnost svakog člana.
-socijalna dominacija i agresivnosti: dominacija počinje već nakon rođenja (borba praščića za sise) no osobito postaje naglašena u dvije situacije; u prenapučenim uvjetima držanja te kod majki koje doje malene (zaštita).
(HZPSS, “Etologija svinja”, 2006.)  

U prostranim životnim uvjetima, osobito u prirodi, svinje odijeljuju u svom životnom prostoru mjesta za hranjenje, mjesta za ležanje i mjesta za obavljanje nužde koje je najudaljenije od hranilišta.

Izuzetno su osjetljive na visoke temperature (ne mijenjaju disanje kao mnoge druge životinje) te imaju smanjenu sposobnost samoregulacije topline.
Glavno sredstvo za rashlađivanje u prirodnom okolišu su “blatne kupke” koje imaju i najbitniju funkciju za održavanje higijene (struganje osušenog blata sa kože češanjem o predmete u okolini).
Svinje su ujedno i jedine životinje koje kao i čovjek mogu dobiti opekotine od sunca. U ovom slučaju blato ima zaštitnu ulogu.

Životni put svinje danas:
Nakon oduzimanja djece (tzv. “odbijanje prasadi”) ili ako im je prvi put da imaju praščiće (tzv. “nazimice”) smještaju se u pripustilište gdje se pojedinačno ili grupno drže (uobičajeno zbog lakšeg uočavanja estrusa). Po uočavanju gonjenja dolazi do podvođenja nerastu ili umjetna oplodnja – zatvaranje u pojedinačne boksove nakon 35 dana gdje se vrši kontrola trudnoće (“suprasnosti”) te se premještaju u čekalište (grupno ili pojedinačno) do 5 dana prije poroda nakon čega se zatvaraju u prasilište koje je kavez od obično jednog kvadratnog metra oivičen snažnim čeličnim šipkama kako se krmača ne bi mogla okrenuti i “povrijediti” svoju djecu. Nakon nekog vremena, kad su prasići dovoljno veliki da ih se oduzme krmači i stavi u tovilište, krmača se ponovo vraća u pripustilište i novi ciklus počinje ispočetka. Taj ciklus traje sve dok je krmača sposobna donositi na svijet dovoljan broj praščića, a njezino posljednje putovanje nakon toga je ono prema klaonici. Od krmače se očekuje da godišnje iznese na svijet 2,3 legla malih praščića.

U prirodi, nekoliko dana prije poroda (“prasenja”) majke krmače se osamljuju i počinju uređivati GNIJEZDO. Nakon rođenja posljednjeg prasića, majka postaje vrlo brižna (potiskivanje njuškom prema trbuhu, podvlačenje pod sebe).


Majka počinje glasovno komunicirati sa malenima. Povezanost majke i praščića ispoljava se kroz velik broj znakova; glasovnih poruka, pokreta i gesta. Majka glasom najavljuje nadolazeće sisanje, provjerava da li su svi malci okupljeni oko vimena i uz svoje bradavice. Stariji praščići također započinju komunikaciju sa majkom glasom, tjelesnim dodirom i gestama masiranja vimena.

Na farmama, buduće majke useljavaju u prasilište, 5 dana prije poroda, 28 dana do razdvajanja, potom slijedi povratak majki u pripustilište. 28 dana do razdvajanja: maleni zbog stresa ostaju još 2-3 dana i nakon odlaska majke te nastavljaju dalje prema uzgajalištu.
Prvo što će maleni doživjeti u uzgajalištu jest rezanje tj. brušenje zubiju, te rezanje repa kako se ne bi grizli. Potom im se bez anestezije (bez anestezije im se takođerr vade i bruse zubi te reže rep) vade testisi tj. kastrira ih se. U uzgajalištu ih se odvaja na krmače koje će biti budući strojevi za proizvodnju malih praščića, na neraste koji se drže za oplodnju krmača i na one za tov.
U uzgajalištu prasad dnevno raste 350 – 400 g. Za 2 kg pojedene hrane – 1 kg tjelesne mase. Najpovoljnija “završna težina” je cca 100 kg što postižu u 6. mjesecu svoga života.
U 6 mj. života u prirodi divlja svinja razvije tek oko 20 kg tjelesne mase. Rezultat: često padanje u komu već pri pokretanju iz svinjca te česti slučajevi ugibanja nerasta pri “zavođenju” krmače.

Nakon toga kreće transport do klaonica. Svinje su više od svih ne-ljudskih životinja sklone “bolesti kretanja” (povraćanje,proljev,temperatura). Sindrom stresa (PSS – Porcine Stress Sindrome) je vrlo očit, a ispoljava se kao maligna hipertermija. Prilikom utovara i istovara česte su ozljede i oštećenja tkiva, zaraza salmonelom, a česta je pojava i izuzetne agresivnosti kao posljedica stravičnih uvjeta putovanja (fekalije, visoke temperatue, nedostatak hrane i vode, buka) i to u obliku ugriza, ozljeda tkiva, trganja ušiju.

I stigli smo u klaonicu. Omamljivanje prije klanja zamišljeno je da osigura kucanje srca i iskrvarenje nakon gubitka svijesti. Izvodi se mehanički (tzv. “pištolj za stoku”), električnom strujom (električna kliješta) ili plinom ( CO2).


Nakon električnog ili mehaničkog omamljivanja najdulje vrijeme nakon kojeg mora početi klanje je 20 sekundi. U trenutku rezanja grla, velik broj svinja je svjestan.

Prema “Etologija svinja”, HZPSS,2006: “…Često na liniju klanja iz depoa dolaze svinje redoslijedom, onako kako su zajednički živjele u skupini tijekom tehnološkog procesa u nastambi, premda su pri istovaru u klaonici bile raštrkane.
No, u “smrt” odlaze zajedno.”

Nakon ovog predavanja nije bilo dodatnih pitanja niti komentara tek suze u očima mnogih, svjesnih koliko bespotrebne patnje danas uzrokuje čovjek svugdje oko sebe.

Životinje su osobe i nisu tu da ih jedemo, nosimo ili testiramo na njima.

Autor:

Vedran Romac, dipl. soc. radnik
Izvor: by Veseli Vegani
Uredili: BONAVENTURA
« Novije objaveStarije objave »